Connect with us

Zanimljivosti

OVO PUNO TOGA GOVORI! Muški i ženski mozak drugačije se zaljubljuju

​Zaljubljivanje je kompleksan proces koji uključuje niz hemijskih reakcija u mozgu. Povećanje ili smanjenje određenih neurotransmitera poput dopamina, oksitocina, testosterona i vazopresina uzrokuje prepoznatljivu euforiju povezanu s ljubavlju.

Ali šta uzrokuje da se jedna osoba zaljubi, dok druga ostaje ravnodušna?

Istraživanja pokazuju da muškarci i žene zaljubljivanje doživljavaju na različite načine.

Dok su kod žena ključni dopamin i oksitocin, kod muškaraca važnu ulogu igraju dopamin, testosteron i vazopresin.

Proces uključuje tjelesne reakcije poput ubrzanog rada srca, znojenja dlanova, crvenjenja lica i osjećaja strasti, što sve proizlazi iz aktivacije sistema nagrađivanja u mozgu.

Narodne mudrosti često sugerišu određena pravila ponašanja u ljubavnim odnosima, poput čekanja prije ulaska u intimnu vezu. Takve teorije nalaze potvrdu u naučnim istraživanjima, poput onih sprovedenih na Univerzitetu Emori s monogamnim prerijskim voluharima. Rezultati pokazuju da ponašanje i društveni kontekst imaju ključnu ulogu u povećanju nivoa neurotransmitera potrebnih za zaljubljivanje.

Osim toga, istraživanja s Harvarda naglašavaju fizičke i emotivne promjene koje prate proces zaljubljivanja. Neki od tih simptoma uključuju uzbuđenje, strast i osjećaj anksioznosti, dok hemikalije poput dopamina pojačavaju osjećaj nagrađivanja povezan s romantičnim vezama.

Naučna objašnjenja otkrivaju da zaljubljivanje nije samo pitanje emocija, već i bioloških procesa koji se odvijaju u mozgu. Kombinacija tih procesa s ponašanjem i društvenim interakcijama oblikuje kako i zašto se zaljubljujemo.

Uprkos tehničkom razumijevanju ljubavi, starinske mudrosti i savjeti – poput onih o važnosti strpljenja i upoznavanja partnera – čine se univerzalno primjenjivima.

Nauka tako potvrđuje ono što je ljudsko iskustvo već dugo naslućivalo: ljubav je spoj hemije, emocija i ponašanja koji zajedno stvaraju najposebnije ljudsko iskustvo, piše “Your Tango“.

Zanimljivosti

EVO ŠTA ĆE USKORO ZAMJENITI MOBILNE TELEFONE: “Biće kao što se desilo sa računarima”

Mark Zakerberg, izvršni direktor kompanije Meta, tvrdi da će mobilne telefone zamijeniti novi proizvod.

– Biće kao što se desilo sa računarima – rekao je.

Nije prošlo ni dvadeset godina otkako su pametni telefoni postali svakodnevna stvar, ali i zavisnost. Međutim, izvršni direktor kompanije Meta, Zakerberg, predviđa da će ih ljudi uskoro zamijeniti novom „igračkom“ koja će preuzeti njihovu ulogu.

Ovo će se desiti već 30-ih godina ovog vijeka. Doći će vrijeme kada će vaš pametni telefon većinu vremena ostati u vašem džepu. Mislim da će se to desiti 30-ih godina ovog vijeka – rekao je on.

Prema njegovim riječima, novo tehnološko čudo za mase biće takozvane pametne naočare, prenosi Nova.rs.

Meta (koja nije jedina) razvija pametne naočare koje će moći da fotografišu, snimaju video zapise, reprodukuju muziku i video zapise, primaju i otvaraju imejlove i poruke, prevode ono što vidimo u realnom vremenu, prikazuju rute i uputstva do željenih lokacija u korisničkom vidnom polju, prikazuju proširenu i virtuelnu stvarnost, pružaju informacije o objektima koje posmatramo, mjere otkucaje srca, krvni pritisak… i, naravno, biće povezane sa vještačkom inteligencijom, što će dodatno proširiti mogućnosti njihove primjene.

Ako mislite da će za sve ovo biti potrebna svemirska kaciga ili glomazne naočare za virtuelnu stvarnost, griješite. Prema Zakerbergovim najavama, to će biti naizgled potpuno obične naočare, slične sunčanim naočarima.

– Isto će se desiti i sa računarima. Svi ih imamo kod kuće, ali uglavnom koristimo mobilne telefone – kaže Zakerberg.

Slično, predviđa on, moglo bi se desiti i sa pametnim telefonima u narednim godinama.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIĆE NA MARSU: Naučnici NASA pronašli misteriozan oblik

Naučnike NASA-e zapanjio je kamen pronađen na Marsu koji tu ne bi trebalo da bude, a njegov sastav ukazuje na moguće međuzvjezdano porijeklo.

“Ovaj kamen je identifikovan kao objekat od posebnog interesa” napisala je svemirska agencija u nedavnom blogu, opisujući potencijalno međugalaktički kamen.

Rover Perseverance, koji već pet godina istražuje Crvenu planetu, naišao je na ovu geološku anomaliju dok je istraživao područje Vernodden u krateru Jezero prečnika 45 kilometara, navodi se u objavi. Kamen, nazvan “Phippsaksla”, imao je širinu od oko 79 centimetara.

Iako pronalazak kamena na Marsu možda ne zvuči revolucionarno, ovaj primjerak je bio poseban zbog svog “izrezbarenog, visokog izgleda koji se razlikovao od niskih, ravnih i fragmentisanih okolnih stijena.”

Bogat gvožđem i niklom
Naredna analiza SuperCam-a na roveru otkrila je da je marsovski kamen bogat gvožđem i niklom, kombinacijom elemenata koja se češće nalazi u “gvožđe-niklovim” meteoritima nego u uobičajenim stijenama. Za razliku od običnih stijena, ovi metalni kosmički kameni obično nastaju iz jezgra velikih asteroida.

Formirani su kada su teški minerali ugrađeni u zagrijane stijene u ranim danima Sunčevog sistema.

Vjerovatno nije nastao na Marsu
Sve to ukazuje da “Phippsaksla” vjerovatno nije nastao na Marsu, već je dio meteora koji je u prošlosti pao na planetu, piše NY Post.

Inače, slični metroriti već su pronalaženi na Marsu, uključujući meteor “Cacao” otkriven 2023. godine, ali je ovo prvi put da je Perseverance naišao na jedan od ovih međuzvjezdanih kamenčića.

Naučnici će morati da sprovedu dodatna testiranja kako bi potvrdili da li je kamen ispunjen metalom zaista meteorit.

Ako jeste, kamen bi mogao da pruži dragocjene informacije o istoriji Crvene planete.

Ovo nije prvo geološko otkriće koje je rover Perseverance učinio u posljednje vrijeme. Prošle godine otkriveni su kamenčići sa tufnastim šarama, koji bi mogli pružiti jedno od najsnažnijih dosadašnjih dokaza o životu na Marsu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJBOLJE SOBNE BILJKE ZA TAMNE PROSTORE! Sačuvajte zeleno i čist vazduh

Zaboravite na brige o nedostatku sunca.

Čak i ako vaš dom nema prozore okrenute ka jugu, ne morate se odreći raskošnog zelenila. Ovaj vodič će vam pomoći da odaberete savršene koje uspijevaju i u uslovima slabe osvjetljenosti.

Zašto su sobne biljke važne?
U urbanom okruženju provodimo do 90 odsto vremena u zatvorenim prostorima. Iako mislimo da je vazduh unutra siguran, često je pun hemikalija koje isparavaju iz nameštaja, boja, tepiha i sredstava za čišćenje. Upravo tu na scenu stupaju sobne biljke.

NASA-ina studija o čistom vazduhu potvrdila je da određene biljke djeluju kao prirodni filteri, apsorbujući te štetne materije.

Kombinujući tu funkcionalnost s niskim zahtjevima za svjetlom, dobili smo savršene cimere za hodnike, kupatila bez prozora ili prostore s prozorima okrenutim ka sjeveru.

Sanseverija (Sansevieria)
Zašto je volimo: Sanseverija je gotovo neuništiva. Izuzetno je tolerantna na sušu i slabo svjetlo. Njeni pravi, mačasti listovi daju enterijeru modernu, minimalističku vertikalnost.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, benzen, trihloretilen. Jedinstvena je jer noću otpušta kiseonik, čineći je idealnom za spavaće sobe.

Savjet za njegu: Zalivajte je tek kad se zemlja potpuno osuši. Prekomjerno zalivanje je njen jedini pravi neprijatelj.

ZZ biljka (Zamioculcas zamiifolia)

Zašto je volimo: Ako ste početnik u botanici, ZZ je vaš idealan partner. Njeni sjajni, voštani listovi na lučnim peteljkama izgledaju skulpturalno i sofisticirano. Može preživjeti i ekstremnu tamu i zanemarivanje.

Apsorpcija toksina: Benzen, toluen, etilbenzen.

Savjet za njegu: Preferira slabo svjetlo, ali uspijeva i u umjerenom. Dajte joj kap vode jednom mjesečno; zimi i rjeđe.

Aglaonema (Aglaonema)
Zašto je volimo: Postoje brojne sorte Aglaoneme s prekrasnim šarenim listovima – od ružičaste, crvene do srebrne. Unosi dašak boje u tamne prostore. Što je više šara, to joj treba malo više svjetlosti, ali generalno voli senku.

Apsorpcija toksina: Benzen i formaldehid.

Savjet za njegu: Voli vlagu. Idealna je za kupatila ili kuhinje. Redovno je prskajte i držite je dalje od direktne promaje.

Spatifilum (Spathiphyllum)
Zašto je volimo: Njeni elegantni bijeli cvjetovi u kontrastu s tamnozelenim lišćem unose sofisticiranost. Jedna je od rijetkih cvjetajućih biljaka koja dobro podnosi niske nivoe svjetla.

Apsorpcija toksina: Amonijak, benzen, formaldehid i trihloretilen. Jedna od najdjelotvornijih biljaka za pročišćavanje vazduha.

Savjet za njegu: Javlja vam da je žedna tako što joj listovi opadnu. Nakon zalivanja, brzo se oporavlja. Izbjegavajte da je izlažete direktnom suncu.

Epipremnum aureum (Epipremnum aureum)
Zašto je volimo: Savršena za viseće korpe ili puštanje da se spušta s polica. Njeni dugi, vijugavi pupoljci s jarkozelenim (ili zlatno prošaranim) listovima unose dinamiku. Preživjeće i u gotovo potpunoj tami.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, ksilen i benzen.

Savjet za njegu: Što je svjetlost manja, to će šare na lišću biti manje izražene (postaće više zeleni). Odličan je pokazatelj kada ju je potrebno zaliti, jer listovi malo klonu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Aktuelno