EU je pristala da krene napred s planovima za postavljanje “dron-zida” u središtu svojih istočnih odbrambenih linija, dok raste podrška za zajam Ukrajini.

EU kreće napred s planovima za “dron-zid” usred ruskih upada. Ministri žele da ojačaju odbranu nakon niza povreda vazdušnog prostora, dok raste podrška za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra. EU je pristala da krene napred s planovima za postavljanje “dron-zida” u središtu svojih istočnih odbrambenih linija, dok raste podrška za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra zasnovan na zamrznutoj ruskoj imovini.

Nakon sastanka sa ministrima iz 10 uglavnom centralno i istočnoevropskih država članica, kao i Ukrajine, komesar EU za odbranu Andrius Kubilius izjavio je da je dron-zid radi zaštite od upada iz vazduha hitan prioritet i ključni element odbrane istočnog krila Unije.

Ovo pitanje postalo je prioritet nakon niza upada dronova u Danskoj, Poljskoj i Rumuniji, kao i povrede estonskog vazdušnog prostora od strane ruskih borbenih aviona, dok Rusija nastavlja smrtonosno bombardovanje Ukrajine. Kubilius je izjavio da je hitno potrebno imati efikasan sistem za detekciju, uključujući radare i akustične senzore, kao i kapacitete za presretanje i uništavanje dronova. Komesar je priznao potencijalni nesklad u troškovima odbrane od dronova. Rekao je:

“Ako koristite avion i raketu iz svog borbenog aviona da oborite dron, tada koristite raketu koja košta milion da biste uništili dron koji košta 10.000”.

Zajam od preko 140 milijardi
U međuvremenu, Kremlj je kritikovao predlog da se obaraju ruski vojni avioni iznad Evrope kao nepromišljen i neodgovoran, nakon što je Donald Tramp sugerisao da bi članice Alijanse to trebalo da učine. Dok su pregovori o odbrani bili u toku, procureli prijedlog otkriva rastuću podršku planovima za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra, zasnovan na zamrznutoj ruskoj imovini u Evropi.

Evropska komisija vjeruje da može da obezbedi zajam od 140 milijardi evra bez kamate za Ukrajinu, koristeći zamrznuta sredstva ruske centralne banke, a da se pri tome ne konfiskuju ta sredstva, prema procurelom dokumentu koji je video, piše Gardian.

Dok EU već koristi prihode od zamrznute ruske imovine u EU za generisanje sredstava za Ukrajinu, originalni kapital ostaje netaknut. Njemačka, Francuska i Belgija su se opirale planovima zemalja centralne i istočne Evrope da se ta sredstva zaplene, budući da se uglavnom nalaze u finansijskoj instituciji “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

Zvaničnici EU sada veruju da su pronašli pravno bezbedan način da Ukrajini daju zajam na osnovu te imovine, uz pretpostavku da će Rusija na kraju platiti Kijevu reparacije za kolosalnu štetu nanijetu tokom više od 1.300 dana punog rata. U značajnom preokretu, njemački kancelar Fridrih Merc je podržao ovu ideju, najavivši u autorskom tekstu u „Financial Times“-u svoju podršku pravno sigurnom finansijskom instrumentu koji bi obezbedio vojnu otpornost Ukrajine tokom nekoliko narednih godina.

Merc je rekao da bi idealno bilo da planove podrže sve 27 članice EU, ali je nagovestio da bi mogli biti usvojeni i kvalifikovanom većinom, što je neizrečeno priznanje da EU mora razmotriti načine da zaobiđe veto mađarske vlade, naklonjene Kremlju. EU sankcije protiv Rusije moraju se obnavljati na svakih šest mjeseci, što Budimpešti daje značajnu polugu, iako Mađarska nikada nije blokirala sankcije.

Zvaničnici EU takođe vjeruju da su pronašli pravni mehanizam kojim bi se izbjegao zahtev za jednoglasnošću, što bi značilo da bi trošak zajma na kraju platila Rusija, a ne države članice, koje bi djelovale kao garanti. Lideri EU trebalo bi da raspravljaju o dron-zidu i zajmu iz reparacija na samitu u Kopenhagenu sljedeće nedelje, s ciljem postizanja dogovora do kraja oktobra.

U zemlji koja važi za jedan od najsigurnijih i najstrožih sistema za zaštitu djece, Švedskoj, jedan Srbin se suočio sa noćnom morom koju nije mogao da predvidi ni u najluđim snovima.

Odjednom je postao osumnjičen, prošao kroz višemjesečnu istragu socijalne službe i policije, i to sve zbog rečenice koju je njegov četvorogodišnji sin izgovorio u vrtiću.

Ovaj otac troje djece, koji godinama živi i radi u Švedskoj, svoju priču odlučio je da podijeli u Facebook grupi “Srbi u Švedskoj”.

“Ovo ne bih poželio ni neprijatelju”
“Otac sam troje dece, oni su mi sve na svetu. Najmlađi sin (4) ima bujnu maštu, često priča: ‘Video sam godzilu, žirafa mi je došla u vrtić…’. Dijete tog uzrasta, nismo pridavali značaj, mislili smo da će proći”, započeo je ovaj Srbin svoju priču.

Kako dalje navodi, situacija se veoma zakomplikovala kada je njegov sin počeo da iznosi ozbiljnije tvrdnje.

Tamo je opisao kako je jednog dana izgubio osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem, ali i kako je njegova porodica, iako nevina, doživjela javnu osudu i stigmatizaciju.

“Počeo je da dolazi iz vrtića i govori da ga odgajatelji udaraju. Znajući njegovo uzrast i maštarije, nismo to uzimali za ozbiljno. Međutim, isto tako je rekao da ga ja tučem, što se apsolutno nikada nije dogodilo! Vrtić je odmah pozvao socijalnu službu i policiju i eto nas u paklu. Mesecima unazad prolazimo doslovno kroz pakao i ovo ne bih poželeo ni neprijatelju”, napisao je.

Šokantno otkriće o Srpkinji koja ih je prijavila
Iako je Srbin dostavio video-snimke na kojima dječak govori da ga tuku u vrtiću, a ne kod kuće, policija je nastavila postupak.

U nastavku svoje ispovesti otkrio je i detalj koji ga je posebno pogodio.

“Bez ikakvog dokaza, svedoka ili modrice, doslovno na reč deteta od četiri godine. Uzeli smo najboljeg advokata za odbranu, žena kad je videla slučaj se nasmejala i rekla: ‘Ništa nemaju’. I eto ga, danas sam dočekao svoju slobodu i kraj višemesečnog pakla. Najzanimljiviji deo priče je taj da nas je prijavila ni manje ni više nego naša žena iz Jagodine koja je ovde došla nakon bombardovanja. Uz to što nas je poznavala preko vrtića i što se vidi koliko se brinemo o deci, prijavila nas je bez trunke griže savesti. Prosto joj je bilo svejedno!“, napisao je.

“Pao sam u depresiju, bio sam sluđen, počeo sam da sumnjam”
Na kraju, Srbin je poslao poruku svim roditeljima koji žive u inostranstvu i odgajaju decu.

“Jedna reč deteta može vam život pretvoriti u pakao. Mesecima mi je bilo užasno loše, po prvi put sam upao u tešku depresiju. Na kraju sam bio sluđen, čak sam počeo da sumnjam da sam možda loš roditelj, da sam mogao i trebao više. Pravda i istina su na kraju ipak pobedile. Razmišljao sam da li da pišem sve ovo, ali eto, iz svog ličnog neznanja našao sam se u ovoj situaciji i ne daj Bože nikome više”, zaključio je on, piše Alo.

Erdogan pocrvenio kada je Tramp pomenuo namještene izbore.

Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak 25. septembra u Bijeloj kući ugostio turskog presjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kada su razgovarali o mnogim važnim temama. Tramp je dao čudnu izjavu o Erdoganu, a kasnije je u obraćanju predstavnicima medija pričao o izborima i njihovoj krađi kada je spomenuo i turskog predsjednika.

Prvo je pohvalio Erdogana rekavši da je on tip osobe koja ima svoje mišljenje. Međutim, američki predsjednik je izjavio da ne voli takve ljude, a onda se dotakao teme izbora i njihovog namiještanja.

“On zna sve o namještenim izborima, možda bolje nego iko drugi”, rekao je Tramp i pokazao prstom ka Erdoganu koji je blago pocrvenio.

Trump: Rigged election. *points to Erdogan* He knows about rigged elections better than anybody. pic.twitter.com/aEMYYckJYp

— Acyn (@Acyn) September 25, 2025

Kako se vidi na snimku, Erdogan je ostao “zaleđen” u svojoj stolici. Nijemo je gledao u američkog predsjednika, nije imao nikakav komentar.

Ostalo je nejasno na šta je tačno Tramp mislio. Prema pisanju francuskog lista “Le Mond”, Tramp je navodno aludirao na predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama 2020. godine kada je on izgubio od kandidata demokrata Džozefa Bajdena i u tom kontekstu je spomenuo i Erdogana koji je izgubio jedne izbore i Tramp tvrdi da je tada i Erdogan navodno pokraden.

On tvrdi i dalje da je pokraden na tim izborima. Sa druge strane, Erdogan je u Turskoj na vlasti od 2014. godine i njega pojedini mediji iz zapadnih zemalja optužuju za autokratski stil vladavine uz nefer izborne uslove i regularnosti.

Ovo je inače bila prva bilateralna posjeta Erdogana Bijeloj kući kod Trampa. Oni su ostali prijatelji i saradnici i kada je američki predsjednik izgubio izbore 2020. godine, taj period do povratka na vlast je Tramp nazvao “prognanstvom”.