Connect with us

Društvo

Osim poskupljenja, moguća i nestašica ovih 8 proizvoda

Pandemija korona virusa, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okolišu uvelike su odgovorni za poremećaje na globalnom tržištu. Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, svijetu sada prijeti još jedan problem – nestašica.

U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi potencijalno moglo nestati sa svjetskih polica, piše EatThis, prenosi Poslovni dnevnik.

Leblebija
Ljubitelji humusa trebali bi razmisliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nestašica leblebije – glavnog sastojka humusa – i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20 odsto.

Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine – dvije zemlje koje su značajni proizvođači leblebije. Australija i Meksiko takođe su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, što se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za leblebijom i dalje raste.

Kukuruz

Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne baš idealnom stanju i to nakon sezone najezde štetočina, velikih vrućina i malo padavina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego prošle godine.

Nažalost, nedostatak kukuruza takođe znači moguću nestašicu mnogih omiljenih nusproizvoda – žitarica, kukuruznog sirupa i kokica.

Proizvodi od paradajza
Suša i nezapamćene temperature dodatno su opteretile poljoprivrednike koji se već suočavaju s inflacijom i sve većim troškovima đubriva zbog rata u Ukrajini.

Svi ovi nepovoljni vremenski uslovi mogli bi u konačnici dovesti do toga da mnogi proizvodi na bazi paradajza postanu manje dostupni. To uključuje kečap, umak za tjesteninu i slično.

Pivo

Ugljen dioksid jedan je od ključnih sastojaka u proizvodnji piva, a već godina je snabdevanje ovim plinom nestabilno. Osim toga, proizvođači piva dodatno se bore s tekućom nestašicom limenki od aluminija.

Smrznuta pica

Ugljen dioksid takođe je ključni sastojak u proizvodnji mnogih smrznutih namirnica, uključujući smrznutu picu. Obično se koristi kao rashladno sredstvo za očuvanje okusa i teksture smrznutih proizvoda tokom skladištenja i transporta. Osim toga, pomaže i u sprječavanju kvarljivosti hrane.

Prema tome, proizvođači pice součavaju se sa sličnim problemima kao i proizvođači piva, a sve to moglo bi rezultirati nestašicom tih proizvoda.

Maslinovo ulje

Veliki proizvođači maslinovog ulja, Španija i Italija, oporavljaju se od užasno teškog leta. Letne temperature obarale su rekorde duž zapadne Evrope i zavlada je velika suša. Analitičari procjenjuju da bi proizvodnja maslinovog ulja u Španiji mogla pasti za 25 do 30 odsto u poređenju s prošlom godinom.

Što se tiče Italije, analitičari prognoziraju pad proizvodnje maslinovog ulja između 20 i 30 odsto. Povrh vremenskih neprilika, rat u Ukrajini i problemi sa snabdjevanjem lanaca dodatno su pridonijeli rastu cijena maslinovog ulja, prenosi Blic.

Čokolada

Uoči “Noći Veštica” moglo bi nedostajati čokolade. Naime, proizvođač slatkiša Hershey objasnio je da je zbog rata u Ukrajini teže nabaviti sirove sastojke poput jestivog ulja i kakaa. Istovremeno, potražnja je nevjerovatno porasla. Zanemareni su sezonski proizvodi kako bi se popunile police prodavnica i zadovoljila normalna svakodnevna potražnja.

Ćuretina

Stručnjaci predviđaju nadolazeću nestašicu ćuretine, prvenstveno zbog epidemije ptičjeg gripa koja je harala ove godine. Amerikanci su se 2021. suočili sa sličnim nedostatkom ćuretine pa bi mogli plaćati ovo meso po višoj cijeni, navodi Eat this.

Društvo

VELIKE PROMJENE NA GRANICI! Njemačka objavila nova pravila za ulazak iz BiH

Njemačka vlada objavila je plan kako će početi primjenu novog sistema uzimanja biometrijskih podataka putnika na granicama, koji će važiti i za građane BiH, a koji EU uvodi 12. oktobra.

Kako je saopšteno, Njemačka počinje primjene ovog sistema 12. oktobra na aerodromu Dizeldorf, a nedugo nakon njega i na aerodromima Frankfurt i Minhen. Nije preciziran datum kada će početi primjena na ova dva aerodroma, ali je za pretpostaviti da će proći nekoliko dana.

“Nakon toga će se postepeno povezivati svi ostali aerodromi i luke na spoljnim pomorskim granicama. Cilj je kontrolisano pojačati operacije kako bi se osigurali stabilni procesi granične kontrole u svakom trenutku. To garantuje sigurnost i stvara potrebnu fleksibilnost za reagovanje na potencijalne tehničke poteškoće”, saopšteno je. Dodaje se da su Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke i Njemačka savezna policija već započele sve pripreme sa ostalim partnerima i službama.

EES je novi sistem kontrole ulaska i izlaska iz šengenskog prostora koji u svojim centralnim bazama podataka digitalno bilježi ulazak i izlazak osoba. Odnosi se na državljane trećih zemalja koji imaju pravo na kratkotrajni boravak u šengenskom prostoru – i na putnike koji su izuzeti od vize i na putnike s vizama za kratkotrajni boravak.

Na ulazu u EU putnicima će biti uzimani ime, prezime, datum rođenja i skeniran putni dokument. Nakon toga, biće uzeti i otisci prstiju i biometrijska fotografija lica, kao i vrijeme, mjesto i okolnosti ulaska u EU.

Ovaj sistem zamjenjuje dosadašnje pečatiranje pasoša i umjesto toga svi podaci će biti digitalno zabilježeni i skladišteni u centralnim serverima.

“Svi na koje se ove mjere odnose se mogu blagovremeno, prije ulaska u Njemačku, u njemačkim diplomatskim predstavništvima u inostranstvu, aviokompanijama ili saveznoj policiji odgovornoj za granične kontrole, raspitati o važećim propisima i njihovoj primjeni na njemačkim aerodromima i morskim granicama”, saopšteno je.

Ovo je prvi korak uoči uvođenja ETIAS-a, digitalnog sistema prijave ulaska u EU, koji bi trebalo značajno da olakša ulazak u EU, ali će ovaj digitalni formular koštati 21 evro. Njegovo uvođenje planirano je za nešto više od godinu dana, a umeđuvremenu će se raditi na tome da EES u potpunosti profunkcioniše.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i hladno uz povremene padavine! NA PLANINAMA SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno, hladno i vjetrovito uz povremene padavine, a na višim planinama na istoku očekuje se susnježica ili snijeg.

Padavine će biti češće na jugoistoku, a u ostalim predjelima slabe i povremene, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Krajem dana na sjeverozapadu i jugu biće suvo uz postepeno razvedravanje. Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni, a u Hercegovini jaka i olujna bura.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do sedam, na jugu oko 10, u višim predjelima od nula, a najviša dnevna od šest na istoku do 15 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA ZNATNO PORASLA U BIH, snažan pad BDP-a

Ukupna inflacija u trećem kvartalu ove godine procijenjena je na 4,3 odsto, a temeljna 4,6 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na brze procjene iz juna, saopštili su iz Centralne banke BiH.

“Ukupna inflacija je znatno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da procjenjuju godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. godine na 1,9%, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena.

“Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena, kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Naša prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 2,0%”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Istakli su da rastu domaćih cijena znatno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga.

“U trenutnim okolnostima, očekujemo da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati znatni do kraja godine. Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosi 3,9%, a temeljne inflacije 4,6%”, naveli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci zabrinjavajući, ali nisu iznenađenje.

“Kao što i Centralna banka BiH tumači, imamo rast inflacije koji je bukvalno ‘vladina inflacija’, odnosno svjesna ili nesvjesna ako su potpuno ekonomski nepismeni. Odluka da neopravdano, odnosno zbog vlastite nesposobnosti i nesposobnosti njihovih politički imenovanih uprava javnih preduzeća da uspješno posluju, povećaju cijene električne energije, a u Sarajevu i cijene većine drugih javnih i komunalnih usluga (voda, odvoz smeća, javni prevoz). I sve to u godini gdje su umjesto obećane fiskalne reforme naglo i drastično povećali minimalnu plaću i opterećenje poslodavaca, dodatno se zadužuju za nenamjensko trošenje i popunjavanje budžetskih rupa i ne poduzimaju apsolutno nikakve reforme”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, vlasti ne preduzimaju ništa ni u oblasti kontrole cijena, zloupotreba na tržištu i ekstraprofita, pa imamo divljanje inflacije, pad životnog standarda i usporavanje ekonomije.

“Većina ovih negativnih poteza je poduzeta u Federaciji BiH, a najgore je u Kantonu Sarajevo, ali loše upravljanje javnim novcem i pogoršanje uslova i troškova poslovanja se odvija i u Republici Srpskoj”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno