Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

PROVJERITI STAKLA! Kazna i do 100.000 evra čeka Srbe u Njemačkoj zbog ovoga

Njemački Savezni zakon o zaštiti prirode (BNatSchG) zabranjuje širom zemlje radikalno sječenje ili potpuno uklanjanje živica i žbunja u periodu od 1. marta do 30. septembra.

Razlog je zaštita životinjskih vrsta jer mnoge ptice koriste živice za gniježđenje i razmnožavanje.

U Njemačkoj je posljednjih decenija zabilježen pad broja ptica i insekata. Zato je još važnije štititi prirodna staništa.

Šta tačno ne smije da se radi do 1. oktobra?

Prema NABU-u do kraja septembra je zabranjeno:

potpuno sječenje živica do tla

uklanjanje (čupanje) cijelih živica i žbunja

jaki rezovi do stare, višegodišnje grane

uklanjanje živih ograda, žbunja i slično

uklanjanje poljskih živica u prirodnim područjima

sječenje trske i šaša

Koje biljke se smiju sjeći u jesen?

Od oktobra može se sjeći:

čempresi, zimzelene biljke i živice – tada rane od sječenja stignu da zacijele prije zime

ukrasno žbunje, da ne smeta rastu drugih biljaka

ruže i travnjak takođe se mogu orezivati

Trajnice i ukrasne trave mogu se ostaviti kao prirodan zimski štit i ne moraju se nužno sjeći.

Šta je dozvoljeno tokom cijele godine?

Lagani rezovi i oblikovanje su dozvoljeni tokom cijele godine, i to:

uklanjanje vrhova koji su narasli nakon posljednjeg rezanja

lagani oblikovni rezovi

uklanjanje ovogodišnjih izdanaka

rezovi zbog bezbjednosti u saobraćaju (ako su naloženi)

uklanjanje samoniklih mladica žbunja

ljetnje sječenje voćaka

Prije svakog sječenja obavezno provjerite ima li ptica i gnijezda u živici jer se ne smiju uznemiravati.

Od 1. oktobra do kraja februara opet su dozvoljene veće mjere sječenja.

Stručnjaci preporučuju dva rezanja godišnje:

jače sječenje u februaru

blaži rez početkom ljeta

Kod zimskog sječenja smije se ukloniti do jedne trećine veličine živice. Ako ošišate više, postoji rizik da se živica neće oporaviti.

Kršenje zabrane? Kazna do 100.000 evra!

Ko krši pravila, može platiti ogromnu kaznu. U saveznoj zemlji Meklenburg-Zapadno Pomorje, kazna za živicu od 100 metara može biti i do 100.000 evra.

Kazne se razlikuju po saveznim zemljama – u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), za živicu do 10 metara kazna može biti od 40 do 750 evra, a za veće površine i do 12.500 evra.

Za sječu drveća važe lokalni propisi

Drveće u kućnim ili malim vrtovima ne podleže ovoj državnoj zabrani, ali mnogi gradovi i opštine imaju vlastite propise.

Prije većih zahvata ili sječe, informišite se u svojoj gradskoj/opštinskoj upravi!

Iako zabrana sječenja može biti naporna, ona ima važnu svrhu – štiti prirodu i ptice.

Sa malo planiranja i pažnje, vrt se može održavati i tokom zabrane – a od oktobra sve kreće ponovo, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno