Connect with us

Politika

PDP: Gdje je novac od PDV-a koji je uzet BANJALUCI I BIJELJINI?

Gdje je novac od PDV-a koji je uzet od Banjaluke i Bijeljine po osnovu Zakona o budžetskom sistemu koji je usvojen u decembru 2024. godine, pitanje je koje predstavnici PDP-a žele postaviti u Narodnoj skupštini RS, i to u vanrednom terminu.

Tvrde da trećinu od 27 poslanika, koliko je potrebno da se sazove posebna sjednica, imaju, a vlast, kako poručuju, treba da podnese izvještaj kako i gdje su raspoređeni milioni maraka koji se mjesečno uzimaju po ovom osnovu od dva najveća grada u Republici Srpskoj.

Podsjećaju da je ključ zakona bio da se od Banjaluke i Bijeljine godišnje uzme sedam odsto prihoda od PDV-a, a da se tim novcem pomogne 35 nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština u Srpskoj, čiji su poreski prihodi gotovo pa jedini izvor finansiranja.

“Gdje je otišao novac Bijeljine i Banjaluke. U koje to nerazvijene opštine je otišao taj novac”, pitao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Njegov kolega iz Semberije, Ljubiša Petrović, rekao je nedavno da je Bijeljina od početka ove godine pa do kraja aprila na ime PDV-a izgubila pet miliona KM.

“Tu se krije odgovor na sva ova podmetanja koja se tiču kašnjenja u isplati mnogih primanja, u isplati podsticaja, u isplati subvencija i po pitanju još mnogo čega. I to da li to neko htio da prizna ili ne”, kazao je gradonačelnik Bijeljine na sjednici Skupštine grada koja je održana krajem maja.

Dodao je da su podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti spornog zakona.

“Dobili smo usmeno obećanje da će se o inicijativi Ustavni sud Republike Srpske oglasiti ili na majskoj ili na junskoj sjednici. Pošto smo vidjeli da na dnevnom redu sjednice u maju nema te inicijative, očekujemo raspravu na junskoj sjednici Ustavnog suda RS”, kazao je Petrović.

S druge strane, iz “malih” opština tvrde da su već osjetili veći priliv novca po ovom osnovu.

“Veći je priliv nego što je planiran u odnosu na prošlu godinu i to je zahvaljujući zakonu koji je donesen. Ne mogu tačno reći koji je iznos, pravićemo na šest mjeseci presjek”, tvrdi u izjavi za “Nezavisne novine” Miroslav Bjelica, načelnik opštine Trnovo.

Taj novac, kako kaže, pokriće servisiranje obaveza opštine.

“Imamo puno radnika u nevladinom sektoru, opštini, to je sve nekako ogroman namet mjesečno i znači nam mnogo. Inače, imamo malo prihoda od PDV-a, na godišnjem nivou je to oko 700.000 i nadamo se da ćemo ovom promjenom izaći na milion”, rekao je Bjelica.

Da je uslijedilo povećanje po ovom osnovu, svjedoči i načelnik Šekovića Miladin Lazić.

“Kvote su povećane za određeni iznos nego ranije, u određenom procentu, ali ne mogu da kažem tačno koliko, jer PDV nije fiksan iznos, zavisi to od raspodjele samih sredstava na nivou BiH. To je naravno mjera koja znači nerazvijenim opštinama kojima je PDV jedan od rijetkih izvora prihoda i koje nemaju mogućnost da povećaju vlastite prihode. Projekcija za ovu godinu što se tiče PDV-a u Šekovićima je oko 3,9 miliona KM”, rekao je Lazić za “Nezavisne novine”.

Za predstavnike opozicije, koji će inicirati da se znaju tačni detalji i iznos raspoređenog novca, posebna sjednica je logičan slijed otpora koji su pružili prošle godine kada je zakon trebalo da bude usvojen.

“Ako ste uzeli od dva grada novac iznenadnim posebnim zakonom, logično je da poslije nekog vremena pitamo zašto ste to uradili i gdje je novac otišao. Mislim da oko toga ne treba praviti neki spektakl, iako vjerujem da vlast hoće”, kaže za “Nezavisne novine” Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a.

Najavljuje da će uskoro u parlament poslati i inicijative po drugim pitanjima.

“U javnosti je primijećeno da gospođa (Željka) Cvijanović odbija da govori kako se desilo da je njena porodica dobila višemilionski iznos za projekat ‘Srpska open’, koje su sve firme bile angažovane. Taj institut, sjednica Skupštine, mora biti da se dođe do onoga što je najvažnije, a to je istina”, poručio je Crnadak.

Inicijative opozicije iz vlasti gledaju u dva pravca.

“Ako je u pitanju neko saznanje, neka postave poslaničko pitanje, a ako je u pitanju marketing, neka traže sjednicu. Potpuno razumijem zainteresovanost PDP-a i ostalih u vezi s tim, ali to nije neko nedokučivo pitanje, koje je teško saznati”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, uoči rasprave u NS RS o ovom zakonu u Banjaluci su održani trodnevni protesti na kojima su se okupili građani pretežno iz Bijeljine i Banjaluke, a na poziv Draška Stanivukovića i Ljubiše Petrovića.

Situacija tih decembarskih dana bila je na ivici kulminacije u najvećem gradu u Srpskoj, a ostaće zabilježen žustar verbalni sukob tokom sjednice Saveza opština i gradova između Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Bijeljine, i Ljubiše Ćosića, predsjednika pomenutog Saveza i gradonačelnika Istočnog Sarajeva. To se kasnije prenijelo i na skupštinsko zasjedanje jer je Ćosić izviždan, a stvari su dostigle tačku ključanja jer Petroviću i Stanivukoviću nije dozvoljen ulazak u salu, a u sve je bio uključen i MUP Srpske.

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno