Društvo

Ova djevojka je primljena na 10 doktorskih programa iz fizike u Americi

Sara Vanovac iz Istočnog Sarajeva prijavila se na deset doktorskih programa iz teoretske fizike u SAD i na sve je primljena sa punom stipendijom, ali je odabrala Kalifornijski institut za tehnologiju (Kaltek) jer je to “Meka nauke” i što je tu radio njen omiljeni profesor Ričard Fajnmen.

Vanovčeva je ispričala da je oduvijek bila jako ambiciozna i da je znala da želi biti fizičar, te da je tokom razmjene u Italiji shvatila da joj je Amerika najbolja opcija za naučno istraživanje.

– Po povratku kući saznala sam rokove prijava za fakultete i poslala 20 aplikacija na razne fakultete u SAD, od kojih sam na većinu primljena, ali su finansije bile ključni faktor. Izabrala sam Univerziet Furman u Južnoj Karolini jer sam dobila punu stipendiju i smještaj – naglasila je Vanovčeva.

Ona je dodala da se na fakultetu odmah zaposlila u IT servisu da bi mogla pokriti ostale troškove života.

Poslušala svoju intuiciju i uspjela

Kada sam na prvoj godini studija rekla profesorima da želim uporedo da studiram tri predmeta i da radim 20 časova sedmično u IT servisu, kao i da to planiram završiti za četiri godine, svi su mi rekli da je to nemoguće. Gledajući unazad, drago mi je da sam poslušala svoju intuiciju – navodi Vanovčeva.

Da bi to postigla, Sara objašnjava da je morala raditi danju i noću, vikendom i praznicima, da je ljeti bez odmora radila istraživanja, jednom u Novom Meksiku, a jednom u Njemačkoj, napomenuvši da je tokom četiri godine studija, samo tri puta dolazila kući.

– To je moj san i ja osjećam ogromnu zahvalnost da mogu da živim tim životom. Po završetku studija odlučila sam da radim i steknem radno iskustvo. Zaposlila sam se na fakultetu u odjeljenju čija je glavna misija da kroz analizu podataka i matematičke modele savjetuje direktora i dekane o načinima na koje možemo poboljšati rad fakulteta i iskustvo studenata – rekla je Vanovčeva.

Prema njenim riječima, tokom rada na fakultetu imala je divnog šefa, nekadašnjeg profesora matematike Davida Eubenksa, koji je samo jedan od mentora koji su joj nesebično pomagali.

Vanovčeva je istakla da doktorske studije u SAD traju pet do šest godina, a u prvoj godini se polaže još nekoliko ispita i dva velika testa kojima se dokazuje potpuno vladanje materijom.

Osim toga, dodala je ona, studenti tokom prve godine imaju priliku da rade u različitim laboratorijama dok ne odluče u kojoj žele ostati.

– Doktorat je jako dug i naporan proces i zahtijeva mnogo žrtvovanja jer se to smatra poslom u SAD. Očekuje se 40 časova rada u laboratoriji sedmično, a većina nas radi svaki dan po 10 časova između predavanja, istraživanja i dodatnih obaveza. Ja sam ove godine i asistent za kvantnu mehaniku i predajem dva puta sedmično – navela je Vanovčeva.

Kao posebnu zanimljivost tokom studija, Vanovčeva je istakla da je prošli semester imala priliku da sluša predavanja u istoj učionici u kojoj je predavao čuveni Ričard Fajnmen, koja i nosi njegovo ime.

– To je nešto o čemu sam nekada mogla samo da maštam i svaki put kada sam u toj prostoriji osjećam se veoma inspirisanom i zahvalnom – rekla je ova rođena Beograđanka.

Od brojnih nagrada koje je dobila tokom studija u SAD, Sara ističe da je to svakako “Kenet Abernti” (Kenneth C. Abernethy Award), koja se dodjeljuje samo jednom studenu iz odjeljenja za kompjuterske nauke koji zaršava studije u godini kao najbolji student na svojoj generaciji, što je za nju bila velika čast.

