Connect with us

Svijet

Oglasio se Bajden: Traži ovlašćenje za zatvaranje granica, sve se vrti oko TEKSASA

Američki predjsednik Džozef Bajden se oglasio o Teksasu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden rekao je u petak da je sporazum o granici o kojem se pregovara u američkom Senatu “najčvršći i najpošteniji” niz mogućih reformi i obećao da će “zatvoriti granicu” onog dana kada potpiše zakon, piše “Rojters”. Dvostranački pregovori su pogodili kritičnu tačku usred sve većeg republikanskog protivljenja. Neki republikanci su postavili dogovor o bezbjednosti granica kao uslov za dalju pomoć Ukrajini.

Ranije u toku dana, predsjednik Predstavničkog doma SAD Majk Džonson rekao je da je sporazum “mrtav po dolasku” u svom sadašnjem obliku, navodi se u pismu republikanskim poslanicima u Predstavničkom domu koje je pregledao “Rojters”. Bajden, demokrata koji traži još jedan mandat na izborima 5. novembra, suočio se sa rekordnim brojem migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD i Meksika tokom njegovog predsjedničkog mandata. Republikanci tvrde da je Bajden trebalo da zadrži restriktivnu politiku republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trampa, favorita za nominaciju njegove stranke.

“Ono o čemu se pregovaralo bi – ako bude usvojeno u zakon – bio najteži i najpravedniji set reformi za osiguranje granice koju smo ikada imali u našoj zemlji. To bi mi, kao predsjedniku, dalo novo ovlašćenje za hitne slučajeve da zatvorim granicu kada ona postane preopterećena. I ako bih dobila ta ovlašćenja, koristio bih je onog dana kada potpišem zakon“, naveo je Bajden u saopštenju.

Bijela kuća je pristala na nova ograničenja azila na granici, uključujući stvaranje sile za proterivanje koja bi omogućila migrantima koji ilegalno pređu granicu SAD i Meksika da budu brzo vraćeni u Meksiko ako broj migranata pređe 4.000 dnevno, poznata tri izvora uz rečenu stvar. Ako bi susreti prešli 5.000 dnevno, korišćenje ovlašćenja za protjerivanje postalo bi obavezno, prema izvorima koji su tražili anonimnost da bi razgovarali o detaljima privatnih pregovora.

U decembru, u prosjeku, broj susreta otvara se više od 9.500 dnevno, prema statističkim podacima američke vlade objavljenim u petak. Sveobuhvatni autoritet bi bio uporediv sa politikom naslova 42 iz ere COVID-a koja je uspostavljena pod Trampom tokom pandemije i koja je okončana pod Bajdenom u maju 2023.

“Migranti koji pokušavaju da zatraže azil i dalje bi to mogli da urade na legalnim graničnim prelazima da je na snazi ovlašćenje za proterivanje. Od SAD bi se tražilo da dozvole najmanje 1.400 migranata dnevno da priđu legalnim prelazima kako bi zatražili azil ako su protjerivanja na snazi. Prijedlog zakona ima za cilj rješavanje zahtjeva za azil za šest mjeseci bez zadržavanja migranata”, rekao je jedan od izvora.

Tramp je, međutim, prošle nedjelje na društvenim mrežama upozorio na bilo kakav dogovor koji ne uspije da ispuni sve što republikanci žele da zatvore granične prelaze. Bajden je takođe pozvao Kongres u petak da obezbjedi sredstva koja je tražio u oktobru za obezbjeđenje granice.

“Ovo uključuje dodatnih 1.300 agenata granične patrole, 375 imigracionih sudija, 1.600 službenika za azil i preko 100 najsavremenijih inspekcijskih mašina koje pomažu u otkrivanju i zaustavljanju fentanila na našoj jugozapadnoj granici“, rekao je predsednik.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno