Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA “Nismo obaviješteni o pregovorima o Ukrajini”

Moskva nije dobila nikakve informacije o pregovorima sa učešćem SAD, Ukrajine i evropskih zemalja u Ženevi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dodao je da u Moskvi ne znaju koji tekst plana je napravljen tokom tih kontakata. – Јoš nismo vidjeli nikakav plan, pročitali smo saopštenja sa diskusija koje su vođene u Ženevi – rekao je on.

I naglasio je da Kremlj ne želi da razgovara o američkom planu za Ukrajinu preko medija, to smatra nemogućim i nekorektnim.

Po njegovim riječima, za ovu nedejlju nisu planirani razgovori sa delegacijom SAD o Ukrajini.

Pregovori predstavnika SAD, EU i Ukrajine održani su u Ženevi 23. novembra.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

Načelnik Generalštaba izraelske vojske SMIJENIO NEKOLIKO VISOKIH OFICIRA, druge ukorio

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir smijenio je nekoliko visokih oficira i ukorio određen broj njih zbog neuspjeha 7. oktobra 2023. godine kada je palestinska militantna grupa Hamas izvela iznenadni napad na južni Izrael iz Gaze.

Drugi su dobili formalne ukore, dok je jedan obaviješten da će mu služba biti prekinuta, a jedan je podnio ostavku.

Među onima kojima je rečeno da će biti oslobođeni dužnosti u rezervi bili su bivši načelnici Direktorata za obaveštajnu službu, Direktorata za operacije i Južne komande, koja je zadužena za Gazu.

Generali su prethodno dali ostavku na aktivnu službu, ali su ostali u rezervi.

– IDF (Izraleske odbrambene snage) nije ispunio svoju primarnu misiju 7. oktobra da zaštiti civile Države Izrael – istakao je Zamir.

On je naveo da je to ozbiljan, sistemski neuspjeh, koji se odnosi na odluke i ponašanje uoči događaja i tokom njega.

– Lekcije tog dana su brojne i značajne i moraju da nam služe kao kompas za budućnost ka kojoj namjeravam da vodim IDF – poručio je Zamir.

Najnovije disciplinske mjere donijete su dok se izraelski zvaničnici suočavaju sa sve većim pritiskom javnosti u vezi sa odgovornošću za neuspjehe koji su doveli do napada, navodi agencija.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua još nije otvorila nacionalnu istragu o napadu izvedenom 7. oktobra.

Hiljade demonstranata, zajedno sa liderima opozicije, okupile su se sinoć u Tel Avivu zahtijevajući formiranje državne komisije za istragu.

U napadu Hamasa i drugih palestinskih frakcija 7. oktobra poginulo je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok je oko 250 ljudi uzeto kao taoci, prema izraelskim procjenama.

Napad je pokrenuo kopnenu i vazdušnu kampanju Izraela u Gazi, koja je razorila velike dijelove enklave i usmrtila više od 69.000 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.

Izrael i Hamas su prošlog mjeseca postigli prekid vatre posredovan od strane SAD, u okviru prve faze plana za okončanje rata.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Sastavljena ažurirana verzija plana, KONAČNE ODLUKE donijeće Tramp i Zelenski

Svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, a Ukrajina i Sjedinjene Američke Države sastavile su ažuriranu verziju mirovnog okvira, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

„Obje strane su se složile da su konsultacije bile veoma produktivne. Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

„Ukrajinska delegacija je ponovo potvrdila svoju zahvalnost za nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država i, lično, predsjednika Donalda Trampa za njihove neumorne napore usmjerene ka okončanju rata i gubitaka života“, navodi se u saopštenju.

Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

U međuvremenu, pojavio se i evropski kontraprijedlog koji su pripremile Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Kako se navodi, taj prijedlog uzima američki plan kao osnovu, ali ga zatim analizira tačku po tačku uz predložene izmjene i brisanje pojedinih dijelova.

Između ostalog, veličina ukrajinske vojske ograničava se na 800.000 pripadnika u mirnodopskim uslovima.

Pored toga, SAD daju garanciju koja odražava Član 5 NATO-a, prema kojem sve članice Alijanse imaju obavezu da reaguju ako je jedna od članica napadnuta.

Tačka 21 obavezuje Ukrajinu da ne pokušava da povrati okupiranu suverenu teritoriju silom i da pregovori o teritorijalnim razmjenama počnu od linije kontakta, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno