Connect with us

Politika

PITA LI SE IKO KAKO JE TO MOGUĆE? U BiH glasača pola miliona VIŠE NEGO STANOVNIKA

Na centralnom biračkom spisku ove godine nalazi se čak 3.400.204 imena, što je za 850.000 više nego 2000. godine i 360.000 više nego na posljednjim prijeratnim izborima u BiH 1990. godine.

Ako se pogledaju podaci o broju registrovanih birača za lokalne i opšte izbore u posljednjih 30 godina, ova godina će biti rekordna po broju lica koja će moći glasati. Primjera radi, na lokalnim izborima održanim prije četiri godine na centralnom biračkom spisku nalazilo se 3.196.511 lica, oko 200.000 manje nego sada. Još veća razlika je ako se napravi poređenje sa 2016. ili recimo 2000. godinom. U prvom slučaju to je 420.000, a drugom čak 850.000.

Ovaj broj se inače konstantno povećava od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primjera radi, 2018. se na ovom spisku nalazilo 3.355.429, a 2022. godine – 3.368.666 punoljetnih lica sa pravom glasa. U posljednje dvije godine centralni birački spisak bogatiji je za oko 32.000 imena.

S druge strane, prema procjenama demografa, odnosno njihovim proračunima, BiH je u posljednjih tridesetak godina ostala gotovo bez jedne trećine predratnog stanovništva. Oni smatraju da danas u BiH živi tek oko 2,9 miliona ljudi. Kako su pojasnili, ako se uzmu u obzir svi relevantni podaci, BiH je od 1990. godine ostala bez 1,3 miliona ljudi. Upozoravaju da se radi o negativnom trendu, koji će najvjerovatnije biti nastavljen i u narednim godinama i decenijama.

NESRAZMJERNOST

Kako je moguće da raste broj registrovanih birača, a u isto vrijeme smanjuje broj ljudi koji žive na ovim prostorima?! Komentarišući ovaj nesrazmjer i svojevrsni paradoks, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić kaže da ga uopšte ne čude ovi podaci, jer je i posljednji popis stanovništva sproveden 2013. godine otkrio da je u BiH približno isti broj popisanih ljudi i onih koji se nalaze na centralnom biračkom spisku. Kako kaže, i ova činjenica ukazuje da popis stanovništva tada nije urađen kako treba te da se radi o bačenim parama. Navodi da ti podaci o popisu stanovništva nikome ne mogu koristiti, pa ni ekonomistima koji prave strategije, vlastima koje se bave socijalnom politikom, ali ni demografima koji prave procjene i analize migracija unutar zemlje. Inače, taj posljednji popis stanovništva pokazao je da u BiH navodno živi 3.531.159 ljudi.

Kada je u pitanju centralni birački spisak, Šehić pojašnjava da je svaki građanin BiH registrovan u civilnom registru, odnosno bazi podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEA). Kada neko postane punoljetan i napuni 18 godina, odnosno dobije ličnu kartu, on po automatizmu biva registrovan i u centralni birački spisak. Isti postupak, ali obrnut, kako kaže, trebalo bi da bude sproveden i kada neko umre. Navodi i da nikako ne bi trebalo izgubiti iz vida, a da bi se shvatio ovaj nesrazmjer, da veliki broj građana, državljana BiH i porodica živi u inostranstvu.

Njihova djeca kada postanu punoljetna i izvade lična dokumenta u BiH, budu uvršteni na ovaj spisak, jer je to njihovo ustavom zagarantovano pravo. Oni pripadaju onoj kategoriji građana koji mogu glasati putem pošte. Taj broj nije nimalo zanemariv. I to nije slučaj, odnosno fenomen BiH, već i susjedne Hrvatske pa i Srbije. Radi se o državama koje imaju velikih problema zbog migracija, odnosno odlaska velikog broja ljudi. Kada je u pitanju BiH, vjerujem da više od milion ljudi sa pravom glasa danas živi i radi negdje u inostranstvu, u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili u skandinavskim zemljama – navodi Šehić, dodajući da je i danas svjedok da se pred nadležnim centrima za izdavanje ličnih dokumenata nalaze veliki redovi onih koji čekaju da izvade ili promijene svoja lična dokumenta.

Kaže i da je CIK BiH dužan da prije svakih izbora kontroliše ažurnost centralnog izbornog spiska, što umnogome zavisi i od saradnje sa opštinskim kancelarijama koje se bave registracijom umrlih ili onih koji su se iz nekog razloga odrekli državljanstva BiH.

SELEKTIVNA ISTINA

S druge strane, sociolog Aleksandar Čavić, koji je specijalizovan za praćenje kretanja stanovništva, smatra da vlastima u BiH ne odgovara da svjesno priznaju koliko u zemlji danas živi ljudi, te da svjesno plasiraju selektivnu istinu kada je u pitanju stanje u BiH, pogotovo kada je u pitanju ekonomija i sveukupno stanje u društvu. Prema njegovim riječima, postoje samo dvije kategorije ljudi – oni koji su otišli iz BiH i oni koji pakuju kofere.

MIGRACIJE

Ako gledamo realnost, a ne selektivnu istinu vlasti, situacija je i više nego alarmantna. Prvi talas odlaska stanovništva desio se prije, za vrijeme i nakon rata. On je pokrenuo ono što danas imamo. Drugi talas je počeo kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, jer su mnoge zemlje poput Njemačke, Slovenije i Austrije otvorile svoja tržišta za radnike iz BiH. I danas, nažalost, ovaj talas odlaska je sve jači i jači i ako se nastavi, za 40 godina u BiH neće živjeti više od 1,2 miliona ljudi. Samo prošle godine iz BiH je otišlo 60.000 ljudi – kaže Čavić.

Ukazuje i na podatke nekih od autoritativnih i renomiranih agencija i organizacija koje su ranije ukazivale na ovaj problem, navodeći da bi u narednih 20 godina sa ovih prostora moglo otići još 800.000 ljudi.

Oni koji odu, uglavnom i ostaju u tim zemljama i formiraju porodice. U BiH se vrate samo da prodaju imanja, pokretnu i nepokretnu imovinu. A mi, kao država, našim komšijama i članicama EU za džabe poklanjamo naše zlato i dijamante, odnosno mlade, pametne i obrazovane ljude. Važno je napomenuti da na ovo treba gledati sa više aspekata. Prvo kao na neprocjenjivi ekonomski gubitak, ali i na nešto što utiče na naš identitet. Da o tome govorimo za deceniju ili dvije, možda bi bilo kasno – kaže Čavić.

SCENARIO

Podsjeća i na sličan scenario koji se desio u Letoniji, koja je 2004. godine postala članica EU i kada je tržište rada, na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvoreno za ljude iz ove zemlje.

Letonija je u posljednjih dvadesetak godina ostala bez skoro trećine stanovnika. Slična situacija je i u drugim zemljama istočne Evrope, koje su isto kao i mi imale probleme zbog rata, tranzicije, sankcija ili problema u privredi. U svakom slučaju, svi mi u BiH trebalo bi što prije da se probudimo, otvorimo oči i progovorimo gdje se nalazimo i šta nam se sprema, jer ako nastavimo da ćutimo i okrećemo glavu, bićemo beznadežan slučaj – kaže Čavić.

NAJSKUPLjI IZBORI DO SADA

Ovi izbori posebni su po još jednom interesantnom detalju – oni će koštati 19 miliona maraka, što je skoro tri puta više od onih koji su održani prije tačno dvije decenije. To će biti prije svega zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Povećanje troškova rezultat je nabavke novih tehnologija, odnosno skenera i aparata za elektronsku identifikaciju birača. Nove tehnologije biće primijenjene u opštini Stari Grad Sarajevo, te Tešnju, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Gradišci, Zvorniku, zatim Goraždu, Ljubuškom i Sanskom Mostu.

Related Topics:

Politika

U OVOJ OBLASTI SMO SJAJNI! BiH visoko na listi organizovanog kriminala u Evropi

Bosna i Hercegovina zauzima visoko šesto mjesto u Evropi prema izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala za 2025. godinu. Prema ovom Indeksu, BiH je zauzela 56. mjesto od ukupno 193 države u svijetu.

Novi izvještaj je pokazao da se BiH suočava sa duboko ukorijenjenim problemima organizovanog kriminala i korupcije. Korupcija je, kako navode, rasprostranjena na svim nivoima vlasti, a pojedini visoki politički i službeni zvaničnici direktno su umiješani u trgovinu drogom, finansijske malverzacije i nezakonitu eksploataciju prirodnih resursa.

Prema izvještaju, BiH funkcioniše kao izvor, tranzitna tačka i odredište za žrtve trgovine ljudima. Žene i djevojke iz BiH se trguju radi seksualne eksploatacije kako u državi, tako i u inostranstvu, dok su romska djeca izložena prisilnom prosjačenju i kućnom ropstvu.

U izvještaju se navodi i da kriminalne mreže koriste korupciju unutar državnih institucija, pri čemu su pojedini službenici u državnim institucijama bili umiješani u izdavanje lažnih dokumenata kako bi se olakšala trgovina ljudima.

Kako se navodi, iznude i reketiranje su sveprisutni i usmjereni na ugostiteljski sektor, mala preduzeća i kreditne poslove. Zelenaši nameću previsoke kamate, a u većim gradovima poput Sarajeva i Banjaluke uobičajeno je i nasilje povezano sa iznudom.

Pored toga, BiH i dalje služi kao izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje. Vatreno oružje se krijumčari rastavljeno u dijelovima, a dio završava na ratnim područjima, uključujući Ukrajinu. Iako su vlasti pokrenule kampanje javne bezbjednosti i programe uništavanja kako bi se ublažilo prisustvo ilegalnog oružja, tržište je i dalje otporno, a ilegalno oružje se često krijumčari u Zapadnu Evropu.

Veliki problem za Bosnu i Hercegovinu predstavlja i tržište falsifikovane robe i to najviše odjeće, obuće i lijekova iz Turske i Kine. U ovim operacijama, kako navode u izvještaju, učestvuju i korumpirani carinski službenici, koji olakšavaju promet takve robe. Zapljene su i dalje niske u poređenju sa zemljama u okruženju.

U izvještaju upozoravaju i da ilegalna trgovina akciznim proizvodima, posebno duvanom ostaje značajan izazov za BiH, koja služi i kao izvor, i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete sa kriminalnim mrežama koje koriste slabu kontrolu na granicama i korupciju u bezbjednosnim agencijama.

U izvještaju se navodi da su nedavne istrage otkrile umiješanost visokih policijskih zvaničnika u krijumčarenje akciznih proizvoda.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

MA KO TO “PERE” PARE? FZO kupuje hardver i softver za 1,4 milion

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske raspisao je novi javni poziv za nabavku hardvera i softvera, ovog puta vrijedan 1,4 miliona maraka. Zamjena zastarjelog Poslovnog informacionog sistema Fonda zdravstvenog osiguranja, koštaće 1,4 miliona maraka.

Kupuju se serveri, uređaji za skladištenje podataka, mrežni uređaji i prateća oprema, a zatim i server potreban da bi sistem funkcionisao, kao i godišnje održavanje.

I sve bi to bilo dobro da u sistem Fonda nije uloženo već preko 30 miliona maraka samo u posljednjih nekoliko godina.

„U zadnjih 20 godina šta je za informatiku utrošeno u čitavom zdravstvenom sistemu „NASA“ bi nam pozavidjela, a ustvari najbolji izvještaj domova zdravlja govori da im postojeći sistemi više ometaju u radu, nego što im pri tom pomažu.

Ovde što se tiče ovog konkretnog slučaja, nemamo uvid u tendersku dokumentaciju, ali već na prvi pogled, da se traži da sve isporuči i uradi jedan vendor i što se traži da on izvši kompletnu instalaciju i sve drugo i da se ide tzv sistemo ključ u ruke, već to nam govori da potoji mogućnost da već ima unapred ciljani izvođač radova i time se u potpunosti onemogućava da recimo neko ponudi povoljniji softver, neko povoljniji hardver, neko povoljniju instalaciju“, smatra bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

Poslovni informacioni sistem od 2018. godine održavala je firma Prointer, preduzeće koje se dovodi u vezu sa porodicom Dodik, a koje ugašeno zbog sankcija.

Pored njega, Integrisani zdravstveni informacioni sistem koji je plaćen najmanje 26 miliona maraka, pratili su problemi u radu, a kulminirali su zadnjeg dana 2023. godine kada je sistem hakovan.

„Tu je poenta da se raspiše javna nabavka za nekog ponuđača, kroz softver se najbolje pare obrnu, da tako kažem. Izvuče se novac praktično ni za šta, tako da očekujem da oni to duvaju dalje i dalje, sa nekom tezom digitalizacije svega i svačega, ali to postaje zaista paradoksalno, sve što su uveli, samo je teretilo radnike, nije im olakšavalo posao, a evo imamo i vraćanje Prointera, skidanje sa sankcija, tako da idemo novi krug jahanja Prointera po državnim jaslama, budžetima, narodnim novcem, tako da živimo u zemlji u kojoj je to sve postalo normalno“, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Kad su u pitanju nabavke posljednjih godina, pogotovo iz IT sektora, mi imamo opravdane sumnje da se radi o izvlačenju novca, posebno kada je u pitanju FZO, o čije poslovanju dovoljno govori to da su oni dužni preko 220 miliona maraka, a puno toga govore i ranije nabavke, pogotovo korona nabavke, kojima se evo sad već izvijesno je, izvlačio novac i napuhavale cijene koje nisu bile realne.

Isto tako je i sa IT sektorom gdje se ne može baš tačno odrediti vrijednost usluge i tih ponuda, pa se ostavlja mnogo prostora za manipulaciju. Svjedoci smo da je preko Prointera proteklih godina najviše novca izvučeno kroz nabavke softvera i sličnih programa“, kaže narodni poslanik Tanja Vukomanović.

Fond zdravstvenog osiguranja dužan je građanima da obezbijedi kvalitetan sistem, međutim svih proteklih godina vidjeli smo da nije bilo ni jedne javne nabavke ispod milion maraka, a da rad sistema prate mnogobrojni problemi, kao i potencijalna zloupotreba podataka građana, nakon hakerskog napada.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

KASNO SU SE SJETILI! Košarac daje advokatima iz Pariza 60.000 maraka

Donesena je i Odluka o odobravanju 60.000 KM iz tekuće budžetske rezerve Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za finansiranje troškova, odnosno pravnog savjetovanja koje pruža međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Savjet ministara BiH je na jučerašnjoj sjednici usvojio nekoliko odluka kojima je odobreno korišćenje novca iz tekuće rezerve budžeta, a jedna od njih tiče se i proslave predstojećih božićnih praznika.

– Donesena je odluka o odobravanju 30.000 KM iz tekuće rezerve budžeta institucija i i međunarodnih obaveza BiH u Službi za zajedničke poslove institucija BiH za organizovanje tradicionalnog prijema u povodu božićnih praznika u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, koji će biti održan 18. decembra 2025. godine – saopšteno je iz Savjeta ministara nakon sjednice.

Ministri su, između ostalog, podržali odobravanje određenih suma novca Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH za ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.

Donesena je i Odluka o odobravanju 60.000 KM iz tekuće budžetske rezerve Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za finansiranje troškova, odnosno pravnog savjetovanja koje pruža međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Aktuelno