Connect with us

Svijet

PANIKA U NATO-U: Kako je skupa potivvazdušna odbrana ZAKAZALA protiv jeftinih ruskih dronova?

Skoro dvije nedjelje nakon što je više od 20 ruskih dronova probilo vazdušni prostor NATO-a iznad Poljske, stručnjaci upozoravaju da odbrambeni sistemi Saveza još nisu spremni za ovakve asimetrične prijetnje, dok troškovi reakcije rastu.

Ključno pitanje u Evropi više nije samo da li je Moskva namjerno poslala više od 20 dronova u vazdušni prostor NATO-a, već i šta vojni odgovor otkriva o dugoročnoj sposobnosti Saveza da se nosi sa ovom rastućom prijetnjom. Ako je to bio, kako Poljska vjeruje, namjerni test NATO-ove odbrane, za Rusiju je to bio izuzetno jeftin eksperiment, piše Si-en-en.

Poljske vlasti pronašle su ostatke onoga za šta kažu da su dronovi “Gerbera”, izrađeni od šperploče i stiropora, a često se koriste kao mamci. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da njihova proizvodnja košta oko 8.500 evra po komadu. Istovremeno, u akciju su poleteli NATO-ovi višenamenski borbeni avioni F-16 i F-35, vrijedni više miliona evra.

Učinkovit pokazatelj moći, ali vjerovatno koštao desetine hiljada evra samo u gorivu i održavanju da bi se digao sa piste.

“Asimetrija troškova ne funkcioniše”, rekao je za CNN Robert Tolast, istraživač u londonskom odbrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).

On je dodao da problem nije u tome što NATO ne može da odgovori na masovne napade dronova.

NATO-ovi avioni pokazali su se vrlo efikasnim u odbrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u aprilu ove godine. Ipak, Tolast tvrdi da je cena takve odbrane, koju je Izrael procijenio na više od milijardu evra, dugoročno neodrživa.

“Temeljni problem je u tome što prije Ukrajine većina zapadne vojne tehnologije jednostavno nije razmatrala ovu asimetričnu prijetnju dronova”, rekao je.

Ipak, u sve brže rastućem vojno-tehnološkom sektoru prevladava mišljenje da su neki problem razmatrali, ali da su brojna odbrambena ministarstva NATO-a prespora u prilagođavanju.

“Tehnologija postoji”, rekao je Džons Pinl, direktor britanske kompanije MARSS, specijalizovane za softver za otkrivanje prijetnji, koja sada proizvodi i vlastite presretačke dronove, u razgovoru za CNN prošle nedjelje na sajmu odbrambene industrije DSEI u Londonu.

“Dobar dio poljske granice već se mogao pokriti sofisticiranim ‘zidom dronova’. On označava slojevitu mrežu otkrivanja i presretanja, što je ideja koju snažno zagovaraju baltičke zemlje, a podržali su je i zvaničnici Evropske unije”, rekao je Pinl.

Problem: Birokratija

Problem je, rekao je Pinl, u tome što su NATO-ovi sistemi nabavke “zapeli u osamdesetima”. Kao primjer je naveo srednjodometni presretač MARSS-a, pokretan vještačkom inteligencijom i dizajniran da bude višekratno upotrebljiv, sa titanskom konstrukcijom koju je opisao kao “nož koji velikom brzinom seče nadolazeći dron”.

Trenutno čeka procjenu jedne NATO države, koja se očekuje u narednim mjesecima. “Oni tek sada pišu tehničke specifikacije, a mi ga koristimo već godinama u operacijama. U Evropi još uvijek nemamo spremne specifikacije”, kazao je Pinl za CNN, osvrćući se na tradicionalne prakse nabavke u kojima ministarstva izdaju detaljne tehničke zahtjeve, a zatim se na njih takmiče proizvođači.

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno