Svijet
Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini: DA LI JE MIR MOGUĆ?
Rat u Ukrajini počeo je pre godinu dana a postoje pet scenarija kako bi mogao da se okonča.
Prije godinu dana, 24. februara 2022. počele su borbe u Ukrajini, a mirovni pregovori između ove zemlje i Rusije su daleko kao od prvo dana rata.
Za sada se kraj rata ne nazire, a povodom godišnjice objavljeno je pet mogućih scenarija koji mogu da dovedu do okončanja sukoba, piše Dejli mejl. Prvi scenario se odnosi na potpunu pobjedu Ukrajine, drugi na potpunu pobjedu Rusije, treći na mirovni sporazum, četvrti na mir po diktatu Kijeva i peti se odnosi na nuklearni rat.
Potpuna pobjeda Ukrajine
Oslobođenje cijele Ukrajine, uključujući Donbas i Krim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni komandant oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni vjeruju da će Ukrajina biti sposobna za to kad dobije dovoljno teškog naoružanja sa Zapada. Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u slučaju takvog poraza morao da bude svrgnut, ubijen ili da se čak nađe u haškom sudu. Šanse da se ovo ostvari su male, ali postoje.
Potpuna pobjeda Rusije
Umjesto zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, od čega su zasad morali da odustanu, Rusi bi morali da zauzmu cijeli jug Ukrajine, od Odese do jugoistoka, tj. do Kramatorska i Slavjanska. Rusi bi se tako dokopali svih ukrajinskih luka i većine njene industrije, dok bi Ukrajina ostala osakaćena, ratom devastirana i osiromašena država bez izlaza na more koji joj je vitalan za izvoz. Tada je moguće svrgavanje vlasti u Kijevu, likvidacija ili zatvaranje Zelenskog. Takođe su male šanse da se to dogodi.
Mirovni sporazum
Po diktatu strane koja bude bolje stajala na frontu. Za Rusiju je povoljna verzija neki oblik prihvatanja okupacije Krima i četiri anektirane oblasti (Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson), kao i ukrajinska neutralnost, a možda i demilitarizacija uz nove granicu. Za Putina bi to bio uspjeh, a za Zelenskog i Zapad poniženje. Šanse su nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.
Mir po diktatu Kijeva
U slučaju da Ukrajina ostvari napredak na frontu i dođe u poziciju da diktira uslove za mir, vjerovatno neće dobiti nazad teritoriju koja je u tom trenutku pod ruskom kontrolom, ali bi mogla da dobije ili članstvo u NATO ili neki drugi oblik bezbjednosnih garancija Zapada. Moskva će morati da se pomiri s nezavisnom Ukrajinom. Zelenski bi vjerovatno glavom platio kompromis, a nije isključen ni novi rat. Šanse su takođe nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.
Nuklearni rat
Peta i posljednja opcija je istovremeno najopasnija. Ako bi Rusija iskoristila oružje za masovno uništenje, to bi sigurno izazvalo direktnu reakciju NATO. Poraz Rusije na frontu povlači ovu opciju, koja bi dovela do direktnog sukoba između Rusije i NATO. Iako se radi o malo vjerovatnoj opciji, ona postoji i sve dok je tako, ne sme biti odbačena kao jedna od mogućnosti.
(Dejli Mejl)
Svijet
SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana
S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.
Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gdje toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.
Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.
Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:
“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam uštedjeti stotine evra godišnje”.
Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.
Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.
To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gdje je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.
Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.
Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.
Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.
Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.
Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći
“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.
“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.
Svijet
ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”
Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.
Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.
“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.
Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.
Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.
PREPORUČENI SADRŽAJ
Svijet
U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO
Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”
List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.
U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.
“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.
Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika3 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Svijet3 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU HILANDARU: “Neka ovaj sveti dan donese mir, snagu i blagoslov”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
