Connect with us

Svijet

ORBAN O SRBIJI “Dok ne uđu u Evropsku Uniju, IMAJU PRAVO DA SJEDE NA DVIJE STOLICE”

Premijer Mađarske Viktor Orban je, govoreći o proširenju Evropske unije, rekao da je Mađarska proširenje uvijek posmatrala kao mogućnost, a da EU ne može da se odluči kako sa Zapadnim Balkanom i da ako pogledamo reforme u EU, onda ni do 2040. neće biti proširenja. Iako bi sporazum Srbije o slobodnoj trgovini sa Kinom “bio nespojiv sa članstvom u EU, Srbi imaju pravo da sjede na dvije stolice”, naveo je Orban.

Viktor Orban je, na konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope u Budimpešti, govorio o proširenju Evropske unije.

Kako je naveo, Evropska unija ne može da se odluči kako će sa Zapadnim Balkanom, a da je Mađarska proširenje uvijek posmatrala kao mogućnost.

“Postoji grupacija u Evropskoj uniji koja proširenje posmatra kao problem. Dinamičnost, rast, snaga dolaze iz zemalja koje su kasnije primljene u EU”, istakao je Orban, prenosi RTS.

Dodao je da je za Mađarsku proširenje Evropske unije nešto što se mora uraditi.

“Ako mi ovaj region Jugoistočne Evrope ne integrišemo, drugi će to željeti. Pošto nismo primili Srbiju i drugi su se javili, pa sada imaju ugovore sa Kinom”, naveo je mađarski premijer.

Iako bi sporazum Srbije o slobodnoj trgovini sa Kinom “bio nespojiv sa članstvom u EU, Srbi imaju pravo da sjede na dvije stolice”, naveo je Orban i istakao da je to “način da se EU podstakne na akciju”.

Ocijenio je i da rat u Ukrajini utiče na nesigurnost Evropske unije o proširenju.

“Ako pogledamo reforme u EU, onda ni do 2040. neće biti proširenja”

Govorio je i o najavljenim reformama u Briselu koje bi omogućile proširenje Unije.

“Svakodnevno se susrećem sa lukavstvom u Briselu. Deset je kandidata, kažu, sa 36 država ne možemo da funkcionišemo. Zato prvo treba sprovesti unutrašnje reforme EU, pa onda proširenje, navode u Briselu. Ako pogledamo reforme u EU, onda ni do 2040. neće biti proširenja”, istakao je Orban.

Ocijenio je da nisu potrebne reforme u Evropskoj uniji da bi najspremnije države bile primljene.

“Unutrašnje reforme svaka članica želi da iskoristi za svoje interese. Pitanje proširenja, pitanje je i dvije politike u EU, centralizacije ili decentralizacije”, poručio je Orban.

Dodao je da Mađarska podržava dokument Evropske komisije da države kandidati dobiju benefite.

“Može se obezbijediti slobodno kretanje robe, ljudi, usluga. To je politika realne integracije prije pridruživanja. Podržavam prijedlog komisije o dvije milijarde bespovratne pomoći i četiri milijarde evra povoljnih kredita za Zapadni Balkan”, naglasio je Orban.

Poručio je da je Mađarska spremna da podrži evropske integracije Zapadnog Balkana.

“Mi Mađari smo spremni da za integracije Zapadnog Balkana uplatimo koliko treba. Možete da računate na nas da se region Jugoistočne Evrope što pre učlani”, naveo je Viktor Orban.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno