Connect with us

Društvo

PADA BROJ ZAPOSLENIH U SRPSKOJ, utvrđeno koja grana najviše trpi

Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u Srpskoj smanjuje.

Tako se u podacima koji su objavljeni u ponedjeljak vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lice zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

“U odnosu na septembar 2023. godine, ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4%, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou”, piše u podacima.

Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u Srpskoj je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba manje je zaposleno.

Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

U martu ove godine je, prema ovim podacima, bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

Najviše je zaposleno u prerađivačkoj industriji, gdje je 56.130 osoba angažovano u Srpskoj.

Ipak, u ovoj industriji su za godinu dana čak 3.272 radnika manje, jer su u septembru prošle godine bila zaposlena 59.402 radnika.

U trgovini na veliko i malo je više radnika u odnosu na septembar prošle godine, kada je bilo zaposleno 51.416 radnika.

U septembru ove godine u trgovini na veliko i malo su zaposlena 52.202 radnika.

Gledajući ove podatke, više zaposlenih je ove godine, između ostalog, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalnog rada, obrazovanju te javnoj upravi.

Sa druge strane, manje je zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja, hotelijerstva i ugostiteljstva te u vađenju rude i kamena.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da su i ranije govorili da je najveći problem u prerađivačkoj industriji.

“Loša privredna godina je prije svega u prerađivačkoj industriji, jer je ona najvećim dijelom oslonjena na inostrano tržište. S obzirom na stanje u kojem se nalazi prije svega privreda EU, drastično je došlo do pada izvoza, dok se povećao uvoz. Za prvih devet mjeseci je spoljnotrgovinski deficit veoma velik i iznosi 1,7 milijardi KM. Upravo taj smanjeni obim proizvodnje uticao je na to da su privredni subjekti morali da, zbog nedostatka posla, urade racionalizaciju i uštedu i time pribjegnu najnepopularnijoj mjeri i proglašenju nekih radnika tehnološkim viškovima”, naglasio je Ćorić.

Prema njegovim riječima, povećanje minimalne plate od skoro 30 odsto je takođe uticalo na povećanje troškova privrednika i to je samo ubrzalo njihove odluke da smanjuju broj zaposlenih.

“Nažalost, prognoze za 2025. godinu su još gore i očekuje se da će izvoz dalje padati i da će kriza biti tokom cijele godine. Mislim da je ovo još jedan od dokaza da minimalna plata ne bi trebalo da raste. Ulazom u narednu godinu sa povećanim troškovima za privredu možemo očekivati da ćemo krajem iduće godine imati poražavajuće podatke i da će broj zaposlenih radnika u industriji, a posebno prerađivačkoj, i dalje padati. Posla će biti sve manje i manje. Opterećivati privredu kada imamo sve manje posla je veoma neracionalno. Objektivno, privreda je u takvom stanju da ne može zadržati sve radnike, te imamo veliki problem, jer će ti radnici tražiti posao na drugom mjestu ili otići u inostranstvo. Ipak, ako ostanu ovi troškovi, siguran sam da će privrednici dati sve od sebe da zadrže radnike i pored očekivanja da će doći do još veće krize”, zaključio je Ćorić.

Related Topics:

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Aktuelno