Connect with us

Politika

PALE NAJTEŽE OPTUŽBE U SKUPŠTINI SRPSKE! “Svi znamo ko je klečao pred strancima i provodio odluke OHR-a!”

Narodna skupština je primila k znanju obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti Ustavnog suda Republike Srpske. Tome je prethodila burna rasparava između poslanika vlasti i opozicije.

Dok su režimski poslanici tvrdili da OHR izaziva stalnu ustavnu krizu u BiH, poslanici opozicije podsjećaju da je vlast sprovela svaku odluku visokog predstavnika, koji je, zajedno sa velikim silama, šefa SNSD-a Milorad Dodik prije dvije decenije postavio za premijera Republike Srpske sa dva poslanika i smijenio legalno izabranog predsjednika, Nikolu Poplašena.

– Praksa visokog predstavnika mora što prije da prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH“, rekao je predsjednik Ustavnog Suda Republike Srpske Džerard Selman, obrazlažući obavještenje pred poslanicima.

„Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka“, smatra Selman.

– Zadatak visokog predstvnika je nadgledanje, koordinacija i uspostavljanje mira. Bonska ovlašćenja ne priznajemo već 20 godina, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica.

„Ona se bave samo Predsjedništvom BiH i Savjetom ministara. Dakle, ne bave se zakonodavnom vlašću. Bonska ovlašćenja se ne mogu primijeniti na Parlamentarnu skupštinu BiH i ne mogu predstavljati zamjenu za funkcionisanje zakonodavnog organa u BiH“, navodi Mazalica.

Burne reakcije opozicije i za režim bolno podsjećanje. Prenijeli ste 50 nadležnosti, bili ste u službi OHR-a i međunarodne zajednice i razvlastili ste Republiku Srpsku. Zbog toga vam tolerišu krađu izbora i drže vas na vlasti, tvrdi opozicija.

„Juče premijer Minić izjavljuje da se neki ljudi grle sa Šmitom, da njih ne podržava narod. Ko se grlio za Vestendorpom, ko se grlio sa Ešdaunom? Ko je bio svježi dašak vjetra na Balkanu? Vi brkate lončiće i hoćete da poentirate na temi koje treba da se stidite.

Što se tiče prenosa nadležnosti, na samom početku mandata, na jednoj sjednici Predstavničkog doma PS BIH, visoki predstavnik je nametnuo 25 zakona, a 30. marta 2007. usvojeno je 20. Usvojio ih je SNSD, gospodo, a do kraja mandata i ostalih pet“, podsjetio je šef Kluba poslanika SDS-a; Ognjen Bodiroga.

Poslanik liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, naglašava da 1995. godine godine do danas, visoki predstavnici i OHR nisu povukli nijedan suštinski potez protiv ovog aktuelnog, prema njegovim riječima, kleptokratskog režima.

„Nijednom čovjeku iz režima nije skinuta glava, i uvijek je OHR radio i nalijevao vodu na vodenicu ovog režima i održavao ga na vlasti. Sjetite se šta je bilo prije 20, 30 godina, kad je Dodika trebalo vratiti na vlast. Jurišalo se, čak su se na silu zauzimale institucije i sa dva poslanika, neki koji su sad na vlasti“, jasan je Vukanović.

– Kristijan Šmit je jedini koji je uspio da nas sve objedini i da svi potpiemou zajedničke zaključke koji se tiču Šmita, podsjeća samostalni poslanik Igor Crnadak ali da je vlast, kako ističe, ipak provela svaku njegovu odluku.

„Pitao sam i ponovo pitam, ali nikad nismo dobili odgovor iz SNSD-a. Navedite jednu Šmitovu odluku koju niste proveli. Samo jednu. Ne postoji! NSRS je usvojila odluku da formira VRS. Nakon toga ju je poništila. Mene zanima šta nas Ustavni sud kaže, imamo li mi pravo na to ili nemamo. Da li je SNSD poletio na nešto što je minsko polje i uveo nas u opasnosti ili nije.

Isto tako je i za UIO Republike Srpske, VSTS, Agencija za lijekove Srpske. Sve to smo imali pa se povuklo. Ja moram da podsjetim da je narodna kupština, i to glasovima samo većine, bez nas iz opozicije, poništila zakone koji su bili odbrambeni prema OHR-u i Ustavnom sudu BiH.

Podsjećam vas, Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda smo ovdje usvojili i pitanja za OHR smo ovdje odbacili. Došao je onda 18. oktobar. Pitam, zašto 18. oktobar nije tretiran u ovoj informaciji? 18. oktobar, dan kada je Narodna Srupština učinila najveće samoponiženje u svojoj istoriji, poništila hrpu zakona, uključujući i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda“, objašnjava Crnadak.

