Connect with us

Banjaluka

PANIKA U BANJALUCI! Građani traže pomoć zbog zmija

Zmije su u posljednjih nekoliko dana sve češće nerado viđeni “gosti” kako u blizini šetališta pokraj rijeke Vrbas tako i na gradilištima, ali i na mnogim drugim lokacijama što je uznemirilo brojne sugrađane.

Tako su društvene mreže preplavljene fotografijama, ali i komentarima zabrinutih građana koji upozoravaju da se zmije mogu uočiti na mjestima gdje ih do sada nije bilo. Jedna Banjalučanka tvrdi da je njen pas uginuo nakon što ga je ugrizla zmija nadomak centra grada.

Uplašeni građani bliski susret sa ovim gmizavcima prijavljuju i nadležnima, a kako su nam potvrdili iz “Eko-bela” građani ih svakodnevno zovu i govore da su uočili zmije.

– “Eko-bel” će ove godine raditi na suzbijanju zmija koje su zbog preuranjenih toplih dana izašle iz hibernacije – rekao je ovo za “Glas Srpske” direktor ovog preduzeća Vladimir Šušnjar.

Prema njegovim riječima, početkom naredne sedmice počinju preventivno suzbijanje ovih gmizavaca.

– Sve ostale aktivnosti intervencija radiće se po pozivu ukoliko pripadaju gradu. To se odnosi na javne ustanove, škole, vrtiće te sve zelene površine gdje boravi veoma mnogo ljudi – pojasnio je Šušnjar.

Dodao je da u ovo doba godine zmije presvlače kožu, zbog čega izlaze na površinu tako da u narednih od 15 do 20 dana očekuju da se broj prijava poveća.

– Banjaluka u 99 odsto slučajeva ima neotrovne zmije. U posljednjih 25 godina pratimo situaciju te smo par puta uočili šarku ili poskoka u nekim prigradskim naseljima ili park šumama. Na sreću, to je vrlo rijetko, uglavnom se radi o smuku – objasnio je Šušnjar i dodao da u odnosu na prošlu godinu za isti period ima više prijava.

Iz Doma zdravlja Banjaluka pojasnili su kako reagovati ukoliko dođe do ujeda zmije te kako pružiti prvu pomoć, ali i da raspolažu sa dovoljnom količinom ampula seruma antiviperinum protiv ujeda zmija.

– Prilikom pružanja prve pomoći ujedeni ekstremitet, najčešće mjesto ujeda, se mora imobilisati. Takođe, potrebno je skinuti nakit kako otok ne bi doveo do dodatnih komplikacija – rekli su iz Doma zdravlja i naveli da se potom pacijent, što prije, mora transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Kako su pojasnili, stepen hitnoće kod ujeda zmije zavisi od mnogo aspekata.

– Mjesto ujeda zmije, da li je to krvni sud ili neki drugi dio, reakcije organizma kod ujedene osobe, vrsta zmije i količine ubrizganog otrova i slično – naveli su iz ove zdravstvene institucije.

Podsjetimo, neuobičajeno toplo vrijeme izmamilo je sredinom februara zmije koje su izašle iz svojih skrovišta, a jedna je viđena na Banj brdu i to ni manje ni više nego poskok.

Tokom šetnje u rekreativnoj zoni jedan sugrađanin je “okom kamere” uhvatio neobičnog “prolaznika”, a fotografiju ovog nimalo omiljenog gmizavca objavio je na društvenim mrežama.

Poskok

Član društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Jovica Sjeničić rekao je za “Glas Srpske” da na području Banjaluke ima šest vrsta zmija koje se najčešće pojavljuju.

– Otrovnica koja se najčešće viđa je poskok, dok šarku i bosanskog šargana na području Banjaluke i okoline teško možemo uočiti – pojasnio je Sjeničić.

Istakao je da su najvažnije karakteristike za prepoznavanje poskoka to što je kraći od ostalih zmija, ima deblje tijelo, trokutastu glavu, cik-cak prugu duž tijela i rog na vrhu nosa.

Banjaluka

STIŽE NAM “BANJALUČKO PROLJEĆE”! Mnoštvo sadržaja za sve generacije

U toku su pripreme za još jedno „Banjalučko proljeće“, koje i ove godine donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.

Festival cvijeća, koji će biti održan 11. aprila u Parku knjige sa početkom u 11.00 časova donijeće pravu cvjetnu bajku u naš grad i ujedno biti i uvertira velikom otvaranju ovogodišnjeg „Banjalučkog proljeća“, koje je zakazano za subotu, 12. april.

Naime, u subotu 12. aprila od 11.00 časova očekuje vas sjajna zabava u srcu našeg grada uz muziku, ples i i već tradicionalni proljećni defile koji će se kretati od Gradske uprave prema Parku knjige.
Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program, koji će trajati sve do polovine juna.

Između ostalog, sugrađane i sve posjetioce tokom „Banjalučkog proljeća“ očekuju zanimljive aktivnosti povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, obilježavanje Dana grada, koncertne aktivnosti, ali i dobro poznati festivali poput Festivala uličnih zabavljača „TrotoArt“ i mnogi drugi.

Ovo su samo neki od događaja, koji će, i ovog proljeća, zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu, a o svim detaljima sugrađani će biti blagovremeno obaviještni.

Nastavi čitati

Banjaluka

POJAČANE AKTIVNOSTI NA REDOVNOJ HIGIJENI: Nastavljeno pranje ulica, pogledajte raspored

U okviru aktivnosti na redovnoj javnoj higijeni, nastavljeno je pranje javnih površina na području grada.

Naime, sa povoljnijim vremenskim prilikama pojačane su aktivnosti na redovnoj javnoj higijeni, u okviru kojih se peru ulice prema planiranom programu.

U nastavku pogledajte plan pranja ULICA i DJEČIJIH IGRALIŠTA.

Nastavi čitati

Banjaluka

MILADA ŠUKALO: Elementarne nepogode nisu lokalni, već državni problem

Poplave, požari, klizišta – to nisu izazovi koji pogađaju samo jednu opštinu ili grad, već krize koje zahtijevaju koordinisano djelovanje svih nivoa vlasti, poručila je Milada Šukalo, savjetnik gradonačelnika Banjaluke.

„Lokalne zajednice ne mogu same da nose teret prirodnih katastrofa. Potrebna je ozbiljna, sistemska reakcija svih institucija, jer elementarne nepogode ne poznaju administrativne granice“, istakla je Šukalo.

Prema njenim riječima, od poplava 2014. godine pa sve do danas, nedostaje kontinuitet u mjerama zaštite i prevencije.

„Imamo situaciju da se institucije reaguju tek kad se problem već pojavi – tada se obuju bijele ili crne čizme, fotografišu se sa narodom i to je to. S druge strane, lokalne zajednice rade koliko mogu: pravimo planove, programe i pokušavamo da uvedemo sistem zaštite. Ali to nije dovoljno ako izostane podrška viših nivoa vlasti“, naglasila je Šukalo.

Dodaje da je krajnje vrijeme da se prekine praksa prebacivanja odgovornosti.

„Ovo nisu pitanja prestiža ili nadležnosti – ovo je pitanje sigurnosti i opstanka naših zajednica. Vrijeme je za sistemsko i zajedničko djelovanje“, zaključila je.

Nastavi čitati

Aktuelno