Značajan uticaj profesora iz Istočnog Sarajeva
Vanovčeva je rekla da su brojni nastavnici i profesori tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja u Istočnom Sarajevu ostavili značajan uticaj na njen razvoj.

– Bila sam zaista aktivan učenik u mnogim sekcijama i vannastavnim aktivnostima i profesori sa kojima sam radila na tim aktivnostima su mi najviše značili. Znam da je za profesore to često dodatni rad, ali voljela bih da znaju da su te aktivnosti bile ključne u mome razvoju i igrale su veliku ulogu u mome životu – ukazala je Vanovčeva.

Ona je posebno tokom školovanja u Istočnom Sarajevu izdvojila debatu, jer smatra da je to vještina koju bi svako trebao da razvija.

Upitana da li joj je bavljenje borilačkim sportovima pomoglo u karijeri, Vanovčeva je istakla da ju je sport naučio da se upozna i sa pobjedom i porazom, kao i da joj je pomoglo u razvoju društvenih vještina, a da su joj sva putovanja otvorila vidike i ostvarila pozitivan uticaj na život.

– Kao djevojčica sam bila aktivan član Džudo kluba `Slavija`, a kasnije u srednjoj Džiu-džicu kluba `Slavija` iz Istočnog Sarajeva, koji nastavlja da me zapanjuje uspjesima. Preporučila bih roditeljaima da upišu svoju djecu u taj klub, ali bojim se da su toliko popularni da bez nove sale ne bi mogli da prime sve zainteresovane – istakla je Vanovčeva.

Prema njenim riječima, borilačke sportove prije tri godine je zamijenila vrućom jogom i teretanom, a prije dvije godine je istrčala i polumaraton i postala ljubitelj trčanja.

– Prošle godine sam odlučila da podijelim svoju ljubav prema vrućoj jogi sa drugima, tako da sam završila 200 časova treninga i postala učitelj joge. Ako postoji neka aktivnost koja bi našem narodu prijala, onda je to vruća joga. Većina mojih studenata joge su bili muškarci i žene od 50 do 70 godina, a čija je kondicija bolja od moje. Nikada nije kasno da se počne sa vježbom, a može vam promijeniti kvalitet života na bolje – pojasnila je Vanovčeva.

“Najveća bi mi bila čast pomoći svojoj zemlji”
Na pitanje šta bi željela da radi nakon završetka doktorskih studija, Sara odgovara da želi da nastavi da se bavi naukom, tako da će tražiti posao kao profesor na fakultetu, iako je jako malo otvorenih profesorskih pozicija iz fizike na vrhunskim univerzitetima.

Voljela bih da se kod nas počne više pažnje posvećivati naučnoistraživačkom radu, čime bi se stvorili preduslovi za povratak velikog broja mladih naučnika, među njima i mene. Najveća bi mi čast bila kad bih mogla na neki način pomoći svojoj zemlji i ljudima koju tu žive, ali takođe sam oprezna i ne želim da zvučim kao neko iz dijaspore ko samo dijeli savjete bez konkretnih akcija. Za sada mogu da služim kao primjer i kontakt našim mladima, a za budućnost ćemo tek da vidimo – istakla je Vanovčeva.

Da bi tako nešto bilo ostvarivo, Sara je ukazala da je potrebno više ljudi sa inicijativama i idejama kao što je profesor Edhem Čustović iz Australije, koji joj je ogromna podrška, ali i brojnim drugim studentima iz BiH.

Osim porodice i prijatelja, Sara kaže da joj najviše nedostaje domaća muzika, ističići da joj nije isto kada muziku sluša sama u sobi, kao kada je u svom gradu sa dragim ljudima.

– Ljetos sam kući došla na dva mjeseca i otišla sam na svaku svirku na koju sam mogla. Naši ljudi pjevaju sa toliko emocije u glasu i naši tekstovi su toliko puni stihova koji me, što bi se reklo, u srce pogode. Taj mi osjećaj mnogo nedostaje – rekla je Sara Vanovac.

