Connect with us

Svijet

Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini: DA LI JE MIR MOGUĆ?

Rat u Ukrajini počeo je pre godinu dana a postoje pet scenarija kako bi mogao da se okonča.

Prije godinu dana, 24. februara 2022. počele su borbe u Ukrajini, a mirovni pregovori između ove zemlje i Rusije su daleko kao od prvo dana rata.

Za sada se kraj rata ne nazire, a povodom godišnjice objavljeno je pet mogućih scenarija koji mogu da dovedu do okončanja sukoba, piše Dejli mejl. Prvi scenario se odnosi na potpunu pobjedu Ukrajine, drugi na potpunu pobjedu Rusije, treći na mirovni sporazum, četvrti na mir po diktatu Kijeva i peti se odnosi na nuklearni rat.

Potpuna pobjeda Ukrajine
Oslobođenje cijele Ukrajine, uključujući Donbas i Krim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni komandant oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni vjeruju da će Ukrajina biti sposobna za to kad dobije dovoljno teškog naoružanja sa Zapada. Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u slučaju takvog poraza morao da bude svrgnut, ubijen ili da se čak nađe u haškom sudu. Šanse da se ovo ostvari su male, ali postoje.

Potpuna pobjeda Rusije
Umjesto zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, od čega su zasad morali da odustanu, Rusi bi morali da zauzmu cijeli jug Ukrajine, od Odese do jugoistoka, tj. do Kramatorska i Slavjanska. Rusi bi se tako dokopali svih ukrajinskih luka i većine njene industrije, dok bi Ukrajina ostala osakaćena, ratom devastirana i osiromašena država bez izlaza na more koji joj je vitalan za izvoz. Tada je moguće svrgavanje vlasti u Kijevu, likvidacija ili zatvaranje Zelenskog. Takođe su male šanse da se to dogodi.

Mirovni sporazum
Po diktatu strane koja bude bolje stajala na frontu. Za Rusiju je povoljna verzija neki oblik prihvatanja okupacije Krima i četiri anektirane oblasti (Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson), kao i ukrajinska neutralnost, a možda i demilitarizacija uz nove granicu. Za Putina bi to bio uspjeh, a za Zelenskog i Zapad poniženje. Šanse su nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Mir po diktatu Kijeva
U slučaju da Ukrajina ostvari napredak na frontu i dođe u poziciju da diktira uslove za mir, vjerovatno neće dobiti nazad teritoriju koja je u tom trenutku pod ruskom kontrolom, ali bi mogla da dobije ili članstvo u NATO ili neki drugi oblik bezbjednosnih garancija Zapada. Moskva će morati da se pomiri s nezavisnom Ukrajinom. Zelenski bi vjerovatno glavom platio kompromis, a nije isključen ni novi rat. Šanse su takođe nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Nuklearni rat
Peta i posljednja opcija je istovremeno najopasnija. Ako bi Rusija iskoristila oružje za masovno uništenje, to bi sigurno izazvalo direktnu reakciju NATO. Poraz Rusije na frontu povlači ovu opciju, koja bi dovela do direktnog sukoba između Rusije i NATO. Iako se radi o malo vjerovatnoj opciji, ona postoji i sve dok je tako, ne sme biti odbačena kao jedna od mogućnosti.

(Dejli Mejl)

Related Topics:

Svijet

ORBAN POKAZAO ŠTA JE PRIJATELJSTVO “Ako Budimpešta ima naftu i gas, IMAĆE I SRBIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom gas i naftu.

“Mađarska nema velike rezerve nafte ili gasa, tako da je obezbjeđivanje stalnog uvoza suštinski značajno. Dobili smo izuzeće od američkih sankcija i radimo na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu”, istakao je Orban.

Što god ima Mađarska, navodi Orban, podijeliće sa Srbijom.

“Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban na “Iksu”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Aktuelno