Connect with us

Politika

OPOZICIJA NAJAVLJUJE KORJENITE PROMJENE Stranački remont spas ili ubrzan kraj?

Opozicija u Republici Srpskoj najavljuje korjenite promjene unutar svojih redova, a tako nešto, bar prema prvim porukama uoči, ali i nakon izbora, planira i najjača stranka SNSD.

Dok sve više partija želi reorganizaciju, politički analitičari smatraju da taj proces, osim stabilizacije ili jačanja stranke, lako može dovesti do dodatnih turbulencija, naročito u partijama u kojima se očigledno vodi borba za prevlast između nekoliko suprotstavljenih struja.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke (SDS) u subotu (12. novembra) odlučiće da li prihvata ostavke Mirka Šarovića, predsjednika SDS-a, i kompletnog Predsjedništva, a sve zbog loših izbornih rezultata.

Pred strankom je očigledno neizvjestan period, prije svega u smislu ko će dobiti podršku članova najveće opozicione partije.

Zasad je u opticaju nekoliko zvučnih imena iz najužeg rukovodstva, ali je Milan Miličević, predsjednik Glavnog odbora, prvi pik da zamijeni Šarovića, a o tome su “Nezavisne novine” nedavno detaljno pisale.

Sličan put očekuje i Partiju demokratskog progresa, a na to je uputio Draško Stanivuković, predsjednik banjalučkog Gradskog odbora PDPa i gradonačelnik Banjaluke, koji je u nedavnom obraćanju medijima poručio da zbog lošeg izbornog rezultata rukovodstvo stranke treba da podnese ostavke te da je stranci potreban novi predsjednik, nedvosmisleno poručujući da će on pretendovati za to mjesto.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSDa, više puta je i prije, ali i nakon izbora, javno govorio kako će raditi na podmlađivanju stranačkog kadra, da SNSD ima nekoliko jako perspektivnih imena oko kojih bi u narednom periodu trebalo da se gradi partijska politika.

Takođe, novoizabrani predsjednik Republike Srpske, komentarišući sastav nove Vlade RS, koji bi trebalo da bude poznat uskoro, poručio je da će sigurno biti novih imena u izvršnoj vlasti te da će ta vlada imati mandat od dvije godine, kada će biti izabrana nova.

Pored toga, mnogo novih imena će sjesti i u klupe u NS RS, pa se praktično može reći da je većina budućih parlamentarnih stranaka djelimično uspjela unijeti svježinu u politički život u Srpskoj.

Međutim, struka nije saglasna da to u velikoj mjeri može promijeniti stanje na terenu te da će se i dalje lideri u strankama, prvenstveno Milorad Dodik, pitati za svaku izrečenu riječ.

Analitičar Nebojša Tojagić kaže za “Nezavisne novine” da stranački remont lako može postati mač sa dvije oštrice.

“Unutarstranački izbori su uvijek takvi. Najčešće se održavaju s ciljem stabilizacije i reorganizacije stranke, ali se nerijetko, posebno na Balkanu, stranka može suočiti sa dodatnom destabilizacijom i borbom frakcija za prevlast, što, opet, ima za posljedicu anarhiju, samovolju i osnivanje novih stranaka”, ističe Tojagić i poručuje da će u tom kontekstu najzanimljivije biti unutar PDP-a.

“Očigledno je da tamo već dugo tinjaju sukobi i razmimoilaženja. Tu nije pitanje samo ko će preuzeti najodgovornije pozicije, već i šta će biti s onim poraženima i da li će i oni, poput Nešića i Selaka, biti otjerani iz opozicije”, smatra Tojagić.

Situacija je, nastavlja, manjeviše jasna kada je u pitanju SDS.

“Ukoliko Radović ne preuzme SDS, mislim da bi oni vrlo brzo mogli krenuti u jednu ozbiljnu priču. Kada je riječ o SNSDu, tu se zna ko je pravi i jedini vladar i ko se pita. Otuda je svaka promjena, bilo unutar stranke ili Vlade RS, isključivo kozmetičke prirode. Tu se zna ko kosi, a ko vodu nosi”, naglašava Tojagić.

Politikolog Stefan Ličina kaže da je politička praksa u demokratskim društvima da se nakon lošeg rezultata na izborima pristupi unutarstranačkim izborima te da neki novi ljudi i sa novim idejama dobiju priliku da organizuju partiju. Međutim, ističe, da iako se želi pokazati da je tako i u Srpskoj, to još nije praksa.

“SDS je politička partija koja, uprkos dugogodišnjoj opozicionoj ulozi, ima snagu, to je ipak druga partija po broju osvojenih mandata u parlamentu i ima mnogo kvalitetnih ljudi u svojim redovima. Međutim, problem je očigledno u rukovodstvu partije, u unutrašnjoj organizaciji i u samom novom lideru, koji bi trebalo da bude neko sa izraženim integritetom”, rekao je Ličina za “Nezavisne” i dodao da opoziciji trebaju korjenite promjene te da interesne struje unutar tih partija moraju palicu prepustiti novim licima, koja imaju podršku i članstva i građana.

Related Topics:

Politika

“Dodik UPOZOREN da se ne pridržava onoga na šta se obavezao” Crnadak prenio stavove iz SAD

Dejton, vladavina prava i stabilnost u regionu ostaju čvrst okvir američke politike, a bez konkurencije glavni prioritet SAD trenutno je Južna interkonekcija. Ovo je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji boravi u višednevnoj posjeti SAD.

– Podrška cjelovitoj Bosni i Hercegovini je neupitna, ali Vašington uvažava Republiku Srpsku i zato je nejasno zašto Vlada i druge institucije Republike Srpske još uvijek nisu otvoreno podržale prijedlog Vlade SAD – naveo je Crnadak. Pitanja energije širom svijeta, ne samo kod nas, kako je dodao, biće u velikom fokusu američkog djelovanja, što je na IDU Forumu potvrdio i senator Dejv Mekkormik, predsjednik Komisije za energiju, kao i drugi predstavnici Republikanske partije. – Razgovori sa predstavnicima zakonodavne vlasti i establišmenta u Vašingtonu potvrđuju da je nedavno skidanje sankcija bilo iznenađenje, ali da je, iako uz rezervu, prihvaćeno, zbog objašnjenja da postoje garancije da će nakon toga uslijediti prekid političkih napetosti i dugotrajna stabilnost – istakao je Crnadak. U kabinetima u Vašingtonu stanje u Bosni i Hercegovini sada se prati i više nego uobičajeno, tvrdi on, kako bi se utvrdilo da li će se očekivanja ispuniti.

– Koliko je tema važna, najbolje pokazuje činjenica da u Senatu i Kongresu Republikanci i Demokrate na ovom rade zajedno, uključujući i poseban zakon o problemu korupcije na Zapadnom Balkanu, koji je sve bliži usvajanju. Iz više izvora nezvanično mi je potvrđeno da je prije deset dana Dodik upozoren da se ne pridržava onoga na šta se obavezao. Ne radi se o javnim izjavama senatora Greslija, nego o konkretnoj opomeni koja mu je prenesena preko jedne od njegovih najbližih saradnica – tvrdi Crnadak.

Naveo je da je imao i važan sastanak s generalnim sekretarom Evropske narodne partije Dolors Monserat i međunarodnim sekretarom Patrikom Folerom o budućnosti PDP, narednim izborima i evropskom putu BiH.

Nastavi čitati

Politika

BLAGOJEVIĆ: Neistina iz Ustavnog suda BiH

Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.

Nastavi čitati

Politika

Gordan Pavlović planira da kupi SVA KOMUNALNA PREDUZEĆA U BiH! Koliko novca ima ovaj čovjek?

Fočanski biznismen i vlasnik kompanije „Pavgord“ Gordan Pavlović, koji je u zadnje dvije godine kupio nekoliko firmi, zainteresovan je za kupovinu svih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na to da je njegova kompanija „Nova Alumina“ u procesu dobijanja ekoloških dozvola za spaljivanje čvrstog komunalnog otpada, potreba za RDF gorivom (gorivo proizvedeno od otpada) biće ogromna.

„Nama je cilj da kupimo sva komunalna preduzeća u BiH. Budućnost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budućnost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da takođe prerađujemo mulj i šljaku“, kazao je Gordan Pavlović za Capital.

Tragom te informacije, provjerili su koliko BiH ima komunalnih preduzeća.

U Republici Srpskoj 170 preduzeća pruža komunalne usluge u kojima su čistoće, vodovodi, deponije. Regionalne deponije zasebna su preduzeća i nalaze se u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku. Vlasnička struktura je veoma komplikovana, te komunalna preduzeća nisu samo javna, već i privatna.

Predsjednik Udruženja komunalnih i uslužnih djelatnosti pri Privrednoj komori RS kaže da je vlasnička struktura komunalnih preduzeća „pravi bućkuriš“.

„Negdje su većinski vlasnici privatnici, a manjinski gradovi. Negdje su gradovi većinski vlasnici. Tu ima svega“, kaže Aleksandar Vračević, koji je ujedno i direktor Regionalne deponije Zvornik.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Udruženje preduzeća komunalne privrede broji 74 članice, a radi se o javnim komunalnim preduzećima u vlasništvima gradova i opština koji obavljaju poslove od čistoće, vodovoda, održavanja puteva i drugih uslužnih djelatnosti

Komplikovano stanje komunalne djelatnosti otežaće „Pavgordu“ ambiciju da gazduje ovom oblasti, ali nije ni nemoguće.

Samo prije nekoliko sedmica “Koksara“ iz Lukavca činila se kao preduzeće koje nije privlačno za investicije i održavanje u životu. Dug oko pola milijarde, stari proizvodni pogoni, stečaj, komplikovana vlasnička struktura, sve su to faktori koji su odbijali investitore. Ipak, 1. decembra član grupacije „Pavgord“, preduzeće „H&P“ zakupilo je imovinu „Koksare“.

Tim zakupom „Pavgord“ je zaokružio godinu u kojoj je kupio čini se sve što se našlo u ponudi.

Podsjećamo, on je ove sedmice kupio imovinu propale govedarske farme „Farmland“ za 2,4 miliona KM.

Samo nekoliko dana prije toga, Pavlović je preko firmi „Pavgord“ i H&P postao vlasnik i Fabrike duvana Banjaluka koju je platio više od deset miliona KM.

Iste firme kupile su polovinom ove godine i kompaniju „ArcelorMital“ u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića te „Zrak“ iz Sarajeva.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno