Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno