Connect with us

Svijet

Oglasila se ruska delegacija nakon sastanka u Rijadu, EVO ŠTA KAŽU

Pomoćnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov izjavio je danas da su pregovori između ruske i američke delegacije prošli dobro.

“Pregovori su završeni, mi sada već implementiramo program na saudijskoj liniji”, rekao je Ušakov za ruske medije nakon završetka pregovora, prenose RIA novosti.

Prema njegovim riječima, vođena je ozbiljna rasprava o svim pitanjima, a Rusija i SAD su se složile da unaprijede bilateralne odnose, za šta su zainteresovani i Moskva i Vašington.

“Teško je još reći da su pozicije Rusije i Sjedinjenih Država sve bliže, ali se o tome razgovaralo u Rijadu. Dogovorili smo se da ćemo uzeti u obzir interese jedni drugih”, rekao je Ušakov.

Pojasnio je i da je malo vjerovatno da će se sljedeće nedjelje da se održi održi sastanak predsjednika Rusije i SAD, kao i da je teško govoriti o konkretnim datumima.

“Moskva i Vašington će raditi na stvaranju uslova za sastanak Putina i Trampa”, rekao je Ušakov i dodao da će timovi ruskih i američkih pregovarača u dogledno vrijeme započeti kontakte o Ukrajini.

Dmitrijev: Pregovori bili konstruktivni,bolje smo se razumeli, bilo je i šala
Direktor Ruskog fonda direktnih investicija Kiril Dmitrijev, koji je bio jedan od učesnika današnjih pregovora u Rijadu između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o situaciji u Ukrajini, ocijenio je sastanak kao veoma konstruktivan dijalog.

“Pred nama je veoma, veoma dug i ozbiljan put, ali ovo je veoma pozitivan početak konstruktivnih diskusija: mnogo dodirnih tačaka, puno razumijevanja da postoje pozitivni ekonomski projekti koji mogu da nas povežu. Sve je veoma pozitivno”, rekao je Dmitrijev.

Kako je rekao, na sastanku je bila Veoma pozitivna ljudska komunikacija.

“Mnogo više smo razumjeli jedni druge”, naglasio je on i dodao da su učesnici pregovora veoma zahvalni Saudijskoj Arabiji koja je obezbijedila mjesto održavanja sastanka, prenosi RT.rs.

“Kao prvo, sve je bilo veoma ukusno. Kao drugo, svi smo se mnogo bolje upoznali”, rekao je Dmitrijev.

Prema njegovim riječima, za pregovaračkim stolom je bilo mnogo šala, a Amerikanci su izrazili želju da dođu u Rusiju.

Na pitanje kako ocenjuje stav Amerike, Dmitrijev je istakao kako je stekao utisak da “oni to shvataju veoma ozbiljno, sa velikim poštovanjem”.

Skrenuo je pažnju na to kako je ovim sastankom pokrenut veoma važan početak za ravnopravni dijalog, zasnovan na međusobnom razumijevanju.

“Da, naravno, ima dosta neslaganja, da, naravno, mnogo je bilo pokušaja Bajdenovog tima da uništi komunikaciju, u principu, bilo je mnogo netačnih informacija. Ali evo načina da se ovo popravi, treba komunicirati, pronaći zajednički jezik, uključujući i veliki broj pitanja u kojima zaista zajedno možemo razviti arktičke projekte i tako dalje.

Dakle, to je veoma pozitivan, promišljen dijalog, ali je takođe jasno da postoji ima mnogo neslaganja, tako da moramo biti realni u pogledu činjenice da je pred nama dug put, da bi se ispravile greške koje je Bajdenova administracija napravila”, rekao je on.

Moskvu su na razgovorima u Rijadu predstavljali ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i Ušakov, dok su Vašington predstavljali državni sekretar Marko Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiven Vitkof.

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODBIO IZRAELSKI PLAN ZA NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da podrži izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja, odlučivši se za diplomatske pregovore sa Teheranom, naveli su američki zvaničnici i izvori upoznati sa situacijom.

Kako je prenio Njujork tajms, Izrael je planirao da već u maju izvede napade na iranske nuklearne lokacije, što bi značajno unazadilo iranski program za izradu nuklearnog oružja.

Skoro svi planovi zahtijevali bi američku vojnu pomoć kako bi napad bio uspješan.

Međutim, nakon višemesečne debate u Beloj kući postignut je konsenzus da se prioritet da pregovorima, budući da je Iran pokazao spremnost na dijalog.

Tokom susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu početkom aprila, Tramp je obavijestio izraelskog lidera da SAD neće podržati napad dok traju pregovori sa Iranom.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišćeno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi već su raspoređeni na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, poput generala Majkla Kurile, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktorku Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili su zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regionu.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ukoliko pregovori sa Teheranom propadnu.

– Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik – rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može da ima nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Saradnja sa SAD u svemiru i dalje traje, EVROPA SE POVUKLA”

Rusko-američka saradnja u svemiru se, uprkos svemu, nastavlja, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa studentima.

– Uprkos svemu, sve se nastavlja, ali su Evropljani odlučili da je obustave. To je njihov izbor – ocenio je Putin.

Putin je objasnio da su evropske zemlje ograničile saradnju u svemiru sa Rusijom, ali u Evropi nastavlja da radi ruska oprema.

– I pored toga što su naši evropski partneri prestali da sarađuju sa nama, praktično je sveli na nulu, ipak ruska oprema i dalje radi na njihovim stanicama, u njihovim objektima, uključujući i, po mom mišljenju, za proučavanje Marsa i tako dalje – rekao je ruski predsjednik.

On je dodao i da Rusija planira da proučava duboki svemir, i Mesec i Mars.

– Da podsjetim da smo svojevremeno prvi sletjeli na planetu na kojoj je temperatura 400-500 stepeni Celzijusa. Urađeno je nešto što djeluje nevjerovatno. Mnogo projekata se realizuje, mislim da će ovaj na kraju biti realizovan – rekao je Putin.

Kako je naveo, postoje i veliki planovi vezani za saradnju Rusije i Kine u svemiru.

– Imamo velike planove sa Kinom, zanimljive, dobre, grandiozne. Sve u svemu, sa zemljama BRIKS-a u cjelini – sa Indijom, Južnom Afrikom i Brazilom. Ova saradnja ne prestaje i ne može da prestane – naglasio je Putin.

Prema njegovom mišljenju, Rusija je privlačna za partnere u pitanjima istraživanja dubokog svemira.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno