Izrael je procijenio štetu nastalu tokom dvanaestodnevnog rata sa Iranom na tri milijarde dolara.

Generalni direktor izraelske Poreske uprave Šaj Aharonovič izjavio je da nikada u istoriji Izraela nisu imali toliku štetu i da je to najveći izazov sa kojim su se suočili.

Aharonovič je istakao da će biti potrebno da se izdvoje sredstva ne samo za popravku zgrada pogođenih raketama, već i za isplate nadoknade lokalnih preduzeća. Ministar finansija Izraela Bezazel Smotrič izjavio je da bi ukupni troškovi rata mogli dostići čak 12 milijardi dolara, dok je guverner Banke Izraela Amir Jaron rekao da ta suma neće preći oko šest milijardi dolara, prenosi “Blumberg”.

Tokom dvanaestodnevne kampanje izraelska ekonomija je bila skoro potpuno zatvorena, uključujući sve škole i kompanije, osim onih koje su označene kao neophodne.

Izraelska Vlada isplatiće oko milijardu i po dolara kompanijama koje su ostale otvorene.

Jedna od glavnih tema za lidere EU na samitu u Briselu biće povećanje vojnih budžeta, o čemu je raspravljano i na samitu lidera NATo-a u Hagu, a biće riječi i o o uvođenju 18. paketa sankcija Rusiji, dok se očekuje i kratka rasprava o Balkanu.

Pretpostavlja se da će, uprkos rezervama Mađarske i Slovačke, biti donesena odluka o usvajanju 18. paketa sankcija protiv Rusiji.

U nacrtu zaključaka navodi se da će EU nastaviti blisku saradnju sa zemljama Balkana i “podržavati njihove reformske napore ka članstvu”. Navodi se i da EU podržava napredak “postepene integracije u EU”, kao i da je budućnost regiona u EU.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta obavijestiće večeras lidere o svojoj nedavnoj posjeti zemljama regiona, prenosi RTS.

Na stolu je o otvaranje prvog klastera u pregovorima o članstvu sa Ukrajinom i situacija na Bliskom istoku, uključujući i reviziju trgovinskog sporazuma sa Izraelom.

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je po dolasku na samit da njegova zemlja ne želi novu članicu koja je u ratu.

“Problem je rat. Ako integrišemo Ukrajinu, integrišemo rat. Ne želimo da budemo u istoj zajednici sa zemljom koja je u ratu i predstavlja pretnju i za nas, jer ako je jedna članica u ratu – onda je EU u ratu. To nećemo”, istakao je Orban.

Na samitu NATO-a, održanom ove nedjelje, dogovoreno je povećanje vojnih budžeta na pet odsto BDP-a do 2035. godine.

Glavni teret tog povećanja biće na evropskim zemljama – 23 od 27 članica EU ujedno su i članice NATO-a.

Očekuje se da će evropski lideri zatražiti od visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas i komesara za odbranu Andrijusa Kubilijusa da izrade mapu puta za primjenu odbrambene strategije EU.

Postojeće inicijative u oblasti odbrane podrazumijevaju mobilizaciju 850 milijardi evra kroz stvaranje fiskalnog prostora za zemlje članice, kako bi mogle da troše više na odbranu.

Mnogi smatraju da bi u sadašnjoj situaciji moglo doći do podjela između zemalja koje imaju finansijsku mogućnost da ulažu više i onih koje to ne mogu.

U srcu floridskog Evergladesa, mjesta svjetske baštine UNESCO-a, konvoj kamiona koji prevoze građevinski materijal, šatore i prenosive toalete ulazi u gotovo pust aerodrom.

Novi pritvorski centar, koji se gradi usred močvare oko 72 kilometra zapadno od Majamija, direktno je povezan s politikom masovne deportacije koju zagovara američki predsjednik Donald Tramp.

Projekat je pokrenuo republikanski guverner Floride, Ron De Santis, koji je 2023. godine aktivirao vanredne ovlasti kako bi, kako kaže, zaustavio priliv nedokumentovanih migranata.

“Ne morate mnogo ulagati u sigurnost. Ako neko pobjegne, čekaju ga samo aligatori i pitoni”, rekao je državni tužilac Floride Džejms Atmajer

Nepodnošljiv broj komaraca

Novi objekat se gradi na mjestu aerodroma Dade-Collier, koji je korišten za obuku pilota i odavno je van redovne upotrebe. Okružen je ogromnim prostranstvima močvarnog zemljišta i, u ljetnim mjesecima, nepodnošljivim brojem komaraca.

Novinari BBC Munda uspjeli su ući samo nekoliko metara u kompleks prije nego što su ih zaustavili čuvari.

Uz ogradu kompleksa čuju se zvukovi iz obližnjeg kanala. Teško je reći da li se radi o ribama, zmijama ili jednom od stotina aligatora koji slobodno lutaju tim područjem.

Prema najavama, centar će moći primiti oko 1.000 ljudi i trebao bi početi s radom u julu ili avgustu. De Santis je najavio da ovo neće biti jedini takav objekat.

“Vjerovatno ćemo nešto slično uraditi u Kampu Blanding”, rekao je on, misleći na bivšu vojnu bazu 500 kilometara sjevernije.

Dok predsjednik Tramp naređuje provedbu “najveće deportacije u istoriji”, pritvorski centri širom SAD-a su već prenatrpani.   Prema CBS Newsu, Američka imigracijska služba (ICE) drži više od 59.000 ljudi, 140 odsto iznad kapaciteta.

Izražena zabrinutost

Beti Oskola iz zajednice domorodaca Micosuke, koja živi u blizini, učestvovala je u protestima protiv centra.

“Imam ozbiljne zabrinutosti zbog štete po okoliš”,  rekla je Oskola za BBC, dok je aligator plivao u pozadini.

Njen strah dijele organizacije poput Prijatelja Evergladesa i Američke unije za građanske slobode (ACLU) Floride. U izjavi za BBC, ACLU je rekao da je centar “okrutan i apsurdan i odražava kako se imigracijski sistem sve više koristi za kažnjavanje ljudi, umjesto da se procesuira u skladu sa zakonom”.

“Čak i u urbanim ICE centrima postoji dokumentovana istorija medicinskog nemara, uskraćivanja pravne pomoći i sistemskog zlostavljanja”, saopštio je ACLU.

Kabinet državnog tužioca Floride nije odgovorio na upit BBC-a. Ali Uthmeier je u videu rekao da je to “efikasno i jeftino rješenje” za privremeni pritvorski centar: “Nema se gdje sakriti”, rekao je.

Ministarka državne bezbjednosti Kristi Noem izjavila je za BBC da će Florida dobiti federalni novac za izgradnju ovog objekta i da projekat finansira Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA).

(Avaz)