Connect with us

Svijet

OPASNOST OD NAVIRUĆE AL: Upozorenje jednog od “kumova vještačke inteligencije”

Džefri Hinton, jedan od “kumova vještačke inteligencije (AI)”, napustio je Google, upozoravajući na opasnosti od naviruće AI.

Hinton je britansko-kanadski kognitivni psiholog i kompjuterski naučnik, poznat po svom radu u oblasti vještačke inteligencije, posebno u neuronskim mrežama i dubokom učenju, još od 1980-ih godina.

Njegovo istraživanje pokrenulo je ključne tehnologije u kompjuterskom vidu, prepoznavanju govora i još mnogo čemu. On je nedavno izrazio etičku zabrinutost zbog suviše brzog napretka vještačke inteligencije i njenih rizika po privatnost, poslove i kontrolu.

U intervjuu za američku emisiju “60 minuta”, na pitanje da li čovječanstvo zna šta radi, kada je u pitanju vještačka inteligencija, Hinton je rekao:

“Ne. Mislim da ulazimo u period kada prvi put ikada postoji nešto što je inteligentnije od nas”.

Vi vjerujete da nas vještačka inteligencija razume, pitao ga je novinar.

“Da”, odgovorio je jedan od tvoraca AI.

Vi vjerujete da su roboti inteligentni?

“Da”.

Da li mislite da ovi sistemi stvaraju sopstveno iskustvo i da mogu da donose odluke na osnovu svog iskustva na isti način kao što to čine i ljudi?

“Da”.

Da li su svjesni?

“Mislim da trenutno nemaju mnogo samosvjesti, tako da u tom smislu – još ne”.

Vjerujete li da će AI postati svjesna sebe?

“O, da! Mislim da će steći svijest sa vremenom”.

I tako će ljudska bića biti druga po inteligenciji na ovoj planeti, zaključio je novinar.

“Da. Ali čim postane suviše komplikovano, nećemo više znati šta se dešava u njihovim mozgovima”.

Mislite da nećemo znati kako vještačka inteligencija funkcioniše? Pa mi smo je napravili! Dizajnirali su je ljudi.

“Ne, nismo. Mi smo dizajnirali algoritam za učenje. Ali to je kao da smo dizajnirali princip evolucije…Kada ovaj algoritam za učenje dođe u interakciju sa podacima, stvara komplikovane neurološke mreže koje su dobre za obavljanje nekih stvari. Mi, međutim, ne razumijemo tačno kako oni rade te stvari. Tako da je jedan od načina na koji ovi sistemi mogu da izmaknu kontroli taj što će sami napisati svoj vlastiti kod. A to je nešto oko čega treba ozbiljno da se zabrinemo”, rekao je jedan od tvoraca vještačke inteligencije, prenosi Politika.

Hinton, rođen u Londonu 1947. godine, odrastao je sa fascinacijom da razumije kako mozak funkcioniše. Ova radoznalost ga je navela da istraži oblast vještačkih neuronskih mreža. Osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je svijet bio u velikoj mjeri skeptičan prema neuronskim mrežama, Hinton je vidio njihov potencijal. Vjerovao je da ove mreže, napravljene po uzoru na ljudski mozak, mogu da naprave revoluciju u načinu na koji mašine uče i obrađuju informacije.

Hintonov put nije prošao bez prepreka. On je bio jedan od rijetkih glasova koji su se zalagali za potencijal neuronskih mreža.

Na prelazu vijeka došlo je do oživljavanja interesovanja za vještačku inteligenciju, a Hintonov rad je počeo da dobija priznanje koje zaslužuje. Njegovo istraživanje je postavilo temelje za duboko učenje, tehniku koja uključuje obuku neuronskih mreža sa velikim količinama podataka za obavljanje složenih zadataka. Ovaj pristup je bio fundamentalan u omogućavanju vještačkoj inteligenciji da postigne izuzetne podvige, od savladavanja igara kao što je Go do napretka u vožnji u autonomnim vozilima.

