Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.

– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.

Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.

Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.

Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.

Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.

Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.

Nastavi čitati

Svijet

Ko čini ukrajinsku delegaciju za MIROVNE PREGOVORE?

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja pravednog i održivog mira.

Dekret je objavljen na zvaničnom sajtu predsjednika.

U sastav delegacije uključeni su: šef kabineta predsjednika Andrij Jermak kao šef delegacije, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Kirilo Budanov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Andrej Hnatov, šef Spoljne obavještajne službe Oleg Ivaščenko, prvi zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Kislica, prvi zamjenik sekretara Saveta za nacionalnu bezbjednost Jevgenij Ostrjanski, zamjenik načelnika SBU Oleksandr Poklad i savjetnik šefa predsjedničkog kabineta Aleksandr Bevz.

Šefu delegacije je omogućeno da vrši izmjene u sastavu delegacije u dogovoru sa predsjednikom, kao i da uključi zaposlene u državnim organima, preduzećima, ustanovama, naučne savjetnike i stručnjake radi efikasnog rada tima, prenio je Ukrinform.

Troškove učešća delegacije u pregovorima obezbjediće Kabinet ministara Ukrajine.

Američki predsednik Donald Tramp 21. novembra je potvrdio da je njegova administracija odredila sljedeći četvrtak kao rok do kojeg bi Ukrajina trebalo da pristane na plan Bijele kuće za okončanje rata, koji se, prema američkim medijima, sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir u Ukrajini, garancije bezbjednosti, bezbjednost u Evropi i budući odnosi SAD sa Rusijom i Ukrajinom.

Zelenski je nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom rekao da će Ukrajina, SAD i Evropa raditi na nivou savjetnika kako bi put ka miru bio ostvariv.

Nastavi čitati

Svijet

NA ZAHTJEV KIJEVA: Lukašenko odobrio pomilovanje 31 ukrajinskog državljanina

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 31 ukrajinskog državljanina osuđenog za krivična djela na teritoriji Bjelorusije, saopštila je portparol predsjednika Natalija Ejsmont.

Ejsmontova je navela da je ovaj potez preduzet u skladu sa sporazumima postignutim između Lukašenka i predsjednika SAD Donalda Trampa, na zahtjev Ukrajine.

“Upravo sada, u ovom trenutku, u toku je njihovo prebacivanje ukrajinskoj strani”, rekla je Ejsmontova, prenosi državna agencija Belta.

Nastavi čitati

Aktuelno