Related Topics:doktorat sad sara vanovac studije

Up Next

Gužve na izlazu iz BiH

Don't Miss

ZEMLJOTRES U ZAGREBU “Čula se jaka tutnjava”

Društvo

FZO RS UPOZORAVA: Skoro 10.000 penzionera od 1. maja ostaje bez osiguranja

Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.

Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje

Kako navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.

Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila

“Međutim, kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja, važno je da se jave u Poresku upravu RS i regulišu svoj status, odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100), a potom da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu, kako bi im bila utvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.

“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.

“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj, što Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja RS obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.

“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova, a uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.

Gdje se penzioneri mogu informisati

Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.

“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD HEROJA: Prikazan film o dr Miodragu Laziću

U Bijeljini je večeras prikazan dokumentarni film “Ratni hirurg” o doktoru Miodragu Laziću, koji je tokom proteklog rata spasio hiljade života i za koga svi koji su ga poznavali kažu da je bio više od heroja.

“Kada je doktor Lazić došao u bolnicu `Žica` i spasio tolike živote postao je više od heroja”, istakao je Željko Milić, predsjednik Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije, koje je organizovalo projekciju.

Milić je naglasio da ovaj film predstavlja mali doprinos onome što je učinio doktor Lazić.

Predsjednik Skupštine Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije Ljubiša Stanišić rekao je novinarima da je doktor Lazić simbol požrtvovanosti, srpstva i onog najznačajnijeg što čovjek ima.

On je istakao da će projekcija filma “Ratni hirurg” biti organizovana i na bijeljinskom gradskom trgu za šta su dobili saglasnost od pokrovitelja promocije – grada Bijeljina.

Ovo filmsko ostvarenje govori o vremenu u kojem je živio i radio doktor Lazić, svjedočeći o snazi humanosti i požrtvovanosti u najtežim uslovima, kada su operacije izvođene bez osnovnih sredstava, često pod granatiranjem.

Producent Oliver Paunović rekao je da je film o srpskom hirurgu iz Niša, dobrovoljcu, rađen gotovo dvije godine na osnovu knjige doktora Lazića “Dnevnik ratnog hirurga”.

“Imali smo priliku da o ratnom hirurgu razgovaramo sa ljudima koji su radili sa njim, sa ljudima čije je živote spasio”, naveo je Paunović i dodao da je u filmu korištena i vještačka inteligencija.

Doktor Miodrag Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. Tokom rata u BiH, kao hirurg, učestvovao je u proboju koridora u junu 1992. godine.

Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu “Koran” na Palama. Jedan je od osnivača ratne bolnice “Žica” u Blažuju, kod Sarajeva, koja je bila takoreći na samoj liniji fronta.

Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva, gd‌je je obavio više od 3.500 operacija pod punom anestezijom.

Za zasluge u spasavanju života Srba i ljudi drugih nacionalnosti patrijarh srpski Pavle odlikovao je Lazića Ordenom Svetog Save.

Lazić je dobio i Orden krsta milosrđa kojim ga je odlikovala Republika Srpska, a Srbija ga je posthumno odlikovala Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena.

Preminuo je 14. aprila 2020. godine od posljedica virusa korona, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

LAŽNA OBEĆANJA VLASTI KOJA SMO SKUPO PLATILI: Obećali auto-puteve i jeftiniju struju, a dobili makadam i 50% skuplju struju!

Gdje su nestale obećane milijarde maraka? Pred prošle opšte izbore 2022. godine, širom Srpske najavljivani su istorijski projekti, autoputevi i jeftina struja.

Danas, u susret novim izborima, slika na terenu je potpuno drugačija. Probijeni rokovi, loši putevi i drastično veći računi za struju. Kako izgleda surova realnost kada utihnu predizborna obećanja?

Autoputevi. Brze ceste. Nove hidroelektrane. Tuneli. Gondole. Aerodromi. I struja koja – neće da poskupi. Pljuštala su Dodikova obećanja pred izbore 2022. godine. Poruka kampanje bila je gradiće se sve što treba. U svakoj opštini. Č

etiri godine kasnije, provjeravamo šta je urađeno na terenu. Krenimo od obećanja koje je prvo prekršeno i koje je građane koštalo najviše.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u Srebrenici je 15. septembra 2022. godine poručio da struju neće poskupljivati, jer imamo najjeftiniju struju u Evropi.

Od obećanja o jeftinoj struji do danas, računi su veći za 50 odsto.

A istorijski projekti? Najveća iluzija ostala je u Foči, gdje je 5. septembra 2022. godine Milorad Dodik najavio investicioni bum. Rekao je tada da će u Foču uložiti preko milijardu maraka kroz projekte:

“Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan polju, prvih 40 miliona već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona, to će biti magistralni put, to neće biti krpanje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana najviše počet će da se gradi most preko Drine koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini”

Od obećane milijarde u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj se sa asfalta spustio na makadam.

Ognjen Bodiroga iz SDS-a podsjeća da je trenutno zatvoren magistralni put Foča-Sarajevo, da je put Foča-Šćepan Polje prolongiran tek za oktobar 2030. godine, dok od izgradnje autoputa od Rudog prema Trebinju, naravno nema ništa.

Na istoj toj tribini u Foči, Dodik je najavio i autoput prema Višegradu.

“Počećemo planiranje, projektovanje, a vjerujem za jedno godinu dana i izvođenje brze ceste, odnosno autoputa od Trebinja prema Foči. Autoput koji ćemo graditi proći će kraj ovog grada, dalje prema Rudom, teritorijama Republike Srpske, dalje prema Višegradu, povezat će se na srpske komunikacijske pravce i tako trajno odrediti karakter ovog kraja.”, izjavio je Dodik u septembru 2022. godine u Foči.

Politički analitičar Milenko Dačević ističe da mi uopšte nemamo puteve, već samo nešto što se tako zove – ostatke puta sa okruženjima rupa, odrone i potpuno uništenu infrastrukturu.

Sa istim predizbornim entuzijazmom, nekoliko dana kasnije u Gacku, najavljene su čak četiri kolovozne trake prema jugu. Milorad Dodik je 22. septembra 2022. godine izjavio da će iduće godine početi planirati izgradnju brze ceste od Trebinja do Gacka i dalje prema Foči sa četiri kolovozne trake. Lazar Radan iz Liste Za pravdu i red navodi da je regionalni put Foča-Gacko rak-rana čitavog prostora i možda najgori put u jugoistočnom dijelu Evrope, te da je Srbija dala određene novce od kojih nema ništa, oni su propali i ne zna se gdje su.

Istok i jug bez asfalta. A Sarajevsko-romanijska regija – u oblacima. Njima je vlast obećavala probijanje planina, tunele i vožnju gondolama. Na Palama je 23. septembra 2022. godine Dodik obećao milionske projekte poručivši da biraju izgradnju gondole koja će povezati opštinu Pale sa Jahorinom, što su projekti vrijedni 150 miliona maraka. Delegat u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković kaže da je to nerealizovan projekat koji se najavljuje kroz izborne cikluse.

Od Dodikovih obećanja izdvajamo i tribinu na Sokocu 17. septembra 2022. godine kada je rekao da je jedan od projekata koji će se realizovati u sljedećoj godini potpuna gasifikacija opštine Sokolac.

Nekoliko dana kasnije u Istočnom Sarajevu, lider SNSD-a je obećao da će uraditi i tunel koji će povezati Istočno Sarajevo i Pale. U Trnovu je, 5. septembra 2022. godine, Dodik poručio da će u idućoj godini staviti u prioritet da se kompletna dionica od Lukavice pa do Foče mora rekonstruisati.

Nijedan od ovih projekata do danas nije ni započet.

Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže, upozorava da su putevi koji idu preko Sokoca, prema Višegradu i Foči, visoko rizični pravci na kojima ljudi ginu, a o kojima aktuelna vlast apsolutno ne vodi računa.

Samo u kampanji 2022. godine SNSD je dao više od 100 obećanja širom Republike Srpske, a prema zvaničnim statistikama ono što je ispunio može se izbrojati na prste jedne ruke. Zato stvarni bilans njihove vlasti staje u tri riječi: obećanja, makadam i dugovi.

Nastavi čitati