Razmišljajući o budućnosti vještačke inteligencije i njenih mogućnosti, Hinton je svojevremeno rekao:

“Ne vidim nikakvu granicu. U principu, mislim da neuronske mreže mogu da urade sve što može i malo dijete”.

Danas je doprinos Džefrija Hintona vještačkoj inteligenciji temelj za mnoge tehnologije koje svakodnevno koristimo. Od prepoznavanja glasa na pametnim telefonima do preporuka u servisima za strimovanje, njegov rad je uticao na širok spektar AI aplikacija. On ne samo da je pomjerio granice onoga što vještačka inteligencija može da postigne, već je i inspirisao generacije istraživača da istraže neiskorišćene potencijale neuronskih mreža. Izgleda da je sada promijenio mišljenje.

Svijet

TRAMP PROMIJENIO STAV: Ukrajina dobija ono što je tražila od početka rata

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) promijenio je, čini se, svoj stav prema Ukrajini, praktično odlučivši da im pruži podršku koju su tražili od početka rata.

Ova promjena politike uključuje značajno povećanje američke pomoći Ukrajini, uključujući obavještajnu podršku za napade duboko unutar Rusije, navodi se u tekstu Wall Street Journala.

Prema izvještaju od 1. oktobra 2025. godine, SAD su odlučile pojačati svoju podršku Ukrajini pružanjem obavještajnih podataka koji će pomoći u dugometražnim napadima na rusku energetsku infrastrukturu.

Ovo označava značajan pomak u politici pod predsjednikom Trampom, koji je nedavno odobrio prošireno dijeljenje obavještajnih podataka i razmatra snabdijevanje Ukrajine snažnim američkim raketama, uključujući Tomahawke i Barracude.

Ove rakete, s dometom do 2.400 kilometara, omogućile bi Ukrajini efikasnije napade dublje unutar ruske teritorije, potencijalno ciljajući rafinerije, gasovode i elektrane u nastojanju da poremete finansiranje ruske ratne mašinerije.

Ovaj potez, kako se navodi, dolazi nakon što su Trampovi raniji napori za postizanje mira, koji su uključivali nudi ekonomske poticaje Rusiji, nisu dali rezultate.

Nova administracija sada poziva NATO saveznike da slijede sličan smjer u dijeljenju obavještajnih podataka, a već je odobrila prodaju Ukrajini raketa s produženim dometom. Međutim, isporuke ATACMS raketa ostaju ograničene prema politici nadzora Pentagona. Evropski saveznici, posebno Njemačka, podržavaju sposobnost Kijeva da napada iza fronta kako bi presjekli ruske linije snabdijevanja. Kremlj je reagovao oprezno, dovodeći u pitanje hoće li Amerikanci izravno upravljati sistemima.

Ova eskalacija ističe promjenu američke strategije uslijed zastoja u procesu mira i trajanja sukoba, ocjenjuje WSJ.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA “Samo jedna greška može preći u SVJETSKI RAT!”

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da je situacija u svijetu takva da ”samo jedna greška može preći u svetski rat” i dodao da se pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji ne može ostvariti “pravnim trikovima” koji zaobilaze Mađarsku.

“Situacija je takva da i jedna greška može preći u svetski rat. Ne postoji racionalno izračunljivi procenat opasnosti, već konfliktna situacija u kojoj čak i jedna greška moćnijeg igrača može rezultirati bilo čim, čak i svetskim ratom, rekao je Orban pred neformalni samit EU u Kopenhagenu, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

Govoreći novinarima pred sastanak, Orban je rekao da je video izjave koje upućuju na “pravne trikove”.

“Dosadašnje procedure proširenja vođene su u strogo uređenom postupku, moramo se toga pridržavati”, dodao je Orban, navodeći da otvaranje i zatvaranje svake oblasti zahteva glas svake države članice.

Ukrajinsko pristupanje bilo je predmet referenduma u Mađarskoj, a “mađarski narod je odlučio da ga ne podržava”, rekao je Orban i istakao da je Mađarska, “za razliku od mnogih drugih”, demokratija u kojoj narod odlučuje o važnim pitanjima.

Kako navodi Orban, Mađarska podržava strateški sporazum s Ukrajinom, ali ne i njeno članstvo u EU jer bi to značilo “uvođenje Evropske unije u rat Rusije i Ukrajine”, dodajući da bi članstvo Ukrajine značilo da “većina sredstava EU ide Ukrajini”.

“Ne znamo gde je njena istočna granica, ne znamo broj njenih stanovnika i ne može da stoji na sopstvenim nogama”, naveo je Orban, uz ocenu da Ukrajina ”nije suverena država”.

U vezi s planiranim zidom protiv dronova na istočnoj granici EU, Orban je rekao da Mađarska podržava svu vojnu saradnju.

“Ako nešto uleti u Mađarsku što nam ne pripada, oborićemo to. Sa ili bez zida protiv dronova”, istakao je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

Izraelski komandosi upali na humanitarnu flotilu za Gazu, UHAPŠENA GRETA TUMBERG (VIDEO)

Izraelski vojnici presreli su tokom noći međunarodnu flotilu koja je pokušavala da dostavi hranu i lijekove stanovništvu Pojasa Gaze.

Saopštili su ovo organizatori misije, prema čijim je navodima, izraelska mornarica nasilno zauzela najmanje 13 brodova, dok se još oko 30 plovila i dalje probija ka obali, svega osamdesetak kilometara od Gaze.

Flotila „Global Sumud“, sastavljena od više od 40 civilnih brodova, prevozila je oko 500 parlamentaraca, advokata i aktivista iz različitih zemalja. Cilj misije bio je da probije višemjesečnu izraelsku blokadu palestinske enklave. Na snimcima koje su objavili organizatori vidi se upad vojnika na brodove i privođenje aktivista.

Greta Thunberg pod pratnjom izraelskih vojnika
Među zaustavljenim brodovima nalazi se i plovilo „Alma“, na kojem je bila švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg (Tunberg). Snimci izraelskog Ministarstva inostranih poslova, koje je prenio Reuters, prikazuju Gretu kako sjedi na palubi okružena vojnicima.

Iz Izraela je saopšteno da su svi privedeni „sigurni i zdravi“ i da će biti prevezeni u izraelsku luku.

Organizatori flotile, međutim, tvrde da je riječ o „ilegalnom napadu na nenaoružane humanitarce“ i da je izraelska vojska koristila agresivne metode, uključujući vodene topove. Aktivisti navode da je misija bila isključivo humanitarna i nenasilna.

Protesti širom Evrope, oštre reakcije Turske i Španije
Incident je izazvao burne reakcije u svijetu. Tursko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je izraelski upad, nazvavši ga „terorističkim činom koji ugrožava živote nevinih civila“. Ankara je zatražila hitno oslobađanje svojih državljana.

U Italiji su izbili spontani protesti u znak podrške aktivistima, dok je Španija pozvala Izrael da garantuje sigurnost i prava učesnika misije. Irska je flotilu opisala kao „mirovnu misiju čiji je cilj da ukaže na strašnu humanitarnu katastrofu u Gazi“.

Misija se nastavlja uprkos napadima
Portparol flotile Saif Abukeshek izjavio je da su izraelske snage do sada presrele 13 brodova sa oko 200 ljudi, ali da ostatali nastavljaju svoj put.

„Naša misija se nastavlja. Oni su odlučni i čine sve da probiju opsadu“, rekao je on.

Prema podacima o praćenju, još 30 plovila je nastavilo plovidbu ka Gazi i u ranim jutarnjim satima nalazila su se na udaljenosti od 46 nautičkih milja od palestinske obale.

Izrael je u više navrata upozorio flotilu da se vrati, uz tvrdnje da se približava „aktivnoj borbenoj zoni“ i da krši „zakonitu blokadu“. Kao alternativu, izraelske vlasti ponudile su da se pomoć preveze „sigurnim kanalima“.

Organizatori su odbili ponudu i naglasili da će flotila, bez obzira na prepreke, nastaviti put sa ciljem da „svijet vidi brutalnost opsade Gaze i patnje civila koji su mjesecima bez osnovnih potrepština“.

Nastavi čitati

Aktuelno