– Neće nam biti bolje sve dok imamo visokog predstavnika ali je pitanje koliko vlast ispravno djeluje da on ode, ocjenjuje poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević.

„Smatram da graditi i štiti poziciju Republike Srpske ne znači po svaku cijenu graditi konflikte kako bi se neka pozicija, da li zbog političke predstave, da ih iz drugih motiva, realizovala kao što je definitivno u predhodnih nekoliko mjeseci i godinu, dvije bio slučaj“, kaže Kresojević.

Narodna skupština usvojila je rebalans budžeta težak preko 8,5 milijardi maraka i odluke o povećanju dugoročnog zaduženja Republike Srpske i garancija za zaduženja za ukupno milijardu i 300 miliona maraka.

Protiv su bili poslanici opozicije.

(BN)

Related Topics:

Politika

CIK NEMILOSRDAN PRED IZBORE: Izrečeno više od šest miliona KM kazni

Pojačano sankcionisanje političkih subjekata od strane Centralne izborne komisije (CIK) BiH, uz obrazloženja da su kršili odredbe zakona o izborima i finansiranju partija, znatno je smanjilo prostor strankama i pojedinačnim kandidatima da prije nego što nastupi septembar u određenoj mjeri predstave svoje favorite i programe.

Šmitove izmjene pooštrile pravila

Kažnjavanje stranaka, posebno za vođenje preuranjene kampanje, je posljedica izmjena Izbornog zakona BiH koje je šest mjeseci pred lokalne izbore 2024. nametnuo Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika.

Zakon je, naime, definisano da će iznosom od 3.000 do 30.000 maraka da bude sankcionisan politički subjekt za prekršaj ukoliko on ili kandidat u periodu preuranjene izborne kampanje „izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje“.

Tanka linija između politike i kampanje

Do sad izrečene kazne usljed optužbi da su požurili sa kampanjom, posebno zbog različitih stavova o ovom pitanju i među članovima CIK-a, otvorile su prostor za brojna tumačenja i potragu za odgovorom gdje je linija između svakodnevnih političkih izjava i onih u kojima su i izborne poruke, mahom u izbornoj godini kakva je i 2026.

Ovogodišnji opšti izbori u BiH su raspisani za 4. oktobar, a zakonom je propisano da je, prije zvanične kampanje koja počinje 30 dana pred dan izbora, zabranjeno vođenje izborne kampanje putem elektronskih, onlajn i štampanih medija, društvenih mreža te i bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja koji ima obilježja izborne kampanje.

Stranke opreznije nego ikad

Da ih to dovodi u probleme, potvrđeno je za „Glas Srpske“ u nekoliko većih političkih partija u Srpskoj.

Potpredsjednik SNSD-a Miroslav Bojić je, ukazujući da je SNSD na najvećem udaru CIK-a, istakao da su ove godine daleko oprezniji.

– Dupli su aršini – rekao je Bojić za “Glas”.

Slična poruka stigla je i iz Socijalističke partije, ali i iz SDS-a.

– Bio sam zadužen da sa stručnjacima kreiram program. Imamo napisanu i dužu i kraću verziju. Mi sad imamo sve uslove da predstavimo program, izađemo sa porukama koje hoćemo da pošaljemo u vezi sa najvažnijim pitanjima, da li tokom jedne ili više konferencija za medije, ali ne možemo još zbog veoma oštrih mjera CIK-a BiH. Ne možemo ni, kako treba, da organizujemo niti konvenciju ili konferenciju stranke prije 4. septembra i to jako otežava pripremu za izbore u smislu nekog poluzvaničnog predstavljanja. Nemamo tu puno prostora za manevrisanje – kazao je za “Glas Srpske” funkcioner SDS-a Želimir Nešković.

Najviše kazni zbog društvenih mreža

Nedavna analiza “Glasa” o postupcima koji su vođeni po osnovu prijava ili prigovora za preuranjenu izbornu kampanju u periodu sprovođenja lokalnih izbora 2024, je pokazala da su stranke i pojedinci mahom kažnjavani usljed objavama na mrežama i organizovanja javnih skupova prije početka kampanje.

Milionske kazne i pitanje gdje završava novac

S druge strane, CIK već godinama kažnjava političke subjekte u Republici Srpskoj i FBiH zbog kršenja Izbornog zakona i odredaba o finansiranju, a ukupan iznos izrečenih kazni premašuje šest miliona maraka.

Istovremeno je otvoreno pitanje i gdje se “čuva” prikupljeni novac, odnosno za koje s svrhe koriste sredstva koja budu naplaćena prema odlukama CIK-a, a u određenim slučajevima i onima koje potvrdi Sud BiH.

Dio odgovora je otkriven u poslednjem izvještaju o izvršenju budžeta CIK-a za 2025. godinu. U tom dokumentu je pojašnjeno da se prihodi od tih kazni koje uplaćuju na Jedinstven račun trezora kod Centralne banke BiH sa naznakom – kazne koje izriče Centralna izborna komisija BiH.

Dio potraživanja ostaje nenaplaćen

– Novčane kazne utvrđene Izbornim zakonom BiH prihod su budžeta institucija BiH – navedeno je u odgovoru CIK-a na pitanje “Glas Srpske” da li se i u koje svrhe koriste sredstava od naplaćenih kazni koje izriče CIK, a koja idu na poseban račun u Centralnoj banci BiH.

U CIK-u su ranije isticali da dio potraživanja neće moći da naplate. Kao razloge su navodili ugašene stranačke račune, činjenicu da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje kazne, te zbog brisanja političke stranke iz registra.

Izborni rokovi

  • Plaćeno političko oglašavanje (od 4. septembra)
  • zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnjenja (od 2. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
  • zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
  • Izborna tišina (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)

Resursi

Iz CIK-a su, naime, i polovinom jula podsjetili aktuelne funkcionere i kandidate na izborima 2026. da su dužni da poštuju Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa s ciljem vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.

– To, između ostalog, podrazumijeva korištenje položaja za političku promociju, korištenje prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća – saopšteno je iz CIK-a, uz opasku da će nastaviti sa sankcijama propisanim Izbornim zakonom BiH.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ MEĐU NARODOM U MARIĆKOJ: Tradicija i zajedništvo jači od vremena (FOTO)

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i  gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prisustvovao je tradicionalnom narodnom zboru u Marićkoj, koji se svake godine održava uoči praznika Svetog proroka Ilije i okuplja veliki broj mještana i gostiju.

Stanivuković je istakao da se u Marićku rado vraća iz godine u godinu, naglasivši da je ilindanski zbor postao simbol okupljanja naroda ovog kraja i događaj za koji se, kako kaže, nadaleko zna.

– Večeras je bilo posebno biti među svojim narodom. Veliki broj ljudi koji se svake godine okupi u Marićkoj najbolje svjedoči da je zborovanje duboko utkano u našu tradiciju i da ovakva okupljanja imaju poseban značaj za naš narod – poručio je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska zahvalio je okupljenima na srdačnom dočeku i podršci koju mu pružaju, ističući da mu svaka riječ ohrabrenja daje dodatnu snagu i motivaciju za dalju političku borbu.

– Hvala svima na velikoj podršci. Svaka riječ podrške daje mi dodatnu snagu i motiviše me da ovu borbu nastavimo još odlučnije. Neka nas i narednih godina bude još više, u slozi i zajedništvu – poručio je Stanivuković.

Tradicionalni ilindanski zbor u Marićkoj i ove godine okupio je veliki broj građana, potvrdivši da ovakva okupljanja imaju posebno mjesto u životu lokalne zajednice i predstavljaju priliku za njegovanje tradicije, druženje i jačanje zajedništva.

Nastavi čitati

Politika

ALARMANTNI PODACI: U Srpskoj prvi put više penzionera nego radnika, Trivićeva traži zaokret u ekonomiji

U Republici Srpskoj trenutno radi oko 290.000 radnika, dok imamo oko 295.000 penzionera, dakle zvanično imamo više penzionera nego radnika i ovaj koeficijent je pao ispod 1, upozorila je predsjednica Narodnog fronta i doktorka ekonomskih nauka Jelena Trivić.

Ona je istakla da je u Srbiji situacija je značajno bolja.

– U našoj bratskoj Srbiji imamo 2.355.000 radnika i 1.664.000 penzionera i odnos broja radnika i penzionera je 1,42 što je daleko više nego u Srpskoj. To znači da u Srbiji na 100 penzionera dođe 142 radnika, dok na 100 penzionera u Srpskoj dođe 97 radnika – istakla je Trivićeva na društvenim mrežama.

– Smatram da Republici Srpskoj treba potpuno novi zaokret u ekonomskoj politici, zaduženja moraju da se koriste za infrastrukturu, za poboljšanje privrednog ambijenta, a ne isključivo za tekuću za potrošnju koja razbija zdravu privrednu strukturu – istakla je Jelena Trivić.

Ona je poručila da su u Narodnom frontu pripremili sveobuhvatan program oporavka Republike Srpske.

– Promociju tog programa ćemo vršiti kada počne izborna kampanja, tačnije od 4. septembra, kada ćemo jasno predstaviti viziju Republike Srpske, u kojoj se radi, gradi, stvara i ostaje – poručila je Jelena Trivić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno