Connect with us

Društvo

OGLASIO SE SINDIKAT NOVE LJUBIJE: Imaju poruku za Vladu

Sindikalna organicija Nove Ljubije je saopštila da je možda i očekivano primila saopštenje privrednog suda u Prijedoru o imenovanju privremenog stečajnog upravnika.

“Izmedju ostalog smatramo da i imenovana Ljiljana Mandić u roku od 30 dana neće podleći pritisku novog većinskog vlasnika Gordana Pavlovića da se proglasi nezakonit stečaj, kao i da će to potvrditi uvidom u poslovne knjige i način na koji je Nova Ljubija od pozitvnog poslovanja za samo tri mjeseca proglašena gubitašem”, kaže se u saopštenju i dodaje:

“Da će izvještaj pokazati na koji način je povezano lice samom sebi napravilo dugove,a od samog sebe traži potraživanja”.

“Odluka o zaštiti domaće proizvodnje,preciznije o uvodjenju carina na uvoz čelika i odredjenih proizvoda od čelika je na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara 23.03.2026.god.i u II krugu glasanja treba dvotrećinsku većinu glasova ministara. Ona sama po sebi za radnike Nove Ljubije ne znači puno,jer se ispostavilo da je bila samo alibi za donošenje odluke o pokretanju stečaja i sprovodjenju nekih drugih ciljeva većinskog vlasnika.

Na terenu je stanje loše,radnici su nervozni i obeshrabreni,svi čekaju da im se neko od nadležnih napokon obrati i prizna u kom ovo smjeru ide i šta je krajnji cilj vlasnika”.

Navode da je jedan broj radnika već napustio firmu, veliki broj radnika koristi zakonom predvidjeno pravo na godišnji odmor isčekujući odluku suda, a ostatak radnika dolazi na posao i obavljajući radne zadatke razmišlja šta dalje.

“Kada kažemo odluku Suda,a ne odluku Savjeta ministara to je iz razloga što su radnici svjeni da nema rada ako dodje do stečaja. Ne zbog toga što to zakon o stečaju ne dopušta,već iz razloga da je veoma mali broj radnika(nedovoljan za proizvodnju)spreman da se vrati na posao i da radi kod poslodavca koji je kroz samo tri mjeseca pokazao šta mu je krajnja namjera u Prijedoru što se tiče rudarenja,a i koliko mu je stalo da samih radnika(čitavo vrijeme ignorisanje zahtijeva koji su dolazili od Sindikata). Radnici su se krvavo izborili za dostignuta prava i nemaju namjeru da ih izgube”.

Sindika je uputio ponovo apel nadležnim institucijama, resornom ministarstvu,predsjedniku Vlade RS i predsjedniku Republike Srpske da se uključe u punom kapacitetu, da prije svega nije samo problem u Odluci Savjeta ministara,već naprotiv u namjeri da se kroz stečaj radnici otpuste bez zasluženih otpremnina,dovede u pitanje proizvodnja zbog nedostatka potrebnog kadra,kao i ugrozi materijalni status oko 600 porodica direktno i više hiljada indirektno.

“Vlasnicima Nove Ljubije poručujemo da jedino povlačenjem odluke o pokretanju stečaja mogu pokušati djelimično umiriti situaciju,obezbjediti uslove za normalan rad(u slučaju pozitivne odluke o zaštitnim mjerama),ali uz garancije da će se raditi i poslije isteka tih 200 dana ili da će radnici u slučaju drugačijeg ishoda dobiti zaslužene otpremnine”.

Ovo se traži kako od većnskog vlasnika tako i od predstavnika državnog kapitala koji putem RŽR -a u Novoj Ljubiji imaju 49% vlasništva.

Ako su postojali programi socijalnog zbrinjavanja radnika u Elektro-energetskom sektoru,Šumama Srpske,Željeznicama RS zašto smo mi drugačije tretirani.

Da li smo radnici-gradjani drugog reda u ovoj Republici Srpskoj,da li radnici-borci,radnici-invalidi,radnici-roditelji Nove Ljubije ne zaslužuju samo da ih neko sasluša i tretira kao ostale ili su koleteralna šteta ovog sistema?”

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno