Boško Bubanja, organizator proslava i svadbi, prepričao je neke od najčudnijih događaja koji su se desili na svadbama. Od ukradenog escajga, pa do bizarne priče o mladoj koja je pobjegla sa kovertama sa vjenčanja.

Bubanja je rekao da je tema “prazna koverta” na svadbama jedna od najčešćih i da se ne događa tako rijetko.

“Komadni pokloni su sve ređi, a koverte su sve češće, pa se tako događa da je neka koverta prazna i nepotpisana. Kada su manje svadbe u pitanju sa 200 zvanica nije teško utvrditi ko je došao sa praznom jer postoji spisak gostiju. Nekada mladenci posumnjaju da je to neko podmetnuo iz restorana, tačnije, da je uzeo punu i stavio praznu kovertu. Zato se koriste sigurosne kese koje se stavljaju u sef restorana. Ona kad se zatvori ne može da se otvori, a da se ne pocepa. To je najbolji vid prevencije”, ispričao je Bubanja na “TV Pink”.

Još je dodao da prazna koverta najčešće ne znači da neko nema, već da je “bahat i da ne želi da donese poklon mladencima”.

Na pitanje – koliko novca treba da se nađe u koverti kada se odlazi na svadbu, Bubanja kaže da je naišao na burne rekacije kada je prije godinu dana rekao 100 evra.

“Danas je to standard, neki čak donose i više. Sve je poskupelo, ručak za dve osobe u restoranu je oko 3.000 dinara. Ljudi ostaju na svadbi i po osam sati, jedu i piju. Sve to košta”, kaže Boško Bubanja.

Na kraju je naveo neobične događaje koji su se desili na svadama koje je organizovao.

“Najviše je bilo lepih događaja i poklona. Neki su poklanjali za svadbu stanove od 100.000 evra. Od loših situacija npr. pre godinu i po dana mlada je pred kraj svadbe otišla u sobu i pokupila sve koverte i nestala sa bivšim dečkom ili možda pravim. Nekada gosti kada krenu kući često ponesu inventar. Jednom se desilo da se mladina sestra saplela na stepenicama i ispalo joj je 30 kompleta escajga. Kuma je uzela pribor za biber i so, pa su je zamolili diskretno da to vrati, onda je javila drugaricama i da one vrate jer su i one uhvaćene. Ima raznih situacija”, zaključuje Bubanja, prenosi “24Sedam”.

Na popularnom subredditu “Hrvatska” osvanula je zanimljiva objava u kojoj je korisnik objavio sliku s foruma “Njuškalo”, na kojem korisnici objavljuju oglase za prodaju raznih stvari, uključujući i nekretnine.

Korisnik je u objavi koju je naslovio sa “Super stan” priložio snimak ekrana s objavom jednog oglasa za stan, ili je bolje reći garsonijericu, od 26,82 kvadrata. Ono što začuđuje je da prodavač za ovaj sitni stančić traži nevjerovatnih 69.000 evra.

Brojni su korisnici ove društvene mreže u komentarima izrazili čuđenje zbog visoke cijene ovog malog stana: “Pa super je ovo. Dok cura kuha baca mi suđe u kadu dok se tuširam, u biti opereš cijeli stan od jednom”, napisao je jedan komentator.

‘Stan – sve u jednom’
Neki su istakli kako niti namještaj u stanu nije dovoljno luksuzan da bi opravdao tako visoku cijenu: “Sviđa mi se ovaj detalj, mini paravan, da se ipak malo odvoji prostor za kuhanje od prostora za sr*nje”, napisao je još jedan korisnik Reddita.

“Stan – sve u jednom! Imaš se gdje sakriti od kiše i snijega i sve biološke i fiziološke potrebe obavit na jednom mjestu. Super stan , sve ostalo je luksuz!”, stoji u još jednom komentaru.

“I onda kažu da se ništa ne može kupiti za manje od 100.000 eura u Zagrebu”, stoji u još jednom komentaru, a drugi se nadovezao: “Wc školjka pored sudopera, kupaonica i kuhinja u jednoj prostoriji. Kuhaš gulaš i usput obaviš veliku nuždu”, stoji u još jednom komentaru, prenosi Dnevno.hr.

Životinje iz iste vrste često sarađuju da bi ostvarile neki cilj. Međutim, relativno rijetko se nailazi na saradnju između jedinki iz različitih vrsta. Poznat primjer je blizak odnos između pasa i ljudi – u kontekstu čuvanja ovaca ili lova.

To je kod sisara. Međutim, podvodne vrste takođe ponekad sarađuju. Lijep primjer je zajednički lov jegulja murina i škarpina. Škarpina signalizira gdje bi plijen mogao biti skriven u koralima, a jegulja ga istjera iz skrovišta. Nema mjesta gdje bi plijen mogao da se sakrije. Šanse za hvatanje obroka su mnogo veće kad love zajedno, piše Phus.org.

Istraživači su već opisali takva ponašanja, ali jedno pitanje ostaje bez odgovora. Ko je vođa u tim interakcijama?

Ko odlučuje šta će da rade, gdje i kad? Da li su akteri „demokratični“ u smislu postizanja nekog oblika kompromisa ili jedna vrsta preuzima vođstvo, a druga prosto slijedi?

U okviru međunarodnog projekta, biolog Eduardo Sampajo i kolege su istraživali interakcije između obično usamljenog oktopoda Octopus cuanea i nekoliko vrsta riba.

Riba i oktopod imaju zajednički cilj – veću efikasnost lova. Tradicionalno viđenje pretpostavlja da je oktopod glavni i da ga riba jednostavno prati i oportunistički sakuplja ostatke.

Dugim, fleksibilnim pipcima, oktopod ispituje sve ćoškove lovišta, istjerujući plijen iz skrovišta. U ovom scenariju, oktopod odlučuje, a riba samo slijedi.

Međutim, kad su istraživači pažljivije pogledali, izgledalo je da ovaj odnos nije baš jednostavan kao što se mislilo.

Putem sofisticirane bihevioralne analize 3D snimaka napravljenih tokom 120 sati ronjenja, otkriveno je da svaki partner ima specijalnu ulogu, tj. da zapravo nema lidera.

Ribe su zadužene za istraživanje okruženja i odlučivanje gdje da se ide, dok oktopodi odlučuju da li i kad da se krene. Zanimljivo je da su kontrolisani eksperimenti pokazali da se oktopodi rukovode informacijama dobijenim od riba.

Tokom saradnje sa trljama, oktopodova taktika pronalaženja hrane je bila fokusiranija i efikasnija nego tokom saradnje sa škarpinama. Tako da se priroda odnosa razlikovala u zavisnosti od aktera.

Sveukupno, uspjeh oktopoda u hvatanju plijena bio je veći prilikom saradnje sa ribama.

Rezultati studije sugerišu da je ovaj odnos mnogo složeniji nego druga dosad ispitana partnerstva između vrsta u cilju lova.

Uprkos ogromnom evolucionom jazu između ovih životinja (otprilike 550 miliona godina), i ribe i oktopodi pokazuju jasne znake društvene kompetentnosti i razvijene kognicije.