Nakon što je Vašington najavio uvođenje drastičnih carina, sve najveće svjetske berze su oštro pale, pri čemu je samo na Volstritu (Wall Street) izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Otkako je predsjednik SAD Donald Tramp najavio carine od 10 odsto na sav uvoz, a na robu iz zemalja sa kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne, recipročne carine, na svjetskim berzama zavladala je panika.

To bi moglo izazvati eskalaciju trgovinskog rata, poremećaje u lancima snabdijevanja i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta najvećih svjetskih ekonomija – pa i recesiju u nekima od njih.

Azija prva na udaru
Prve na udaru bile su azijske berze, jer je Tramp najavio nove carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje…

Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 odsto, ubuduće će se dodati još 34 odsto, dok će se na uvoz iz Japana obračunavati carina od 24 odsto, iz Indije 26, a iz Južne Koreje 25 odsto.

Zbog toga su u četvrtak pale cijene akcija na svim azijskim tržištima, najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.

Evropa najavila protivmjere
Potom su pale i evropske berze, gdje su od otvaranja indeksi bili u minusu, jer je Tramp najavio carine od 20 odsto na uvoz iz Evropske unije. Lideri EU oštro su reagovali i najavili odgovor.

Na kraju trgovanja:
FTSE (London) pao je 1,55% na 8.474 poena,

DAX (Frankfurt) potonuo 3,01% na 21.717 poena,

CAC (Pariz) pao 3,31% na 7.598 poena.

Volstrit doživio najveći pad od pandemije

Dan je završen dramatičnim padom na Volstritu:
Dow Jones pao je 3,98% na 40.545 poena,

S&P 500 potonuo 4,84% na 5.396 poena,

Nasdaq pao 5,97% na 16.550 poena.

Ovo su najveći dnevni padovi od marta 2020. godine, kada je tržište potresla pandemija.
Samo juče izbrisano je oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija koje čine S&P 500.

Tehnološki sektor među najvećim gubitnicima
Među najpogođenijima su bile tehnološke kompanije:
Apple je izgubio 9,2% vrijednosti,

Amazon 9%,

Nvidia skoro 8%.

Carine koje je Tramp najavio premašile su očekivanja analitičara, koji sada užurbano preračunavaju potencijalne posljedice po američku i svjetsku ekonomiju.

Zemlje reaguju, VIX indeks straha raste
Kina i Evropska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će pokušati da pregovaraju.

„Na tržištu je i dalje više pitanja nego odgovora“, izjavio je Stiven DeSanktis iz Jefferies Financial Group.

Jedini indeks koji je porastao je VIX indeks, poznat kao „indeks straha“, koji je prvi put od avgusta prešao granicu od 30 poena, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od daljih gubitaka.

Tramp je poručio da je otvoren za pregovore, ali analitičari sumnjaju da će to brzo smiriti tržišta.

„Administracija možda igra igru ‘ko će prvi da popusti’, ali investitori ne čekaju – oni prvo prodaju, pa onda postavljaju pitanja“, rekao je Majkl Aron, strateg u kompaniji State Street Global Advisors.

Zbog toga se i u narednim danima očekuje velika nestabilnost na globalnim berzama, prenosi Index.

Australijski premijer Entoni Albaneze pao je sa bine dok je pozirao pred fotografima nakon što je održao govor u Lavdejlu u regionu Hanter, u Novom Južnom Velsu.

Učesnici događaja pomogli su Albanezeu da ustane, a on je mahnuo prisutnima poručujući da je dobro, prenio je Skaj njuz.

Prilikom pada nije zadobio bilo kakvu povredu..

Incident se dogodio nakon što su Albanezea iznervirala dvojica klimatskih demonstranata dok je bio u posjeti obližnjoj bolnici.

Njih su izvukli iz bolnice Mejtland poslije pokušaja da osujete posjetu australijskog premijera.

Grupa klimatskih aktivista Rajzing tajd preuzela je odgovornost za incident u objavi na društvenim mrežama u kojoj se hvali protestima.

Ova grupa prekinula je šest političkih događaja posljednjih nedjelja.

Albaneze iz redova Laburista vodi u istraživanjima javnog mnjenja u odnosu na lidera opozicije Pitera Datona sa 49 odsto prema 38 procenata podrške birača.

Savezni izbori biće održani 3. maja.

Najmanje 55 osoba, uključujući jednu trudnicu i 12 djece, ubijeno je u izraelskim napadima na Pojas Gaze u toku noći, saopštili su danas lokalni zdravstveni zvaničnici.
Zvaničnici u Kan Junisu su rekli da su tijela 14 žrtava prebačena u bolnicu Naser, od kojih devet iz iste porodice, a među ubijenima je petoro djece i četiri žene.

Tijela još 19 osoba, uključujući petoro djece uzrasta između jedne i sedam godina i jednu trudnu ženu, prebačena su u Evropsku bolnicu u blizini Kan Junisa, saopštili su bolnički zvaničnici.

U gradu Gazi, tijelo 21 žrtve je prebačeno u bolnicu Ahli, uključujući sedmoro djece, prenosi AP.
U sredu je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da Izrael uspostavlja novi bezbjednosni koridor preko Pojasa Gaze kako bi izvršio pritisak na Hamas, sugerišući da će odsjeći južni grad Rafu, za koji je Izrael naredio da se evakuiše, od ostatka palestinske teritorije.

Netanjahu je novu osovinu nazvao koridorom Morag, koristeći ime jevrejskog naselja koje je nekada stajalo između Rafe i Kan Junisa.

On je rekao da će to biti “drugi koridor Filadelfija”, misleći na koridor u blizini granice Gaze i Egipta, koji je pod izraelskom kontrolom od maja prošle godine.

Prema podacima palestinskih zvaničnika, broj ubijenih Palestinaca u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine premašio je 50.000.