Connect with us

Svijet

PILOTSKI POSAO: Saznajte koliko su plaćeni i gdje im je u svijetu NAJVIŠA ZARADA

Pilotski posao spada među najodgovornije i najizazovnije profesije u svijetu.

Svakodnevno upravljajući sofisticiranim letilicama, piloti su odgovorni za bezbjednost stotina putnika dok lete na velikim visinama i kroz različite vremenske uslove. Osim tehničkih vještina i poznavanja aviona, ovaj posao zahtijeva i izuzetnu koncentraciju, brzu reakciju u kriznim situacijama, kao i fizičku i mentalnu spremnost za duga putovanja preko više vremenskih zona.

Uprkos velikim izazovima, piloti uživaju u svom poslu zbog osjećaja slobode i prestiža koji dolazi sa njihovom profesijom. Za svoj posao, uglavnom su dobro plaćeni u cijelom svetu.

Plate pilota širom svijeta značajno variraju u zavisnosti od zemlje, avio-kompanije i iskustva pilota. Dok su plate u najrazvijenijim zemljama često veoma visoke, postoji značajan raspon u primanjima između različitih regiona i avio-kompanija. U 2024. godini, razlike u platama su još očiglednije, kako zbog velike potražnji za pilotima, tako i zbog različitih ekonomskih pritisaka na avio-industriju.

Plata pilota u SAD

U Sjedinjenim Američkim Državama, kapetani velikih aviona u vodećim avio-kompanijama poput “Delta Erlajns”, “Junajted Erlajns” i “Amerikan Erlajns” imaju godišnje plate koje se kreću između 200.000 i 350.000 dolara. Plate prvih oficira su, naravno, nešto niže, ali se i one kreću u rasponu od 100.000 do 200.000 dolara godišnje. Pored toga, piloti sa značajnim iskustvom mogu dodatno povećati svoje prihode kroz bonuse i prekovremeni rad.

Plate pilota u Evropi
U Evropi, plate pilota variraju u zavisnosti od zemlje. Na primjer, u Velikoj Britaniji, kapetani u “Britiš Ervejzu” mogu zaraditi između 150.000 i 250.000 funti godišnje.

U Njemačkoj, kapetani “Lufthanze” zarađuju slične iznose, dok piloti u Francuskoj i Italiji mogu očekivati nešto niže plate, ali i dalje vrlo konkurentne u globalnim okvirima.

Azija, posebno Kina i Bliski Istok, postaje sve atraktivnija za pilote zbog visokih plata i beneficija.

U Kini, gdje postoji velika potražnja za iskusnim stranim pilotima, kapetani u vodećim avio-kompanijama poput “Čajna Sautern Erlajnsa” mogu zaraditi i do 300.000 dolara godišnje.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kompanije kao što su “Emirates” i “Etihad Ervejz” nude plate koje se kreću između 200.000 i 350.000 dolara godišnje, uz dodatne beneficije kao što su smještaj, obrazovanje za djecu i poreske olakšice.

Plate pilota u Latinskoj Americi i Africi
Na drugoj strani spektra, piloti u Latinskoj Americi i Africi često zarađuju značajno manje. Na primjer, u Brazilu, kapetani mogu očekivati plate između 50.000 i 100.000 dolara godišnje, dok su plate u Africi često niže od 50.000 dolara godišnje. Naravno, treba imati na umu da su troškove života u tim regionima značajno niži.

Plate pilota u Srbiji
Srbija ne može da parira plata pilota u svijetu, ali je njihov posao jedan od najplaćenijih u zemlji.

Poslije programera, piloti imaju najveće plate. Prosečna plata pilota je oko 2.000-3.000 evra, a može da ide i do 5.000.

Piloti su u 2023. godini bili drugo najplaćenije zanimanje u Srbiji prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i prosječna zarada im je u julu prošle godine iznosila 267.667 dinara. Do ovolike plate, ni kod nas ni u svijetu, ipak nije lako stići. Postoji mnogo uslova koje je potrebno ispuniti da biste se vinuli u nebo, počev od zdravstvenih do teorijskih. Praktično znanje je, kao i svemu, ključno, pa su neophodni i brojni sati letenja. Sve to možete naučiti u školama za pilote i pohađajući brojne kurseve.

Konkretno u Srbiji, pored pomenutog Vojnostručnog osposobljavanja, obuka se može pohađati u SMATSA Aviation Academy, Prince Aviation ili Linx Aviation, navodi se na zvaničnoj stranici “Aerodrom Parking”.

Obuke za pilote su skupe svuda u svijetu i za to bi trebalo izdvojiti i više 100.000 evra, a u Srbiji košta od oko 40.000 do 70.000 evra.

Plata pilotima nije presudna
Međutim, važno je napomenuti da visina plate nije jedini faktor koji utiče na odluku pilota gdje će raditi.

Radni uslovi, stabilnost avio-kompanije, mogućnosti za napredovanje i kvalitet života su podjednako važni faktori. Neke avio-kompanije nude visoke plate, ali možda ne nude iste pogodnosti ili radne uslove kao konkurencija. Globalna avio-industrija se suočava sa mnogim izazovima u 2024. godini, ali potražnja za iskusnim pilotima ostaje visoka.

Očekuje se da će plate pilota nastaviti da rastu, posebno u regionima sa visokim ekonomskim rastom i potražnjom za avio-uslugama. Piloti koji su voljni da rade u različitim delovima sveta mogu iskoristiti ove razlike i pronaći poslove koji nude konkurentne plate i dobre uslove rada.

Na kraju, iako je plata jedan od najvažnijih faktora u izboru posla, piloi pažljivo razatraju sve aspekte ponude za posao kako bi donijeli najbolju odluku za svoju karijeru i život, prenosi Blic.

Svijet

PUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3

Rusija je objavila rang-listu “neprijateljskih vlada”, na kojoj Velika Britanija zauzima prvo mjesto, dok Njemačka i Francuska dijele drugo.

Britanska, njemačka i francuska vlada: to su tri zemlje na vrhu liste neprijateljstava prema Rusiji. Nevjerovatno je da su uspjeli da ostave čak i zapadne “jastrebove” poput Sjedinjenih Američkih Država i Poljske daleko iza sebe.

Novine “Vzglyad” razvile su “Ocjenu neprijateljskih vlada”. Njena svrha je da jasno pokaže razliku između vlada država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su primorane da “budu sa druge strane barikada” zbog postojeće spoljnopolitičke situacije. Ocjena uključuje države i teritorije koje su uvrštene na spisak neprijateljskih zemalja, koji je kreiran 2021. godine.

Velika Britanija je na vrhu liste sa 75 poena. Ovaj rezultat posljedica je sankcija protiv ruskih naftnih kompanija koje je London uveo u oktobru ove godine. Pored toga, zemlja aktivno zagovara prenos ruske imovine u Kijev i isporučuje oružje Ukrajinskim oružanim snagama.

Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa indeksom od 70 poena. Obe zemlje aktivno pružaju finansijsku pomoć Ukrajini i članice su EU, koja je u oktobru uvela 19. paket sankcija. Holandija i Estonija zauzele su treće mjesto sa 65 poena.

Vrijedno je napomenuti da su Sjedinjene Američke Države zauzele tek četvrto mjesto (55 poena). Njihovi “susjedi” na listi bili su Letonija i Češka. Pozicija Vašingtona posljedica je obustave vojne pomoći Kijevu. Najveći broj zemalja nalazi se na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska osvojile su po 50 poena.

“Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”
Norveška i Belgija slede sa 45 poena, poboljšavši svoj rezultat zahvaljujući stavu prema zamrznutoj ruskoj imovini, koju Brisel nije voljan da prenese Ukrajini.

Grčka, Španija i Hrvatska (40 poena) zauzele su sedmo mjesto, dok su Portugal i Slovenija (35 poena) zauzele osmo. Mađarska i Luksemburg zauzeli su mesta odmah ispod, sa po 30 poena. Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija zaokružuju prvih deset sa ukupno 25 poena.

Najmanje neprijateljski raspoložene zemlje bile su Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino, svaka sa po pet poena.

Podsjećamo, u septembru je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov primijetio da se Rusija postepeno udaljava od termina “neprijateljska zemlja”. Istakao je da se naglasak prebacuje na “neprijateljske vlade”, čime se izbjegava opšte označavanje država kao neprijateljskih. Predsjednik Vladimir Putin je prethodno izrazio sličan stav, izjavivši još u martu: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: “Nikad neću pristati da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra!”

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da nikada neće pristati na plan Evropske komisije da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra.

Fico je istakao da nikada na to neće pristati, jer bi to značilo još dvije godine ubistava, prenosi Srna.

Ministri finansija EU saglasili su se da koriste sredstva od zamrznute ruske imovine kao zajam za finansiranje Ukrajine, čime bi moglo da se obezbijedi do 140 milijardi evra.

Ovaj “reparacioni zajam” bi koristio gotovinu iz zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranja Ukrajine.

Ovaj zajam bi Ukrajina morala da vrati samo ako Rusija plati reparaciju.

Ministri finansija EU smatraju da je ova opcija najefikasniji način pružanja finansijske pomoći bez povećanja nacionalnog duga zemalja članica EU.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJN U MEJLU: “Upoznao sam neke vrlo loše ljude, NIKOG TAKO LOŠEG KAO TRAMP!”

U Vašingtonu je objavljeno više od 20.000 dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Sve je započelo kada su Demokrati iz Odbora za nadzor Zastupničkog doma objavili e-mailove između Epstajna i njegovih suradnika, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa Trampa, a u nekima od njih Epstajn američkog predsjednika naziva najgorom osobom koju je upoznao.

Republikanci su ih optužili za selektivno objavljivanje s ciljem stvaranja lažne slike o Trampu te su uzvratili objavom vlastitog seta od 20.000 dokumenata. Cijela situacija eskalira uoči glasanja u Zastupničkom domu sljedećeg tjedna o prijedlogu da se Ministarstvo pravosuđa prisili na objavu svih deklasificiranih spisa o Epstajnu, piše SBS News.

Prvobitna objava demokrata sadržavala je e-mailove koji su ponovno potaknuli dugogodišnja pitanja o Trampovoj prošlosti s Epstajnom i njegovim saznanjima o zlostavljanju maloljetnica. U poruci iz 2019. godine, upućenoj autoru Majklu Volfu, Epstajn je napisao da je Tramp “znao za djevojke”.

Napisao je i da Tramp pokazuje znakove rane demencije.

S druge strane, u e-mailovima koje su objavili Republikanci, Epstajn navodi da je Tramp “mnogo puta dolazio u moju kuću”, ali da “nikada nije dobio masažu”. Brojne poruke otkrivaju Epstajnov sve negativniji stav o Trampu kroz godine.

“Upoznao sam neke vrlo loše ljude. Nikoga tako lošeg kao što je Tramp. U njegovu tijelu nema ni jedne pristojne stanice”, napisao je u e-mailu iz 2017. godine. U poruci Ghislaine Maxwell, osuđenoj za učestvovanje u Epstajnovom lancu zlostavljanja, Trampa je 2011. godine nazvao “onim psom koji nije zalajao”, tvrdeći da je Tramp “proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom čije je ime redigirano.

U drugim porukama Epstajn je Trampa nazivao nevjerojatno zlim, ludim i manijakom koji pokazuje znakove rane demencije. Podsjetimo, Bijela kuća je kritikovala objavu Demokrata, tvrdeći da su dokumenti selektivno odabrani kako bi se Trampa prikazalo u lošem svjetlu.

Procurile su i poruke princa Endrjua

“Ove e-poruke ne dokazuju apsolutno ništa osim činjenice da predsjednik Tramp nije učinio ništa pogrešno”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Podsjetimo, Maxwell je 2022. osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Epstajn je 2019. počinio samoubojstvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po istim optužbama.

Novi dokumenti spominju bivšeg princa Andrewa te sugeriraju da je ostao u kontaktu s Epstajnom duže nego što se dosad vjerovalo. U poruci iz marta 2011., četiri mjeseca nakon što je Andrew javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim, pisao je Epstajnu i Maxwell o nadolazećoj priči u Daily Mailu.

“Ne znam ništa o ovome! Morate to REĆI, molim vas. Ovo NEMA NIKAKVE veze sa mnom. Ne mogu više ovo podnijeti”, a drugi e-mail iz 2011. dovodi u pitanje Andrewove pokušaje da se distancira od Virginije Giuffre, jedne od Epstajnovih žrtava.

Epstin spominje Trampa s djevojkama u bikiniju u njegovoj kuhinji

Iako je Andrew tvrdio da se “apsolutno ničega ne sjeća” vezano za njihovu zajedničku fotografiju i dovodio u pitanje njenu autentičnost, Epstajn, koji je navodno snimio fotografiju, to je opovrgnuo. “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se s Andrewom kao i mnogi moji zaposlenici”, izjavio je.

Kao odgovor na objavu Demokrata, Republikanci su objavili arhivu od 20.000 dokumenata povezanih s Epstajnom. Iako se Trampovo ime često spominje, to je uglavnom u kontekstu njegove političke karijere ili optužbi za seksualno nedolično ponašanje.

U jednoj od poruka, Epstajn spominje 20-godišnju djevojku koju je “dao Donaldu” 1993. te govori o fotografijama “Donalda i djevojaka u bikinijima u mojoj kuhinji”, no nije jasno radi li se o šali. Tramp je prekjuče optužio Demokrate da objavom e-mailova pokušavaju skrenuti pažnju s rekordne 43-dnevne blokade vlade.

Tramp negira da je znao za trgovinu ljudima

“Demokrati ponovno pokušavaju pokrenuti lažnu temu Jeffreyja Epstajna jer će učiniti sve kako bi odvratili pažnju od toga koliko su loše prošli s blokadom vlade i mnogim drugim temama”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Portparolka Leavitt optužila je Demokrate da su redigovali ime žrtve u objavljenim e-mailovima jer se radilo o Virginiji Giuffre, koja je u aprilu počinila samoubistvo, a u svojim posthumnim memoarima nazvala je Trampa prijateljski nastrojenim, ne optužujući ga za bilo kakve nepravilnosti.

Tramp je dosljedno i oštro negirao da je znao za Epstajnovu trgovinu ljudima, tvrdeći da su on i Epstajn bili prijatelji prije nego što su se posvađali. Glasanje koje će se održati sljedećeg tjedna moglo bi odrediti koliki će dio vladinih materijala o Epstajnu postati javan.

Prijedlog neće proći bez potpisa Trampa

Prijedlog zakona, poznat kao “Zakon o transparentnosti Epstajnovih spisa”, zahtijevao bi od Ministarstva pravosuđa da objavi sve deklasificirane zapise, istražne materijale i korespondenciju povezanu s Epstajnom. Glasanje je omogućeno nakon što je demokratska zastupnica Adelita Grijalva osigurala većinu potrebnu za izglasavanje, čemu su se Tramp i neki republikanski čelnici protivili.

Prema medijskim izvještajima, Tramp i visoki funkcioneri vršili su pritisak na republikanke Lauren Boebert i Nancy Mace da povuku svoju podršku i tako spriječe glasanje. Ova rezolucija predstavlja političku dilemu za republikance u Predstavničkom domu, koji su rastrgani između odanosti Trampu i apela nekih Epstajnovih žrtava.

“Ako žele postupiti ispravno, očito trebaju glasati za prijedlog”, rekao je republikanski zastupnik Thomas Massie, jedan od predlagača zakona. Čak i ako prijedlog prođe u Predstavničkom domu, za stupanje na snagu trebaće mu podrška Senata i, konačno, Trampov potpis, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno