Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Related Topics:

Društvo

Pogledajte ALARMANTNI SNIMAK sa rijeke Drine koji izaziva MUČNINU I BIJES (VIDEO)

Poražavajući snimci sa rijeke Drine proteklih dana šire se društvenim mrežama i zgražavaju javnost, ali ne i – nadležne.
Nažalost, poznato je da se ova, nekada jedna od najčistijih rijeka „zelena ljepotica“, koja je i prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, posljednjih godina zloupotrebljava i koristi kao plutajuća deponija.
Naime, očigledno je da, sudeći po snimcima, tone najrazličitijeg otpada dio građana odlaže, tačnije baca direktno u Drinu, kao da će ova napaćena rijeka svo to silno smeće progutati, neutralisati, izbrisati. Realnost je, nažalost, potpuno suprotna.

Đubre ne nestaje, već se množi, odnosno sve više ljudi koristi rijeku kao džinovski kontejner, a otpad postaje masovni ubica živog svijeta koji nastanjuje ovu prirodnu ljepotu. Odlaganjem smeća u rijeku ozbiljno se zagađuje zemljište i vazduh, ugrožava zdravlje ljudi i životinja i konačno uništava kompletna okolina.

Uz video o rijeci Drini, portal Prvi Prvi na skali, objavili su na Instagramu i komentar Branislava Stankovića, istoričara iz Šapca, koji slikovito opisuje naš odnos prema prirodi, koja nam je preko potrebna, isto koliko smo i mi njoj.

„Kada čovjek ovo vidi može samo da se rasplače nad sudbinom ove zemlje kojoj nisu potrebni neprijatelji, dovoljno je imati neuređenu državu! Svi smo mi država! Odakle ovolika količina destrukcije u nama?“

 

Povodom najnovijih snimaka zagađenja Drine, oglasio se Akademski plenum. Oni su po ko zna koji put ponovo upozorili javnost na alarmantno zagađenje ove rijeke plutajućim otpadom i predložili rješenje u vidu uspostavljanja stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji radi neprekidno (24/7), a bio bi postavljen na mjestu gdje se otpad prirodno zaustavlja.

„Takav sistem podrazumijeva usmjeravanje otpada plutajućim barijerama, mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada na Drini i direktan utovar u kamione“, naveo je Akademski plenum u saopštenju, napominjući da to nije idejno, već tehnički razrađeno i izvodljivo rješenje, koje omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe i bez štetnog uticaja na ekosistem.

Akademski plenum ukazao je da zagađenje Drine nije nešto novo, ali je slika koja prikazuje kako se aktuelni režim odnosi prema bilo kakvom problemu u Srbiji – pušta ga da raste dok brana ne pukne.

„Svake godine, usljed porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke, velike količine otpada dospijevaju u Drinu i akumuliraju se kod hidroenergetskih objekata. Uklanjanje dijela tog otpada povremenim akcijama ne mijenja činjenicu da se problem ponavlja iz godine u godinu“, naveo je Akademski plenum, ističući da se zagađenje Drine ne može rješavati kampanjama, niti simboličnim intervencijama.

Nastavi čitati

Društvo

ZATVARATE RAČUN U BANCI? Ovo su pravila koja morate da znate

Građani mogu besplatno ugasiti neiskorišćene račune, ali banke ponekad otežavaju proceduru.

Ako imate račun u banci koji ne koristite i ne želite više da plaćate njegovo održavanje, možete ga zatvoriti jednostavno tako što ćete sa ličnom kartom otići u filijalu banke u kojoj je račun otvoren, prenosi Kamatica.

Jednu stvar obavezno provjerite
Banka ne smije da naplati naknadu za zatvaranje računa. Međutim, prije zatvaranja važno je provjeriti da li postoje nerazrješene obaveze vezane za taj račun, poput dozvoljenog minusa, kreditnih kartica ili kredita.

Sve dugovanja moraju biti izmirena ili prebačena na drugi račun, jer banka ne može ugasiti račun dok postoje neizmirene obaveze. To znači da račun ne smije imati dozvoljeni minus, dugovanja po kreditnim karticama ili drugim bankarskim proizvodima. Banka prvo mora da naplati sve nepodmirene potraživanja prije nego što ugasi račun.

Šta pokazuje praksa?
U praksi, procedure ponekad mogu biti otežane: banke mogu tražiti da se klijent vrati kasnije ili koristiti druge izgovore kako bi obeshrabrile zatvaranje računa. Ipak, građani imaju pravo da zahtjevaju zatvaranje računa i izdavanje potvrde o gašenju, koja je besplatna.

Ako planirate da otvorite račun u drugoj banci, nova banka može direktno komunicirati sa starom i koordinisati zatvaranje računa, čime se proces dodatno olakšava.

Po zatvaranju, preporučuje se da provjerite status računa u kreditnom birou, kako biste bili sigurni da je račun zaista ugašen. Ovo može spriječiti eventualne naknadne zahtjeve banke za dugovanja ili troškove održavanja računa.

Ukoliko planirate da otvorite račun u drugoj banci, praktično rješenje je da nova banka sama koordinira zatvaranje starog računa, čime se eliminišu problemi i odbijanja starog bankarskih službenika, prenosi b92.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa kišom, na planinama slab snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno oblačno povremeno sa slabom kišom, na planinama sa slabim snijegom.

Ujutru će ponegdje oko rijeka i po kotlinama biti magle.

Vjetar će biti slab do umjeren, uveče u Semberiji pojačan, istočnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do šest, na jugu do osam, a najviša dnevna od šest do 11, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno