Connect with us

Svijet

OTKRIVENA SLJEDEĆA TAČKA SUKOBA! Mračna prognoza čovjeka koji je PREDVIDIO sukobe u Ukrajini i Gazi

Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvidio sukob u Ukrajini i Gazi, otkriva koja je sljedeća tačka sukoba.

On je u intervju za švajcarski list “Neue Zürcher Zeitung”, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trampa, ocijenio je Ferguson.

– Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane’. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden – rekao je Ferguson.

S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trampov mandat.

Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao donijeti ako ponovo postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza.

Dok je Tramp bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vjetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

– Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbjednosne situacije u Evropi i natjeralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane – ističe Ferguson.

Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana, Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

– Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savjetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama’.

Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao – dodaje Ferguson.

Ističe i da se za scenario pobjede Trampa mora pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo insistirati francuski predsjednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

– Vrijeme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki garant njihove nacionalne bezbjednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbjednost – smatra Ferguson.

Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskorijeni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

– Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima.

Takođe, kako navodi, trebalo bi podsjetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i vječnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.

– To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina prije nego što Evropa bude mogla vjerodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da modernizuju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspije odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena – zaključuje Ferguson, a prenosi “b92”.

B92

Related Topics:

Svijet

BIJELA KUĆA NA IVICI ODLUKE: Tramp bijesan, ozbiljno razmatra nastavak rata

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza
Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika
Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a
Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.

Nastavi čitati

Svijet

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI NAPALI IRAN? Na meti rafinerija u Persijskom zalivu

Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su izveli vojne udare na Iran, uključujući napad na rafineriju na ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, tvrdi Volstrit džurnal.

Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su vojne udare na Iran, tvrde izvori upoznati sa slučajem, čime se ta zalivska monarhija praktično pretvorila u aktivnog učesnika rata u kojem je upravo ona bila jedna od glavnih iranskih meta, ekskluzivno je objavio Volstrit žurnal.

Napadi, koje Emirati dosad nisu javno priznali, uključivali su i udar na rafineriju na iranskom ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, piše Volstrit džurnal. Napad se dogodio početkom aprila, u vrijeme kada je Donald Tramp objavio prekid vatre nakon petonedjeljne vazdušne kampanje. Udar je izazvao veliki požar i izbacio veliki dio kapaciteta rafinerije iz pogona.

Iran je tada objavio da je rafinerija pogođena u neprijateljskom napadu te je kao odgovor pokrenuo talas raketnih i dronskih udara na Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Prema jednom izvoru, SAD nije bio nezadovoljan tim napadom jer se prekid vatre još nije stabilizovao, a Vašington je tiho pozdravio uključivanje Emirata i drugih zalivskih država spremnih da se uključe u sukob.

Emirati odbili da komentarišu napade
Ministarstvo spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata odbilo je da komentariše navodne napade, ali je podsjetilo na ranije izjave u kojima je naglašavalo pravo države da odgovori na neprijateljske poteze, uključujući i vojnu reakciju”.

“Značajno je to što je jedna zalivska arapska država direktno napala Iran kao zaraćena strana. Teheran će sada pokušati dodatno da produbi razdor između Emirata i drugih zalivskih država koje pokušavaju da posreduju u okončanju rata”, rekla je Dina Esfandijari, analitičarka za Bliski istok.

Iako su zemlje Persijskog zaliva prije rata tvrdile da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora za napade, Iran je nakon izbijanja sukoba počeo da gađa zalivske gradove, energetsku infrastrukturu i aerodrome kako bi povećao političku i ekonomsku cijenu rata.

Iran žestoko udarao na UAE
Veliki dio iranskih napada bio je usmjeren upravo prema Emiratima, koji su, prema navodima izvora, bili meta više od 2.800 projektila i dronova – više nego ijedna druga država, uključujući Izrael.

Napadi su teško pogodili vazdušni saobraćaj, turizam i tržište nekretnina u Emiratima te izazvali promjenu strateškog pogleda zemlje na Iran, koji sada vide kao destabilizujućeg aktera i prijetnju modelu razvoja zasnovanom na bezbjednosti i stabilnosti.

Ujedinjeni Arapski Emirati tako su postali najotvorenije konfrontacijska država među zalivskim monarhijama te su tokom rata održali snažnu vojnu saradnju sa SAD.

“Emiraćani su od početka jasno stavljali do znanja da ne žele ovaj rat, ali regionalna slika dramatično se promijenila nakon prvih iranskih udara na Emirate. Činilo se da je samo pitanje vremena kada će se zalivske države aktivnije vojno uključiti”, rekao je H. A. Helijer iz londonskog instituta Rojal junajted servisiz institut.

Špekulacije o ulozi Emirata počele su još sredinom marta, kada je iznad Irana snimljen borbeni avion za koji se vjerovalo da ne pripada ni Izraelu ni SAD. Istraživači su potom upozoravali na fotografije koje navodno prikazuju francuske Miraže i kineske dronove Ving Lung koje koriste Emirati.

Sposobno ratno vazduhoplovstvo
Iako se vojno ne mogu porediti sa SAD, Emirati raspolažu veoma sposobnim ratnim vazduhoplovstvom sa borbenim avionima Miraž i F-16 te razvijenim sistemima nadzora i podrške.

“Ako imate tako sposobno ratno vazduhoplovstvo, zašto biste samo sjedili i trpili iranske napade bez odgovora?”, rekao je penzionisani američki general Dejvid Deptula.

Emirati su tokom rata dodatno učvrstili odnose sa SAD, a osim vojnih udara podržali su i nacrte rezolucija u Ujedinjenim nacijama kojima bi se, ako bude potrebno, odobrila upotreba sile za razbijanje iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom.

Istovremeno su preduzeli i mjere protiv iranskih finansijskih interesa; zatvarali su škole i klubove u Dubaiju povezane sa Teheranom te iranskim državljanima ograničavali izdavanje viza i tranzitna prava. Iran je potom više puta optuživao Emirate da su se pridružili američko-izraelskoj kampanji.

“Ako ste saveznik i želite da se uključite, ovo je idealan trenutak jer je nivo prijetnje veoma nizak”, rekao je penzionisani američki pukovnik Džon “Džej-Vi” Venebl nakon što su SAD i Izrael uništili veliki dio iranskih protivvazdušnih kapaciteta.

Nastavi čitati

Svijet

DANAS U NJUJORKU debata Savjeta bezbednosti o BiH

Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o BiH biće održana danas u Njujorku, a očekuje se da će fokus biti stavljen i na ulogu OHR-a.

Vlada Republike Srpske usvojila je 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti u kojem je istaknuta dosljedna podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

OHR je objavio dan uoči sjednice da je Kristijan Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zakazana je za 10 časova po istočnoameričkom vremenu, odnosno 16 časova po našem vremenu.

Nastavi čitati

Aktuelno