Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

“Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

“U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

“Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

“Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

“Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

“Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

“Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.

Zemlje Zapadnog Balkana, među kojima i BiH očekuje prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. godini. Ovo je nešto više u odnosu na ovu godinu, ali i dalje nedovoljno da zadovolji potrebe građana, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan objavljenom u utorak 7. oktobra.

Dodaju da je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 odsto do 2050.

“Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od više 190.000 radnika u toku narednih pet godina”, navodi se u uzvještaju.

Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod 3 odsto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom, prenose Nezavisne novine.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova dostići će 3 odsto u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

“Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja, kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona.

Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke preko 10 odsto a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 odsto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu umro je Halid Bešlić. Prema informacijama Raporta, umro je prije oko 13 sati

Naša velika muzička zvijezda Halid Bešlić je već duže vrijeme smješten u KCUS zbog teške bolesti. Doktori su činili sve što je bilo u njihovoj moći, ali bolest je bila jača, piše Raport.

Halid Bešlić je poznati pjevač i legenda narodne muzike. Njegove pjesme su jednako uspješne kod starije, kao i kod mlađe publike. U svom opusu ima gotovo 200 pjesama, a otpjevao je i duete s Alkom Vuicom, Brankom Sovrlić, Danijelom Martinović, Harijem Varešanovićem, Mladenom Vojičićem Tifom, Harisom Džinovićem, Željkom Bebekom i drugima.

Obrazovanje

Halid je po zanimanju tesar. Nakon srednje škole je namjeravao upisati građevinski fakultet, ali na kraju se ipak odlučio za muziku.

Privatni život

Rođen je 20.11.1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine, u opštini Sokolac. Odrastao je na Romaniji, a za svoje djetinjstvo kaže da je bilo srećno, mirno i bezbrižno.

Suprugu Sejdu je upoznao u vrijeme kada je snimio prvi singl. Ona je u početku radila u tvornici čokolade, a onda je napustila posao i posvetila se porodici. Kasnije su dobili sina Dinu, a Halid za svoju suprugu govorio je da je stub porodice i da ih jedino smrt može rastaviti. Želja im je bila imati još djece, ali Sejda nakon operacije tumora više nije mogla ostati trudna.

Halid je 2014. godine postao djed, njegov sin Dino i nevjesta Mahira su dobili blizance Lamiju i Belmina-Kana. Rođenje blizanaca je nazvao najsretnijim trenutkom u životu, a nakon toga je prorijedio nastupe kako bi što više vremena proveo s porodicom.

Iste godine su velike poplave poharale Bosnu i Hercegovinu i mnogi građani su u nekoliko sekundi izgubili svoje domove, a kako bi im barem malo olakšao situaciju, Halid Bešlić im je ponudio smještaj u svom hotelu u Semizovcu.

Posao

Halid Bešlić se amaterski počeo baviti pjevanjem još u osnovnoj školi kroz razna kulturno umjetnička društva, a najviše vremena je proveo u KUD- “Zijo Dizdarević”. Nastupao je sve do odlaska na odsluženje vojnog roka, a nakon povratka iz vojske počinje nastupati u poznatim sarajevskim restoranima.

Prvi singl pod nazivom “Grešnica” je objavio 1979. godine i od tada počinje rasti njegova popularnost na regionalnoj muzičkoj sceni.

Tokom svoje dosadašnje karijere je snimio dvadesetak albuma, a prvi od njih je bio album pod nazivom “Sijedi starac”, objavljen 1981. godine. Tih osamdesetih godina je sarađivao s kompozitorom Nazifom Gljivom, a rezultat njihove suradnje su brojni hitovi poput pjesama “I zanesen tom ljepotom”, “Zlatne strune”, “Beograđanka” i drugi. Diskografske kuće su u to vrijeme radile u tri smjene kako bi uspjele odštampati naručene tiraže njegovih nosača zvuka.

Kasnije započinje saradnju s kompozitorom Zoranom Kesićem koja je rezultirala hitom “U meni jesen je”, s albuma “Robinja” koji je objavljen 1998. godine. S tim je albumom pokazao da se odlučio krenuti glazbenim pravcem koji je okarakteriziran kao etno-pop. U Halidovom nastojanju da nastavi u ovom glazbenom pravcu mu pomažu producenti Samir Kadirić i Toni Lasan te autor Dino Muharemović. Suradnja sa spomenutom trojkom je 2003. godine rezultirala albumom “Prvi poljubac”, koji je zorno ilustrovao novi muzički pravac.

2004. godine je u filmu redatelja Pjera Žalice “Kod amidže Idriza” otpjevao pjesmu “Malo je, malo dana” autora Saše Lošića. U filmu redatelja Ognjena Sviličića je korištena njegova pjesma “U meni jesen je”, a Halid je u filmu “Karaula” izveo pjesmu “Put putuje moj jaran”.

2008. godine je u saradnji s Hajat produkcijom objavio album “Halid 08” s kojeg su se posebno izdvojile pjesme “Miljacka”, “Čardak”, “Snježana” i “Dvadesete” koje su podjednako obožavale i starija i mlađa publika. Pored stalne ekipe, na ovom je albumu ostvario suradnju i s Geronimom, Fahrudinom Pecikozom i Željkom Joksimovićem i drugima.

10.3.2009. godine je doživio automobilsku nesreću u kojoj je bio teško povrijeđen. Prilikom slijetanja s ceste je zadobio nekoliko ozljeda na licu i desnom oku koje su pokušavali spasiti liječnici u Bosni i Hercegovini, Turskoj i Belgiji, ali bezuspješno. Nakon oporavka je krajem listopada iste godine održao dva velika koncerta u Zagrebu.

2013. godine je objavio novi album naziva “Romanija” na kojemu se našlo 11 pjesama od kojih se posebno izdvojila pjesma “Lavanda”.

Iako se jedno vrijeme nagađalo da je njegovoj karijeri došao kraj, Halid Bešlić je 2018. godine objavio pjesmu “Taman je”, koja je najava novog albuma “Trebević” čiji će izdavač biti muzička produkcija BHRT. S Halidom su na ovom albumu radili njegov dugogodišnji saradnik Samir Kadirić, Mirko Šenkovski Geronimo i jedan od najplodonosnijih hrvatskih autora Nenad Neno Ninčević.

Osim muzikom, Halid Bešlić se već nekoliko godina uspješno bavi privatnim biznisom – vlasnik je benzinske crpke i motela u Semizovcu.

Najveća postignuća

Iza Halida je karijera duga više od 30 godina tokom koje je prodao nekoliko milijuna nosača zvuka i održao hiljade koncerata na kojima je stotine tisuća vjernih fanova s njim pjevalo njegove pjesme. Velik broj tih koncerata je bio humanitarnog karaktera.