Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Svijet

Tramp pritisnuo Zelenskog! Traži PREDAJU DIJELA TERITORIJE I SMANJENJE VOJSKE NA POLA!

Sjedinjene Države snažno pritiskaju Ukrajinu da što prije prihvati mirovni plan koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dogovorila sa Moskvom, kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.

Ukrajinski zvaničnici i osoba upoznata sa procesom uporedili su američki pristup sa agresivnim pritiskom koji je Vašington ove godine vršio na predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati zahtjevni sporazum o pravima na mineralna bogatstva.

Plan od 28 tačaka sadrži velike ustupke Kijeva

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, mirovni plan od 28 tačaka, koji je predsjednik Donald Tramp odobrio juče, a razvili su ga američki i ruski pregovarači, predviđa ozbiljne ustupke Ukrajine koji prevazilaze njene dugogodišnje „crvene linije“. Administracija predsjednika Trampa obavijestila je Zelenskog i njegov tim da Bijela kuća radi u „agresivnom“ vremenskom okviru kako bi prijedlog bio finalizovan do kraja godine.

Amerikanci traže potpis u roku od nedjelju dana

Američki zvaničnici, prema navodima sagovornika lista, očekuju da Zelenski potpiše sporazum prije Dana zahvalnosti, odnosno do narednog četvrtka, kako bi plan mogao već ovog mjeseca da bude predstavljen Moskvi i zaključen početkom decembra.

Ipak, ovaj rok se smatra teško ostvarivim, jer je više tačaka iz prijedloga označeno kao neprihvatljive za Ukrajinu.

Kijev priprema protivprijedloge – očekuje se otpor društva

Zvaničnici iz Zelenskog kabineta navode da rade na protivprijedlozima za američku stranu, dok se u ukrajinskom civilnom društvu očekuje snažan otpor svakom sporazumu koji bi mogao da se protumači kao kapitulacija ili kao dogovor koji ide u korist Moskvi.

„Ovo je sporazum o mineralima 2.0“, rekao je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, podsjećajući na raniji dogovor sa Vašingtonom kojim su SAD dobile prava na ključne ukrajinske minerale. Taj sporazum Kijev je smatrao nužnim kako bi pridobio naklonost Trampove administracije i osigurao podršku u odbrani od Rusije.

Plan traži povlačenje iz dijela Donbasa i prepolovljavanje vojske

Zelenskijev kabinet potvrdio je juče da su Sjedinjene Države zvanično uručile nacrt mirovnog plana Ukrajini. Prema prijedlogu, Ukrajina bi bila dužna da preda dio teritorije u istočnom Donbasu koji je trenutno pod njenom kontrolom, da prepolovi broj pripadnika oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

„Predsjednik Ukrajine zvanično je dobio od američke strane nacrt plana koji bi, prema njihovoj ocjeni, mogao pomoći u ponovnom oživljavanju diplomatije“, navodi se u saopštenju Zelenskog kabineta.

Dodaje se da se Ukrajina „saglasila da radi na odredbama plana tako da se omogući pravedno okončanje rata“, te da Zelenski očekuje razgovor sa Trampom o „postojećim diplomatskim prilikama i ključnim tačkama potrebnim za postizanje mira“.

Bijela kuća: Plan je koristan za obje strane

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je da su Trampov izaslanik Stiv Vitkof i američki državni sekretar Marko Rubio „tiho“ radili na planu posljednjih mjesec dana.

„Predsjednik podržava ovaj plan“, rekla je ona. „To je dobar plan i za Rusiju i za Ukrajinu, i vjerujemo da bi trebalo da bude prihvatljiv objema stranama. Radimo intenzivno da ga finalizujemo.“

EU i Ujedinjeno Kraljevstvo upozoravaju: Bez ruskih ustupaka nema dogovora

Evropska unija reagovala je zahtjevom da Evropa i Ukrajina moraju biti uključene u proces pregovora.

„Nismo vidjeli nikakve ustupke sa ruske strane“, izjavila je Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku.

Britanski premijer Kir Starmer poručio je da se zalaže za „pravedan i trajan mir“ za Ukrajinu.

„O budućnosti Ukrajine mora odlučivati Ukrajina, i toga se moramo držati“, naglasio je Starmer.

Plan dolazi u trenutku kada Zelenski slabi zbog skandala

Američka inicijativa stiže dok je politička pozicija Zelenskog oslabila zbog korupcijskog skandala koji je doveo do ostavki dvojice ministara. Zelenski se juče sastao sa američkim vojnim izaslanstvom predvođenim ministrom vojske Danijelom Driskolom, bliskim saveznikom potpredsjednika Džej-Dija Vensa.

Nastavi čitati

Svijet

PRIZNANJE KRIMA, ODUSTAJANJE OD NATO-a: Isplivalo svih 28 tačaka plana za završetak rata u Ukrajini

Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DIREKTAN “Ukrajinom vlada KRIMINALNA GRUPA koja je uzurpirala vlast”

Ukrajinsko političko rukovodstvo nije političko, već kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Od marta prošle godine grupa pojedinaca, organizovana kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast i, pod izgovorom nastavka rata sa Rusijom, drži ovu vlast u Ukrajini radi ličnog bogaćenja”, istakao je Putin tokom posjete jednom od komandnih mjesta ruske grupe snaga “Zapad” u zoni specijalne vojne operacije.

On je dodao da je sada svima jasno da ljudi u ukrajinskom rukovodstvu, “sjedeći na zlatnim loncima”, ne razmišljaju o sudbini stanovništva zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno