Connect with us

Region

PAPRENO PLATIO GREŠKU NA GRANICI: Srbin stao u pogrešnu kolonu, Hrvati mu odmah napisali kaznu

 “Platio sam kaznu jer sam na graničnom prelazu greškom stao u red za vozila EU”, priznao je jedan korisnik društvene mreže X i na taj način potvrdio veoma čestu situaciju koja se dešava na graničnim prelazima između Srbije i Hrvatske – mnogi vozači, pokušavajući da što brže pređu granicu, naprave saobraćajni prekršaj koji ih može koštati 60 evra ili upola manje ako kaznu plate na licu mesta.

Kraća i duža kolona

Na prvi pogled deluje kao bezazlena greška na graničnom prelazu – jedna kolona je kraća, druga duža, pa vozači instinktivno biraju onu traku u kojoj će, kako veruju, brže stići na red.

Saobraćajni prekršaj

Međutim, upravo takva odluka predstavlja saobraćajni prekršaj koji se na granici sa Hrvatskom, kao članici EU – novčano kažnjava.

“Platiš na licu mesta 30 evra i nastaviš dalje”

“Platio sam kaznu jer sam na graničnom prelazu greškom stao u red za vozila EU”, potvrđuje i ilustruje šta mu se dogodilo prilikom ulaska u Hrvatsku jedan korisnik mreže X.

“Zaletio se” i “nije gledao šta piše”

Potom priznaje da se “zaletio” i “nije gledao šta piše”. Korisnik ove društvene mreže, u razmeni komentara sa ostalima konstatuje da je “kazna simbolična” jer, kako je naveo, “može i da se prepolovi na 30 evra ako se plati na licu mesta”.

Plaćanje kazne na licu mjesta

Uz to, on je na pitanje drugog korisnika X mreže odgovorio da nije bilo potrebe da ide u rikverc i da se na tom graničnom prelazu vraća u kolonu za “All passports”, već da se plaćanjem kazne na licu mesta granica prelazi i u traci u kojoj je napravio ovaj prekršaj.

Kazna nije zbog pasoša, već zbog saobraćajnog znaka

Kako smo ranije pisali, prema objašnjenju hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, državljani Srbije i drugih zemalja koje nisu članice EU trebalo bi da koriste traku označenu kao “All Passports”, “Svi pasoši” ili “Others”, dok je traka “EU/EEA/CH” namenjena građanima Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske, kao i licima koja prema evropskim propisima imaju pravo slobodnog kretanja.

Vozači iz Srbije koji uđu u traku “EU/EEA/CH” se ne kažnjavaju zato što poseduju srpski pasoš, već zato što nisu ispoštovali saobraćajnu signalizaciju na graničnom prelazu.

Naime, hrvatski MUP navodi da se u ovom slučaju primenjuju odredbe Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koje propisuju obavezno poštovanje postavljenih saobraćajnih znakova, pa “za fizičko lice koje uđe u pogrešnu traku može biti izrečena novčana kazna od 60 evra”.

Zašto je ovo sada posebno važno

Odgovor na ovo pitanje je zato što se od početka pune primjene evropskog Sistema ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) na graničnim prelazima sve više pažnje posvećuje pravilnom razdvajanju putnika koji ulaze na teritoriju EU.

EES podrazumijeva posebnu proceduru za državljane trećih zemalja, zbog čega je, a posebno u sezoni godišnjih odmora i pojačane frekvencije saobraćaja na graničnim prelazima, pravilno razvrstavanje vozila već na prilazu graničnom prelazu postalo mnogo važnije nego ranije.

Zbog toga granična policija države članice EU može vozača vratiti u odgovarajuću kolonu, ali i izreći novčanu kaznu ukoliko procjeni da je prekršio propise.

Ovo su pravila koja bi svaki vozač trebalo da zapamti

Zbog toga, pre nego što stanete u kolonu, obratite pažnju na nekoliko jednostavnih pravila:

•        ako putujete sa srpskim pasošem, uvek birajte traku označenu kao “All Passports”, “Svi pasoši” ili “Others”, osim ako vas policijski službenik ne uputi drugačije;

•        ne ulazite u kolonu sa oznakom “EU/EEA/CH” samo zato što je kraća;

•        pažljivo pratite svetleće table i saobraćajnu signalizaciju iznad svake trake, jer se raspored može mijenjati u zavisnosti od gužve.

Ova pravila se odnosi na sve putnike u vozilu. Ukoliko se u automobilu nalazi makar jedna osoba koja nema pravo korišćenja trake za građane EU, vozilo bi trebalo da koristi traku namijenjenu svim pasošima, osim ukoliko granična policija ne da drugačije uputstvo, piše Blic.

 

Region

ČUPIĆ: “Predsjednički izbori će biti raspisani u narednih nekoliko dana”

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, najkasnije do 27. novembra, u skladu sa zakonskim rokovima.

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izjavio je danas FoNetu da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, u roku predviđenom propisima.

“Rok je veoma kratak i izbori treba da budu raspisani do 27. novembra”, kazao je Čupić, koji obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srbije.

On je dodao da izbore neće raspisati danas, ali će ta procedura biti obavljena narednih dana, prenosi “Danas” pisanje FoNeta.

Aleksandar Vučić je ostavku na mjesto predsjednika Srbije podnio 27. septembra, a prema izbornim pravilima, izbori moraju biti održani u roku od tri mjeseca od prestanka mandata.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.

Nastavi čitati

Region

DŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).

Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.

Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.

Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.

„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje

Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.

Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).

Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.

Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.

Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.

Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.

Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.

Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.

Plenković: Nema popuštanja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.

Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.

-Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja- poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.

Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.

Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.

Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.

Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.

Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.

Nastavi čitati

Region

Drama u Hrvatskoj! ZBOG PROTESTA MLADIH u petak dijeliće se neopravdani časovi

Svi srednjoškolci i studenti koji sutra budu bojkotovali redovnu nastavu u hrvatskim školama i na fakultetima dobiće neopravdane časove, poručeno je iz Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih Hrvatske (MZOM).

Iz Ministarstva su naveli da nisu primili najavu o bojkotu nastave planiranom za petak.

Bojkot nastave srednjoškolaca i studenata najavljen je za petak, 20. novembar, u okviru međunarodnog protesta mladih pod sloganom „Za našu budućnost, a ne njihove ratove“. Protestne aktivnosti u Hrvatskoj organizuje inicijativa „Štrajk mladih“, a najavljena su okupljanja u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci i Zadru. Protest je dio međunarodnog pokreta „International Youth Strike“, koji okuplja mlade u više od 25 evropskih zemalja.

Među zahtjevima su dostupnije stanovanje, smanjenje troškova života, poboljšanje javnih usluga, demilitarizacija i sistemsko rješavanje ekološke krize, naveo je u utorak član hrvatske inicijative Niko Vrabec.

Iz Ministarstva su, odgovarajući na pitanje Hine, poručili da je predviđeno da škole rade prema uobičajenom rasporedu i da za sada nema naznaka da bi redovno funkcionisanje škola moglo biti ugroženo. Linker

„Ministarstvo za sada nema potrebu da zauzme poseban institucionalni stav o inicijativama koje se organizuju izvan redovnog sistema“, naveli su iz tog resora.

Dodali su da direktorima srednjih škola neće slati posebna uputstva ni preporuke, jer su škole i njihova rukovodstva, u skladu sa zakonskim propisima, odgovorni za organizaciju i održavanje redovnog vaspitno-obrazovnog procesa.

Kada je riječ o izostancima, iz Ministarstva ističu da su pravila jasno propisana važećim pravilnicima i da ne očekuju veći broj izostanaka od uobičajenog za ovo doba godine, kada su učestalije sezonske viroze i grip.

„Svi učenici koji neopravdano izostanu sa nastave dobiće neopravdane časove u skladu sa odgovarajućim propisima, jednako kao i u drugim slučajevima neopravdanog izostajanja sa nastave“, poručili su.

Naglasili su i da srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno, te da učenici i studenti nedolaskom na nastavu i predavanja na kraju štete sebi, jer propušteno gradivo moraju nadoknaditi.

„Vjerujemo da većina učenika i studenata neće dozvoliti da budu instrumentalizovani za interese određenih političkih aktera koji preko leđa učenika pokušavaju da ostvare sopstvene ciljeve“, naveli su iz Ministarstva.

Poručili su da učenici i studenti svoje vrijeme i energiju treba da usmjere na učenje, sticanje znanja i izgradnju lične i profesionalne budućnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno