Connect with us

Društvo

Osim poskupljenja, moguća i nestašica ovih 8 proizvoda

Pandemija korona virusa, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okolišu uvelike su odgovorni za poremećaje na globalnom tržištu. Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, svijetu sada prijeti još jedan problem – nestašica.

U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi potencijalno moglo nestati sa svjetskih polica, piše EatThis, prenosi Poslovni dnevnik.

Leblebija
Ljubitelji humusa trebali bi razmisliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nestašica leblebije – glavnog sastojka humusa – i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20 odsto.

Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine – dvije zemlje koje su značajni proizvođači leblebije. Australija i Meksiko takođe su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, što se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za leblebijom i dalje raste.

Kukuruz

Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne baš idealnom stanju i to nakon sezone najezde štetočina, velikih vrućina i malo padavina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego prošle godine.

Nažalost, nedostatak kukuruza takođe znači moguću nestašicu mnogih omiljenih nusproizvoda – žitarica, kukuruznog sirupa i kokica.

Proizvodi od paradajza
Suša i nezapamćene temperature dodatno su opteretile poljoprivrednike koji se već suočavaju s inflacijom i sve većim troškovima đubriva zbog rata u Ukrajini.

Svi ovi nepovoljni vremenski uslovi mogli bi u konačnici dovesti do toga da mnogi proizvodi na bazi paradajza postanu manje dostupni. To uključuje kečap, umak za tjesteninu i slično.

Pivo

Ugljen dioksid jedan je od ključnih sastojaka u proizvodnji piva, a već godina je snabdevanje ovim plinom nestabilno. Osim toga, proizvođači piva dodatno se bore s tekućom nestašicom limenki od aluminija.

Smrznuta pica

Ugljen dioksid takođe je ključni sastojak u proizvodnji mnogih smrznutih namirnica, uključujući smrznutu picu. Obično se koristi kao rashladno sredstvo za očuvanje okusa i teksture smrznutih proizvoda tokom skladištenja i transporta. Osim toga, pomaže i u sprječavanju kvarljivosti hrane.

Prema tome, proizvođači pice součavaju se sa sličnim problemima kao i proizvođači piva, a sve to moglo bi rezultirati nestašicom tih proizvoda.

Maslinovo ulje

Veliki proizvođači maslinovog ulja, Španija i Italija, oporavljaju se od užasno teškog leta. Letne temperature obarale su rekorde duž zapadne Evrope i zavlada je velika suša. Analitičari procjenjuju da bi proizvodnja maslinovog ulja u Španiji mogla pasti za 25 do 30 odsto u poređenju s prošlom godinom.

Što se tiče Italije, analitičari prognoziraju pad proizvodnje maslinovog ulja između 20 i 30 odsto. Povrh vremenskih neprilika, rat u Ukrajini i problemi sa snabdjevanjem lanaca dodatno su pridonijeli rastu cijena maslinovog ulja, prenosi Blic.

Čokolada

Uoči “Noći Veštica” moglo bi nedostajati čokolade. Naime, proizvođač slatkiša Hershey objasnio je da je zbog rata u Ukrajini teže nabaviti sirove sastojke poput jestivog ulja i kakaa. Istovremeno, potražnja je nevjerovatno porasla. Zanemareni su sezonski proizvodi kako bi se popunile police prodavnica i zadovoljila normalna svakodnevna potražnja.

Ćuretina

Stručnjaci predviđaju nadolazeću nestašicu ćuretine, prvenstveno zbog epidemije ptičjeg gripa koja je harala ove godine. Amerikanci su se 2021. suočili sa sličnim nedostatkom ćuretine pa bi mogli plaćati ovo meso po višoj cijeni, navodi Eat this.

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno