Connect with us

Svijet

OPTUŽEN ZA GRAĐANSKU PREVARU: Trampu prijeti kazna od 370 miliona dolara

Budućnost porodičnog biznisa Donalda Trampa mogla bi biti poljuljana kada njujorški sudija donese presudu u slučaju prema kome je optužen za građansku prevaru.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp, njegovi sinovi i njegova istoimena kompanija već su proglašeni odgovornim za lažno naduvavanje vrijednosti imovine u izjavama zajmodavcima.

Tužioci su zatražili od sudije da kazni Trampa sa 370 miliona dolara i da ograniči njegovu sposobnost da posluje u državi.

To je mnogo novca, čak i za milijardera.

Pravni stručnjaci rekli su za Bi-Bi-Si da bi tako velika kazna, zajedno sa potencijalnom konačnom presudom koja bi mogla u velikoj mjeri uticati na njegovo carstvo nekretnina, mogla da nanese ozbiljan udarac finansijama gospodina Trampa.

“On neće odjednom postati radnička klasa”, rekla je bivša savezna tužiteljka Dajana Florens.

“Ali ovo je mnogo novca. Njegovo bogatstvo će biti značajno smanjeno”, dodala je ona.

Zašto bi Tramp mogao biti kažnjen sa 370 miliona dolara?
Državni tužilac Njujorka Leticija Džejms rekla je na sudu da je 370 miliona dolara odgovarajući iznos koji bi Trampovi trebalo da plate finansijsku kaznu koja uključuje vraćanje novca stečenog lažnim putem.

Ona je izračunala sumu na osnovu tri faktora: novca koji je gospodin Tramp navodno zaradio na štednji na kamatnim stopama na kredite zbog pogrešnog iskazivanja imovine. “Bonusi” isplaćeni zaposlenima Tramp organizacije koji su učestvovali u šemi i dobit ostvarena od dva imovinska posla za koje Džejms tvrdi da su pribavljeni na prevaru.

Na sudiji Arturu Engoronu je da odredi finansijske kazne kada donese svoju presudu.

Bez obzira na iznos, Tramp bi takođe morao da plati godišnju kamatu na tu kaznu, koja datira nekoliko godina unazad od kada su se navodni prekršaji dogodili.

Njujorška kamatna stopa od 9 odsto znači da će Tramp možda morati da plati dodatni devetocifren iznos pored kazne.

Tramp negira da je počinio prevaru i kaže da nije bilo zločina jer su banke zaradile novac na njegovim investicijama. Očekuje se da će on pokrenuti žalbu, čime bi se presuda stavila na čekanje dok viši sud ne razmotri slučaj.

Ali ako želi da izbjegne plaćanje kazne ili da mu se zaplijeni lična imovina dok traje žalbeni proces, on i dalje mora da položi pun iznos koji će biti zadržan na sudu u roku od 30 dana.

Kaznena suma – ali ne razorna
Prema jednom proračunu magazina Forbs, ukupna neto vrijednost imovine Trampa iznosi 2,6 milijardi dolara. Kancelarija državnog tužioca Njujorka procijenila je njegovu godišnju neto vrijednost na 2 milijarde dolara u 2021.

Na osnovu tih procjena, kazna od 370 miliona dolara koštala bi Trampa otprilike 15 – 18 odsto njegovog bogatstva.

Međutim, pored ove kazne koja je sve izvjesnija, on već duguje E Jean Carroll 83,3 miliona dolara odštete iz odvojenog slučaja za klevetu, koji je završen u januaru.

Njegovi pravni troškovi takođe rastu dok se bori sa četiri krivična predmeta na saveznom i državnom nivou.

Ova finansijska opterećenja mogu predstavljati više novca nego što Tramp ima na raspolaganju.

Pravni stručnjaci kažu da on ima nekoliko potencijalnih opcija.

Tramp može da obezbijedi obveznicu, ali bi ga to koštalo

Da ne bi platio sve unaprijed, Tramp bi mogao da pokuša da obezbijedi garanciju – garanciju treće strane da može da plati punu kaznu.

To bi ga koštalo mnogo više miliona, uz dodatne kamate i naknade. Od njega bi se takođe vjerovatno zahtijevalo da da zalog.

Da bi obezbijedila obveznicu od kompanije za vezivanje, osoba obično treba da uloži oko 10% od ukupnog iznosa duga, objasnio je Stiven Koen sa Pravnog fakulteta u Njujorku.

Dakle, ako Tramp duguje 370 miliona dolara, možda će morati da plati obvezničkoj kompaniji 37 miliona dolara da izda obveznicu, a tu naknadu neće dobiti nazad.

Tramp bi mogao da proda imovinu

U izjavi u ovom slučaju, Tramp je rekao da ima 400 miliona dolara u gotovini. Međutim, uz njegove druge pravne obaveze i naknade, to ne bi bilo dovoljno da pokrije novu kaznu od 370 miliona dolara.

„Mora da razmisli šta da uradi sa svojom imovinom, kako da likvidira preduzeća da bi došao do tog novca”, rekla je Sara Kristof, bivša federalna tužiteljka.

Veliki dio njegovog bogatstva vezan je za njegove poslove sa nekretninama.

Forbs je otkrio da je njegova njujorška imperija nekretnina procijenjena na 490 miliona dolara, uključujući i njegov vodeći kondominijumski neboder, Tramp kulu, vrijedan 56 miliona dolara prema podacima ovim podacima.

Njegov portfolio uključuje mnoge druge nekretnine širom zemlje, sa terenima za golf, kondominijum kulama, hotelima, pa čak i vinarijom.

„Nešto će morati da se proda ili realizuje da bi se dobio novac za plaćanje takve vrste troškova”, rekao je Vilijam Tomas, profesor na Ros School of Business Univerziteta u Mičigenu.

Tramp bi mogao da traži novac od svojih lojalnih pristalica

Tramp bi se takođe mogao okrenuti ogromnom mehanizmu prikupljanja sredstava koji koristi da plati desetine miliona pravnih troškova.

Prema Njujork Tajmsu, 10% svakog dolara koji se prikupi od njegovih pristalica ide na plaćanje njegove odbrane u građanskim i krivičnim suđenjima.

Koristio je dva komiteta za političku akciju – “Spasite Ameriku”, koji je bio njegovo glavno sredstvo za plaćanje pravnih taksi, i “Učinite Ameriku ponovo velikom”, koji finansira njegovu predsjedničku kandidaturu, da prikupi novac za pokrivanje troškova suđenja, iako takve strukture obično koristi u političke svrhe.

Ovi entiteti su odvojeni od njegovog zvaničnog naloga za predsjedničku kampanju.

Od njegove prve optužnice u martu 2023. do kraja godine, njegov komitet za političku akciju “Spasimo Ameriku” potrošio je skoro 40 miliona dolara na advokate i druge povezane honorare, izračunao je Forbs.

Prema federalnim pravilima finansiranja kampanje, Tramp bi potencijalno mogao da iskoristi “Spasimo Ameriku” da plati kaznu koju je odredio sud, rekla je Šena Ports, viši savjetnik u Pravnom centru kampanje. Ne bi mu bilo dozvoljeno da izvrši ovu uplatu zvaničnim sredstvima za kampanju, dodala je ona.

Ali prikupljanje sredstava možda ionako nije praktično u slučaju Trampa, rekli su advokati za Bi-Bi-Si.

Prema podnescima Federalne izborne komisije, njegov “Spasimo Ameriku” PAC započeo je novu godinu sa 5 miliona dolara u gotovini.

Tramp će dobiti jasniju sliku o tome šta to znači za njegovo poslovno i lično bogatstvo tek kada sudija Engoron donese svoju konačnu presudu.

Ali bez obzira na to kako on odluči da plati, svaka veća kazna će vjerovatno izazvati ozbiljne finansijske glavobolje bivšem predsjedniku.

„Tramp je, uprkos svim njegovim pogrešnim predstavljanjima i lažima o svom bogatstvu, zaista bogata osoba”, rekao je Tomas, profesor biznisa i dodao da većina ljudi nema 400 miliona dolara.

(Euroactiv)

Svijet

Od EU ništa – SAD vode glavnu igru u Ukrajini!

Sjedinjene Američke Države su spremne da učestvuju u bezbednosnim garancijama za Ukrajinu zajedno sa Evropljanima, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc. Prema njegovim rečima, odlučujuću ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba igraju upravo SAD, a ne Brisel. „Dobra vest je da je Amerika spremna da učestvuje u takvim bezbednosnim garancijama (za Ukrajinu), ne prepušta to samo Evropljanima. Ali Evropljani, naravno, moraju doprineti tome da se bezbednost Ukrajine osigura na duži rok“, rekao je kancelar u intervjuu za TV ZDF.

Prema njegovim rečima, SAD, a ne Evropljani trenutno igraju odlučujuću ulogu u rešavanju sukoba u Ukrajini, te stoga ne bi trebalo da precenjuju sebe.

„Sada će biti teško, ali pregovori su počeli. Nastaviće se u ponedeljak. I naravno da će Evropljani igrati određenu ulogu u tome, ali ne bi trebalo ni da precenjujemo sebe. Jedinstvo Evrope je važno, ali odlučujuću ulogu u ovom ratu za sada će igrati Sjedinjene Američke Države“, ocenio je političar.

Merc, koji se ranije zalagao za prekid vatre kao prvi korak u rešavanju sukoba, rekao je da je potpuni mirovni sporazum postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država bolji od pukog zaustavljanja sukoba.

„Očekuje se da će se u ponedeljak u Vašingtonu održati novi razgovori između predsednika Trampa i Zelenskog. Zatim, što je pre moguće, trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, kako bi se brzo postigao dogovor. Ako ovo uspe, biće vrednije od primirja“, primetio je nemački lider.

Prema njegovim rečima, Tramp je navodno rekao Evropljanima da je Rusija spremna da pregovara duž takozvane „linije kontakta“. Međutim, ova pitanja zahtevaju detaljnu diskusiju i prerano je govoriti o tome, priznao je Merc.

Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp nakon jučerašnjeg sastanka sa ruskim predsednikom Putinom na Aljasci rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.

Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.

(Sputnik) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.

Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.

Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.

Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.

Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.

Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:

“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”

Ukrajinci razočarani

U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.

Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.

Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.

“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.

Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.

“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.

“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.

Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.

“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.

Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.

“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.

Rusija zadovoljna

Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.

“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.

Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.

Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno