Connect with us

Politika

OGLASIO SE ČOVIĆ “Ne treba nam nova avantura”

Sastanak sa članovima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira i kolegama iz “Trojki”, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocjenjuje korektnim i smatra da je on odgovorio na pitanja koja su trebala dobiti odgovor.

Ističe da je zaključak sastanka da domaći politički akteri traže i nađu rješenja, kroz institucije BiH, za trenutnu političku krizu, te da su domaća rješenja ona koja se mogu provoditi.

– Misleći da to možemo, predložio sam da u narednih 15 dana usvojimo dva evropska zakona i izborni zakon koji smo mi predložili, ili neka Trojka predloži neki drugi prijedlog koji se može usvojiti bez izmjene Ustava – podržaćemo ih. Evropski put je tu, a onda idemo stabilizovati sve druge okolnosti koje imamo danas u nefunkcionisanju izvršne i zakonodavne vlasti – kazao je Čović za Avaz.

Već duže vrijeme se čuju zahtjevi da HDZ BiH, između SNSD-a i stranaka opozicije u Republici Srpskoj, odabere stranu, a isti poziv dobio je i tokom sastanka, od jednog od predstavnika stranaka iz Republike Srpske. Podsjetio je na ustavni okvir i vrlo jasne nadležnosti u Parlamentu.

– Klub Bošnjaka je prošle godine šest mjeseci blokirao Dom naroda na pitanju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, da bi ove godine opet sve to bojkotovali na način da tvrde da naš prijedlog izbornog zakona nije po nekim evropskim standardima. Ulaziti u novu iz sadašnje avanture koja je prilično izazovna bilo bi krajnje neodgovorno. Zbog toga mislim da su mnogi prerano krenuli u kampanju i da na tome grade neke svoje pozicije, što je taktički loše. Kao što je to do sada koristio bošnjački, sutra će to koristiti srpski klub i šta smo time dobili? Dva kluba u stalnom nadmetanju 14 -15 mjeseci pred opšte izbore. Mislim da time nećemo napraviti potrebni iskorak. Nama je cilj stabilizovati odnose u BiH, da izvršna i zakonodavna vlast profunkcionišu. Možda bi prvi korak trebali biti dva evropska zakona i evropski put, a onda bi se sve ostalo lagano otvorilo – kaže Čović.

Smatra da parlamentarna većina na nivou BiH treba funkcionisati na isti način kao u FBiH, gdje se zajednički traže rješenja. Uprkos pozivima, ne vjeruje da će visoki predstavnik i međunarodna zajednica intervenisati, te naglašava da je većina članova UO PIC-a zaključila da je najbolje rješenje koje dogovore domaći lideri.

– Čak mislim da i visoki predstavnik tako razmišlja. On samo želi nas ohrabriti da nastavimo dalje razgovarati, što smo, manje-više, i prihvatili, da u nekom racionalnom vremenu sjednemo i tražimo rješenja. Ne vidim mogućnost za intervenciju, pogotovo diranje Ustava, jer to bi narušilo i ovako teško stanje koje imamo danas – dodaje Čović.

Kolegama je ponudio da izmjene Izbornog zakona krenu od Predsjedništva, a s izmjenama Ustava, koje bi trajale do godinu, omogućila bi se implementacija svih presuda Suda u Strazburu.

– Međutim, biti naivan kao mi do sada, desetak godina, da ponovo brojniji, odnosno bošnjački narod u FBiH bira dva člana Predsjedništva – s time se ne možemo pomiriti i nikoga nećemo ohrabrivati na takvo nešto. Stoga sam pozvao kolege, primarno iz FBiH, jer u Republici Srpskoj smatraju da to odmah treba uraditi, da sjednemo i raspravimo to pitanje. Možemo postaviti rok da za tri mjeseca raspravljamo o integritetu izbornog procesa, da i to na vrijeme uradimo. Možemo u isto vrijeme razgovarati o izmjenama Ustava ako je to provodivo. Daćemo puni doprinos, i do sada smo davali, ali ne možemo biti taoci tog procesa i zbog toga što nismo u stanju u Ustavu ništa uraditi da opet čekamo i imamo isti koncept Izbornog zakona – ističe Čović.

Poziva na usvajanje evropskih i izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH, da ih se i popravi ako je potrebno, pa bi kriza bila riješena i BiH bi krenula dalje. Čović kaže da ne bismo smjeli rokove iz Brisela propuštati do izbora.

– Hajdemo usvojiti zakone pa ćemo se baviti time na istoj sjednici. Postavio se neki novi termin od međunarodnih institucija do nekog sastanka u Skoplju, ali mi ne smijemo više lagati sebe i našu javnost. Mi moramo to odmah završiti, bez obzira hoće li biti šansi da nam neko da zeleno svjetlo u Skoplju, jer potrebno je da imamo afirmativan ambijent u BiH. Ako ne na prvoj sjednici Doma naroda u četvrtak, hajdemo je zakazati za deset dana i to završiti. Paralelno, Predstavnički dom i mi smo izašli iz problema – kaže za Avaz predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno