Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Related Topics:

Društvo

JOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Novi zakon u RS SAMO PRIVIDNO povećava broj dana za njegu djece

Iako su izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju u Republici Srpskoj najavljene kao veliki iskorak u zaštiti porodice, iza povećanja broja dana odsustva za njegu djeteta sa 15 na 30 krije se birokratska zamka uslova koje malo ko može ispuniti, tvrde u Savezu sindikata RS.

Prema njihovoj analizi ovog zakona, i pored nekih dobrih rješenja koje donosi, u suštini se ne mijenja ništa i roditelji ostaju “zakucani” za broj dana koji su i do sada imali za njegu svoje bolesne djece.

Prema novim odredbama zakona, formalno se proširuje obim prava na odsustvo sa rada radi njege oboljelog člana uže porodice povećanjem ukupnog broja za njegu djece mlađe od 15 godina sa 15 na 30 dana i djece starije od 15 godina sa sedam na 14 dana.

Iako ovo rješenje na prvi pogled predstavlja pozitivan pomak sa stanovišta zaštite djeteta i usklađivanja sa stvarnim potrebama liječenja i njege, u suštini predstavlja pravu zamku za roditelje, zbog toga što će malo ko moći da ispuni ove uslove.

Kažu da su analizirajući član 73. utvrdili da on pokazuje da zakon brani jednom roditelju da iskoristi više od polovine predviđenog vremena za njegu, ostavljajući tako u istim problemima sve one koji rade na terenu, u inostranstvu, u privatnom sektoru ili su i sami bolesni i na neki drugi način onemogućeni da ravnomjerno rasporede ovo vrijeme.

Suštinski se ništa ne mijenja
“Uprkos navedenom povećanju, suštinski položaj pojedinačnog roditelja nije značajno unaprijeđen zato što se propisuje da pojedinačno učešće svakog roditelja ne može preći polovinu ukupno propisanog broja dana. U praksi to znači da svaki roditelj i dalje može koristiti najviše 15 dana, što je u suštini na nivou ranijeg zakonskog rješenja“, navode u analizi.

Prema tome, iako je ukupan fond dana formalnopravno povećan, tvrde oni, što jeste značajno sa stanovišta interesa djeteta, sa aspekta individualnog prava zaposlenog roditelja nije došlo do stvarnog proširenja prava, već je izvršena njegova preraspodjela između dva roditelja.

“Posebno je značajno ukazati da ovakvo ograničenje ne uzima dovoljno u obzir brojne životne situacije u kojima drugi roditelj, iako formalno ispunjava uslove, nije u mogućnosti da koristi odsustvo zbog prirode posla, faktičke nedostupnosti, zdravstvenog stanja, rada u inostranstvu, bolesti i liječenja, i slično. Ograničenje na polovinu ukupnog broja dana neće dovesti do ostvarenja punog obima zaštite koji mu zakon nominalno garantuje“, tvrde u sindikatu.

Napominju da predloženi zakon sadrži određene izuzetke, poput samohranih roditelja ili kada je oduzeto roditeljsko pravo ili poslovna sposobnost te je nezaposlen i nesposoban za njegu, što predstavlja dobro i nužno normativno rješenje.

“Izuzeci su toliko usko postavljeni i vezani za formalne statusne situacije, te ne obuhvataju brojne faktičke okolnosti u kojima drugi roditelj realno nije u mogućnosti da koristi pravo na odsustvo. Može se zaključiti da ograničenje individualnog korišćenja prava po roditelju relativizuje efekte povećanja“, kažu u svojoj analizi u Savezu sindikata RS.

Pozivaju da se ponovo razmotri uvođenje šire postavljenih izuzetaka koji bi omogućili da jedan roditelj koristi i veći dio ili ukupan fond dana u svim slučajevima, kada drugi iz objektivnih razloga nije u mogućnosti da koristi odsustvo.

Neka se roditelji dogovore
Predsjednik Saveza sidnikata Goran Stanković kaže da je ovo rješenje loše jer ne donosi nikakvo unapređenje. Naprotiv, roditelji koji su iz objektivnih razloga spriječeni da ga iskoriste zbog posla ili svoje bolesti, ostaće diskriminisani u odnosu na rijetke koji će moći da ga ostvare.

“Na sva usta se priča o povećanju broja ovih dana, a zapravo se vraćamo na isto. Kad se pogleda izdaleka, rješenje može da izgleda odlično, ali ono zapravo nema nikakvog konkretnog efekta i roditelji koji zbog objektivnih razloga ovo ne mogu da iskoriste su diskriminisani novim zakonom“, kaže Stanković.

Predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica kaže da bi roditelji trebali da imaju slobodu izbora koliko će ko iskorisititi dana za njegu djeteta, a ne da se pravi stroga podjela na 15 dana za svakog od njih.

“Ako se tako usvoji, to nije u redu. Postoje branše u kojima su uslovi rada veoma strogi i nije moguće da se na ovaj način uredi korišćenje odsustva za njegu djeteta kako to nove odredbe propisuju. Nadam se da ovo neće biti ovako usvojeno i da će se ipak ostaviti mogućnost da se roditelji rapsorede u najboljem interesu djeteta“, kaže Bjelica.

Zadržana stara rješenja o platama
Takođe, navode da se nije našlo dobro rješenje ni u dijelu proširenja i preciziranja osnova za obračun i isplatu naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad upravo u dijelu koji obuhvata njegu oboljelog člana porodice, jer su one ostale na isplati 70 odsto zarade, čime je promašena svrha zaštite porodice, djeteta i radnog odnosa.

“Odsustvo sa rada radi njege djeteta, bez obzira na konkretan osnov (bolest, liječenje u inostranstvu, pratnja tokom bolničkog liječenja), ne može se izjednačiti sa drugim osnovima privremene spriječenosti za rad. Radi se o ostvarivanju prava koje proizilazi iz posebne zaštite djeteta i porodice, što zahtijeva viši stepen materijalne sigurnosti roditelja. Umanjenje naknade na 70 odsto direktno dovodi do ekonomskog opterećenja porodice u trenutku kada su troškovi liječenja i brige o djetetu najveći“, ističe se u analizi.

Analiza je pokazala da novi Prijedlog zakona direktno relativizuje pravo na odsustvo, postavljajući barijere koje ignorišu realne životne situacije uz uske izuzetke, pa se postavlja pitanje kome su ove izmjene suštinski donijele olakšanje.
Capital

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nagli pad temperature, pljuskovi, grmljavina i jak vjetar

U Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje koje će usloviti kišu, pljuskove, grmljavinu i pad temperature vazduha, a moguća je i pojava grada.

Ujutro će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno uz sunčane periode i povremenu kišu i pljuskove.

Prije podne jača promjena vremena zahvatiće prvo sjeverne predjele. Očekuju se pljuskovi s grmljavinom, lokalne nepogode uz olujne udare sjevernog vjetra, obilnije padavine u kratkom periodu, a moguća je i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Doći će i do naglog pada temperature. Na jugu i istoku biće toplije, a tokom poslije podneva padavine će zahvatiti i ove predjele. Na jugu i jugoistoku se ne očekuju nepogode.

Do večeri prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i hladnije vrijeme.

Vjetar umjeren do jak jugozapadni, sredinom dana na sjeveru jak do olujni sjeverni. Poslije podne vjetar skreće na jak sjeverni i u ostalim predjelima, a do večeri će slabiti.

Maksimalna temperatura vazduha u prvom dijelu dana biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Minimalna temperatura vazduha biće uveče od dva do osam, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA Svešteniku nisu dali da uđe na groblje u BiH

Jutros je bila najavljena misa na groblju Vlaka u Donjem Gradcu, koju je trebao predvoditi don Miljenko Krešić.

ještani koji podržavaju franjevce okupili su se već sat vremena ranije kako bi spriječili održavanje mise u groblju.

Na mjestu događaja okupili su se vjernici s obe strane, a okupljeni nisu dopustili don Miljenku Krešiću ulazak u groblje, nakon čega je pozvana policija, piše “Borak.tv”.

Dolaskom policije obavljen je razgovor s predstavnicima obe strane, ali okupljeni su i dalje ostali pri stavu da se misa ne može održati unutar groblja.

Nastavi čitati

Aktuelno