Aljbin Kurti, premijer lažne države Kosovo, ponovo zvecka oružjem!

Nakon što je Priština početkom oktobra nabavila dronove “skajdager” od Turske, Kurti je izjavio da je u toku proces nabavke helikoptera “blek hok” od SAD i naveo da će prva municija u fabrici, koja će biti izgrađena kod Đakovice, biti proizvedena već krajem 2026. godine!

Naime, Aljbin Kurti je zajedno sa tzv. predsjednicom lažne države Kosovo Vjosom Osmani i bivšim predsjednikom tzv. prištinskog parlamenta Dimaljem Bašem posjetio pripadnike Kosovskih bezbjednosnih snaga povodom “Dana KBS-a”.

Kurti je, tokom posjete kasarni tzv. kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u Prištini, rekao da je Priština u posljednje četiri godine investirala više od 430 miliona evra u naoružanje i drugu opremu, prenose prištinski mediji.

Zahvalnost saveznicima
Kurti se u svom obraćanju zahvalio SAD i “svim partnerima koji stoje uz Kosovo i podržavaju ga”.

– Posebno treba istaći protivtenkovski sistem “džavelin” od SAD, a u procesu smo prijema helikoptera “blek hok”, i ovo je trenutak kada treba da se zahvalimo našim saveznicima, NATO, posebno SAD, koje su uz nas i opremom, oružjem i municijom, ali i obukom. Obuka u inostranstvu se učetvorostručila, budžet za odbranu i bezbjednost se utrostručio, a to je obaveza koju imamo prema odbrani naše domovine – zaključio je Kurti, a prenosi Kosovoonline.

Poruka Vjose Osmani
Osmani je iz kasarne “Adem Jašari” poručila da je “vojska Kosova dostojan i ponosan naslednik OVK”, a Kurti je istakao da je više od 430 miliona evra uloženo u naoružanje i opremu i zahvalio SAD na podršci.

– Srećan dan naše vojske. Danas je dan ponosa za sve ljude Kosova. To je dan ponosa jer je naša vojska danas dostojan i ponosan naslednik Oslobodilačke vojske Kosova, dječaka i djevojaka koji su postavili temelje naše vojske, a ovi dječaci i djevojke koje danas vidite čine nas ponosnim ne samo unutar zemlje, već i gdje god da služe, na akademiji, u različitim zemljama svijeta gdje studiraju u savezničkim zemljama, ali i u operacijama za mir i stabilnost u različitim zemljama svijeta gdje služe rame uz rame sa saveznicima – rekla je Osmani i dodala da “KBS svakim danom postaje sve jači”.

Rezolucija 1244 i KFOR
Prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN, podsjetimo, KFOR je jedina oružana formacija na Kosovu i Metohiji, a taj dokument je predviđao i demilitarizaciju tzv. OVK i drugih naoružanih grupa Albanaca.

Priština je, međutim, 2009. godine formirala tzv. KBS od kosovskog zaštitnog korpusa, odnosno bivše tzv. OVK, a skupština privremenih institucija je 2018. godine, bez prisustva srpskih predstavnika, usvojila zakon o transformaciji takozvanih KBS u vojsku.

Inače, “blek hok” je višenamjenski transportno-borbeni helikopter koji u regionu posjeduje još Hrvatska, prenosi Kurir.

Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.

Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.

NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.

Država Srbija

Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.

Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.

Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.

Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.

Mađarski kupac – MOL
Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.

Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.

Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.

„Ukoliko se postigne dogovor, transakcija bi bila normalna tržišna operacija“, rekao je on, naglasivši da su razgovori u ranoj fazi, prenosi Rojters.

Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.

Kupac iz Abu Dabija – ADNOC
Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.

Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.

„Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi“, istakao je Pavlović.

Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.

„UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve“, zaključio je Pavlović.

Afera sa skupocjenim satovima koje je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović utajio Agenciji za suzbijanje korupcije (ASK), samo je jedna u nizu koje prate jednog od političara sa najdužim stažom u vlasti od preko tri decenije, prenio je Tanjug.

Ipak, neprijavljivanje svoje luksuzne kolekcije satova samo je vrh ledenog brijega u konglomeratu afera koje su pratile bivšeg, a sada počasnog predsjednika DPS-a.

Još 90-ih godina prošlog vijeka, u vrijeme ratnih blokada i sankcija, u više međunarodnih izvještaja pojavile su se optužbe da je Crna Gora bila tranzitna ruta za šverc cigareta, a da su u mrežu bili uključeni visoki funkcioneri.

Italijansko tužilaštvo iz Napulja početkom 2000-ih vodilo je istragu u kojoj se Đukanović pominjao, ali je sud u Napulju 2003. odbacio zahtjev za postupak protiv njega zbog imuniteta i nedostatka osnova za krivično gonjenje.

Ipak, politička sjenka ovog slučaja kroz godine je ostala jedna od najtežih.

Bivši biznismen i nekadašnji blizak saradnik vlasti Duško Knežević objavio je snijemke, dokumente i izjave u kojima tvrdi da je finansirao DPS kampanje, uključujući i famoznu scenu uručenja „koverte“ sa novcem.

Tokom narednih godina otvoreno je više predmeta, a istrage o bankarskim malverzacijama u okviru Atlas grupe, gdje Knežević tvrdi da su političke strukture bile uključene u pogodovanje i prikrivanje finansijskih tokova.

Poznat je i predmet u kojem je Knežević javno optužio Đukanovića da je početni kapital stekao nezakonito, što Đukanović odbacuje kao konstrukciju.

Tu je i priča o luksuznom objektu za koji Knežević tvrdi da ima veze sa Đukanovićem, što ovaj negira. Predmet je i dalje u fazi provjera dokumenata i vlasničkih veza. U akciji SDT-a zbog ove afere uhapšen je Vladan Ivanović.

Nakon gubitka vlasti, akcenat istraga pomjera se na prijavljivanje imovine, uključujući i kontroverze oko porijekla pojedinih vrijednih predmeta.

Prema navodima iz aktuelnih medijskih izvještaja i zapisnika provjera, u toku su provjere luksuznih ručnih satova koji se dovode u vezu sa imovinom bivšeg predsjednika. Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nedavno je utvrdila da je Đukanović prekršio zakon zbog neprijavljivanja luksuznih satova i navode da će razgovarati sa nadležnim tužilaštvom o tom slučaju.

Podgorički portal Borba podsjeća i na aferu Telekom, koja izbija kada su američke institucije otkrile da je tokom privatizacije crnogorskog Telekoma navodno isplaćena višemilionska provizija nepoznatim licima povezanim s političkim strukturama.

Iako domaće institucije ime Đukanovića nisu direktno tretirale kao predmet istrage, međunarodni izvještaji često su ga navodili u kontekstu političkog uticaja na privatizacione procese.

Tu je, naravno, i afera Limenka. Jedna od najzvučnijih afera iz Đukanovićeve ere, u kojoj je država isplatila 10 miliona evra kompaniji čiji je suvlasnik brat Mila Đukanovića. Spor se odnosio na neizgrađeni objekat Uprave policije.

Kritičari tvrde da je država pretrpjela ogromnu štetu zbog loših i namjerno neregularnih odluka, dok je bivša vlast insistirala da je sve urađeno po zakonu. Do danas nije utvrđena politička ni krivična odgovornost.

Ubistvo glavnog urednika podgoričkog Dana Duška Jovanovića — nerazjašnjeno je pitanje koje prati Đukanovićevu epohu. Riječ je o najmračnijem događaju tranzicione Crne Gore.

Pod vlašću DPS-a, posebno tokom 2000-ih i 2010-ih, u Crnoj Gori su se formirale dvije najveće kriminalne organizacije u modernoj istoriji države: škaljarski i kavački klan.

Prema brojnim međunarodnim bezbjednosnim izvještajima i analizama, ova dva klana izrasla su u jedne od najopasnijih narko-struktura u Evropi, čije su aktivnosti uključivale šverc, obračune, korupciju i međunarodne mreže.

U posljednje tri godine otvoreni su predmeti koji se odnose na više visokih pravosudnih funkcionera — sudija, tužilaca i službenika — za koje se u optužnicama navodi da su bili članovi ili saradnici jedne od najvećih crnogorskih OKG.

Ovi podaci dodatno su pojačali teze da su kriminalni klanovi rasli pod zaštitom dijela državnog aparata, a kritičari političkog rukovodstva tog vremena tvrde da je takvo okruženje bilo moguće samo uz tolerisanje ili ignorisanje sa vrha vlasti.

Nijedan od tih predmeta ne tereti direktno Đukanovića, ali se u javnosti već godinama vodi debata o stepenu odgovornosti predsjednika države i DPS struktura za kreiranje ambijenta u kojem su kriminalne mreže procvale.

Stoga, kako se može vidjeti, od šverca iz devedesetih, preko bankarskih skandala i partijskih zapošljavanja, pa sve do luksuznih satova pod lupom — slučajevi vezani za Mila Đukanovića predstavljaju hronologiju političkih i finansijskih kontroverzi bez presedana u regionu.

I dok se brojni postupci i dalje vode, a mnogi će tek dobiti epilog, jedno je jasno: ime Mila Đukanovića ostaje sinonim za najdužu i najkontroverzniju političku karijeru Crne Gore, konstatuje Borba.