Connect with us

Banjaluka

OVAKO JE BANJALUKA izgledala na današnji dan PRIJE TAČNO 53 godine! (FOTO)

Najveći grad Republike Srpske, prije 53 godine pogodio je katastrofalan zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.

U zgradi „Titanik“, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 lica, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.

Jedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana „Kozara“ gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.

Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra, u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali i u nedjelju u 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

Poslije glavnog udara 27. oktobra uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.

Zemljotresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 opština Bosanske Krajine – Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Jajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarske Dubice i Novog Grada.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić je povodom 53 godina od razornog zemljotresa rekla Srni da se Banjaluka nalazi u vrlo ozbiljnoj seizmogenoj zoni gdje su se desili jaki zemljotresi i gdje se mogu očekivati čak do sedam stepeni po Rihteru.

– Treba vrlo ozbiljno shvatiti u kojoj zoni živimo. Kad će se to desiti mi ne znamo, ali postoji vjerovatnoća na osnovu naših karata koje smo pravili gdje se procjenjuje mogućnost pojave zemljotresa u određenom vremenskom periodu – rekla je Amulićeva.

Ona je navela da je vrlo moguće da se takav zemljotres ponovi, ali da se ne zna tačno kad.

– Priprema jakog zemljotresa traje nekoliko desetina godina, otprilike oko 80 godina, što znači u nekom periodu narednih 20 do 25 godina se može očekivati ozbiljniji zemljotres na ovom području – navela je Amulićeva.

Ona je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru na osnovu hazarda, statističkih podataka i istorijskih činjenica.

Amulićeva je pojasnila da BiH pripada evromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i evroazijska tektonska ploča.

Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

-Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru 2020. godine koji je slika banjalučkog iz 1969. godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa – pojasnila je Amulićeva.

Ona je rekla da je seizmički hazard u Banjaluci potcijenjen zbog nedostatka podataka iz prošlosti i dodala da ne postoji akcelometrijska mreža u Republici Srpskoj osim par širokopojasnih i kratkoperiodičnih stanica.

– Mora se ozbiljnije shvatiti postojanje seizmološke službe, trebalo bi da imamo i akcelometrijsku mrežu – navela je Amulićeva.

Prema njenim riječima, zemljotres ne ubija ljude već seizmički neotporne građevine zbog čega je potrebno poštovati propise pri projektovanju i građenju.

– Propisi o protivtrusnoj zaštiti se moraju poštovati jer ako je sve urađeno onako kako zakon nalaže onda nema potrebe da se zemljotres doživljava kao nešto strašno – navela je Amulićeva.

Poslije serije zemljotresa tokom 1969. godine u Banjaluci se desio još jedan jači naknadni udar 31. decembra 1969. godine u 14.18 časova jačine 5,3 Rihterova stepena.

Jači zemljotresi nakon 1969. godine desili su se 20. oktobra 1970. godine u 14.45 časova jačine 4,5 stepeni po Rihteru, isti dan u 21.19 jačine 4,6 stepeni Rihterove skale, 17. februara 1975. godine u 15.24 časa jačine četiri stepena po Rihteru.

Zemljotres je zabilježen i 21. aprila 1975. godine u 1.31 čas magnitude 4,7 stepeni po Rihteru, te 13. avgusta 1981. godine u 3.58 časova sa magnitutom od 5,4 Rihtera.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači zemljotresi na području banjalučkog regiona desili su se 29. aprila 2011. godine u 1.30 časova magnitude 4,3 jedinice Rihterove skale, 28. januara 2014. godine u 1.38 časova magnitude 4,2 jedinice Rihterove skale i 3. novembra 2016. godine u 15.04 časa magnitude četiri jedinice Rihterove skale.

(Srna)

Banjaluka

BANJA LUKA POMAŽE RODITELJIMA PRED POČETAK ŠKOLE: Učenicima od drugog do osmog razreda stiže školski pribor

U Banjaluci je u toku podjela školskog pribora učenicima od drugog do osmog razreda, a iz Gradske uprave poručuju da je riječ o još jednoj konkretnoj mjeri kojom žele olakšati roditeljima troškove početka nove školske godine.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara istakla je da Grad ovom mjerom šalje jasnu poruku da vodi računa o potrebama svojih najmlađih sugrađana.

„Uz sve mjere koje Grad već sprovodi u oblasti obrazovanja, podrška pri nabavci školskog pribora predstavlja dodatnu pomoć porodičnim budžetima. Kada ulažemo u djecu, ulažemo u budućnost Banje Luke“, poručila je Basara.

Prvačićima po 100 KM za školski pribor

Basara je podsjetila da pomoć nije namijenjena samo učenicima od drugog do osmog razreda.

Za učenike prvog razreda Grad je obezbijedio po 100 KM za troškove nabavke školskog pribora, čime je roditeljima prva polovina školskih obaveza dodatno olakšana.

Ova mjera dolazi u okviru šire podrške porodicama i učenicima, posebno u periodu kada roditelje očekuju značajni izdaci zbog početka nove školske godine.

Uvedeno pet novih mjera

Iz Gradske uprave podsjećaju da je Banja Luka, pored ranije uvedenih mjera poput besplatnih udžbenika, većih stipendija i besplatnih maturskih proslava, uvela i set od pet novih mjera namijenjenih učenicima.

Među njima su:

đačke uniforme;
zdrave užine;
police za knjige;
ormarići za mobilne telefone;
aplikacija koja ograničava korištenje sadržaja na internetu u skladu sa uzrastom djeteta.

Cilj ovih mjera je, kako je navedeno, da se učenicima obezbijede bolji uslovi tokom školovanja, ali i da se dodatno pruži podrška njihovim porodicama.

„Ulažemo u našu budućnost“

Basara je poručila da ulaganje u obrazovanje i djecu predstavlja ulaganje u budućnost grada.

„Sve ove mjere pokazuju da Banja Luka želi da ulaže u naše najmlađe sugrađane, jer ulaganjem u njih, mi ulažemo i u našu budućnost“, zaključila je Basara.

Podjela školskog pribora učenicima od drugog do osmog razreda trenutno je u toku.

Nastavi čitati

Banjaluka

MIROSLAV ŠEVO: Svi društveni domovi se koriste pod jednakim uslovima

Miroslav Ševo, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za opštu upravu Grada Banjaluka oglasio se povodom navoda u vezi korišćenja Društvenog doma u mjesnoj zajednici Prijakovci objavljenih na društvenim mrežama.

Ševo je istakao da ne postoje posebna pravila za Prijakovce, niti je Odjeljenje donijelo bilo kakvu proizvoljnu odluku usmjerenu protiv građana ove mjesne zajednice.

“Radi tačnog i potpunog informisanja javnosti obavještavamo građane da se svi društveni domovi kojima upravlja Odjeljenje za opštu upravu Grada Banjaluka koriste pod jednakim uslovima i u skladu sa važećim Pravilnikom, te da se isti ne naplaćuje za događaje ili sastanake. Način korišćenja društvenih domova, kao imovine kojom upravlja Grad, ne može se određivati usmenim dogovorima, od mjesne zajednice do mjesne zajednice, niti pojedinačnim tumačenjima, već isključivo u skladu sa propisima i aktima koji važe jednako za sve”, naveo je Ševo.

On je dodao kako Grad u potpunosti uvažava činjenicu da su generacije stanovnika Prijakovaca svojim radom i sredstvima učestvovale u izgradnji Društvenog doma.

“Upravo zbog toga naš interes jeste da taj objekat ostane u funkciji građana i mjesne zajednice, ali njegovo korišćenje mora biti uređeno, transparentno i jednako kao i kod ostalih društvenih domova kojima upravlja Odjeljenje”, istakao je on.

Posebno je naglasio da usmena informacija nije odluka Gradske uprave niti može biti osnov za stvaranje zaključka da je nekome oduzeto pravo na korišćenje Društvenog doma.

“Savjet MZ Prijakovci, kao i svaki građanin, može se obratiti Odjeljenju za opštu upravu i dobiti zvanično objašnjenje uslova i načina korišćenja Doma. Spremni smo da sa predstavnicima Savjeta razgovaramo i otklonimo svaku nedoumicu, ali smatramo da nije dobro da se prije utvrđivanja činjenica građanima plasiraju informacije koje mogu stvoriti nepotrebno nezadovoljstvo i sukob. Odjeljenje za opštu upravu će, kao i do sada, propise primjenjivati jednako u Prijakovcima i u svakoj drugoj mjesnoj zajednici na području Banjaluke”, zaključio je Ševo.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka uvodi mjere, Vlada ih naknadno preuzima

Banjaluka postavlja standarde, dok Vlada Republike Srpske i druge lokalne zajednice naknadno slijede mjere koje je ovaj grad ranije uveo, poručila je gradska menadžerka Mirna Savić Banjac.

Savić Banjac, koja je i predsjednica Gradskog odbora PSS-a Draška Stanivukovića, rekla je za BN da je početak školske godine prilika da se podsjeti na mjere koje je Banjaluka uvela prije drugih.

Kao primjer je navela besplatne udžbenike za osnovce, koje je Grad uveo u septembru 2022. godine, tokom prve godine mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.

„Decenijama Vlada i resorno ministarstvo nisu prepoznali značaj ove mjere, ali su je od ove godine djelimično prepisali i odlučili da u svakoj lokalnoj zajednici finansiraju 70 odsto iznosa za nabavku udžbenika“, navela je Savić Banjac.

„Banjaluka korak ispred“

Prema njenim riječima, Grad kroz različite mjere nastoji da olakša život građanima, a dio tih rješenja sada preuzimaju i druge institucije.

„Banjaluka se raduje što svojim inicijativama i konkretnim mjerama može biti korektivni faktor i pokretač pozitivnih promjena na nivou cijele Republike Srpske“, rekla je ona.

Istakla je i mjere iz kampanje „Banja Luka pruža više“, među kojima su jednokratna pomoć svim učenicima prvog razreda, nagrade za najbolje rangirane studente koji su upisali prvu godinu fakulteta, kao i povećanje pojedinih postojećih davanja.

Kako je navela, povećani su iznosi za mature, vantjelesnu oplodnju i stipendije, kao i subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove.

Od besplatnih placeva do prevoza za penzionere

Savić Banjac je podsjetila i na druge mjere Grada, među kojima su podrška porodiljama, besplatne građevinske dozvole i legalizacija, besplatni projekti za izgradnju kuće, priključci za vodu i placevi.

Među mjerama je navela i besplatan javni prevoz za penzionere i građane starije od 65 godina.

„Jasno je da u politici Grada nema mjesta za populizam. Riječ je o sistemski osmišljenim i pažljivo analiziranim mjerama koje u velikoj mjeri olakšavaju život našim sugrađanima“, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, ove mjere imaju uporište i u Strategiji demografskog razvoja grada Banje Luke za period 2023–2030. godine, koju je označila kao prvi dokument takve vrste u BiH.

„Banja Luka postavlja standarde, a Vlada Republike Srpske ih naknadno slijedi. Grad ostaje korak ispred“, zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno