Connect with us

Politika

PITA LI SE IKO ŠTA ĆE POLJOPRIVREDNICI? Sjetva skuplja i do 50%

Suočeni sa rekordnim cijenama dizela i značajnim poskupljenjem repromaterijala, poljoprivrednici u Srpskoj ulaze u proljećnu sjetvu uz troškove veće i do 50 odsto, zbog čega dio njih čak i upola smanjuje obim proizvodnje, što bi se već na jesen moglo odraziti na rast cijena hrane.
Rast cijena goriva dodatno je uzdrmao ionako krhku ekonomsku računicu poljoprivrednika. Iako je Vlada obezbijedila regres od 80 feninga po litru, proizvođači upozoravaju da ta mjera više ne prati stvarno stanje na tržištu, gdje cijene nastavljaju da rastu i dovode u pitanje isplativost proizvodnje.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za “Glas” da nikada nije dočekao skuplju sjetvu.

– Proljetna sjetva počinje početkom aprila, ali nas prati velika neizvjesnost. Cijene goriva rastu, a kasni i distribucija regresiranog dizela, što dodatno otežava pripreme – ističe Bakajlić.

On naglašava da poskupljenja ne pogađaju samo gorivo, već i kompletan repromaterijal.

– Đubrivo koje je koštalo 80 maraka sada prelazi 115. Razlika od tridesetak KM na 100 kilograma je velika. Zbog toga će mnogi smanjiti ulaganja, što će se direktno odraziti na prinose i kvalitet – upozorio je Bakajlić.

Zbog naglog rasta troškova, dio proizvođača već je smanjio proizvodnju, a među njima je, kako kaže, i on.

– Ove godine sam prepolovio površine. Ne isplati se ulaziti u minus, pogotovo jer podsticaji iz prošle godine još nisu isplaćeni – dodaje Bakajlić.

Sličnu situaciju opisuje i poljoprivrednik iz Prnjavora Vladimir Usorac, koji kao dodatne probleme navodi nedostatak radne snage i česte suše.

– Kada je uveden regres, nafta je bila 2,20 KM, a danas je duplo skuplja. Podrška bi morala biti značajno veća da bi imala efekta – smatra Usorac.

Za razliku od većine, on je primoran da poveća proizvodnju zbog stočarstva.

– Moram obezbijediti hranu za stoku. Ako prinosi podbace, moram sijati više, što dodatno povećava troškove, koji će ove godine biti veći za oko 40 odsto – rekao je Usorac, dodajući će do poskupljenja stočne hrane vjerovatno doći.

U Lijevču polju poljoprivrednik Duško Banjac ističe da najveći udar na budžet ipak dolazi od cijena đubriva.

– Gnojivo je značajno poskupjelo. To je ključni problem, zbog čega će proizvodnja biti skuplja i do 30 procenata – navodi Banjac.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić podsjeća da su neki proizvođači dio repromaterijala nabavili ranije, ali da cijena goriva ostaje nepredvidiva.

– Naftu ne možete obezbijediti unaprijed za cijelu godinu, a potrošnja ide i do 20.000 litara. Ako cijena dodatno poraste, moraćemo je plaćati po toj tržišnoj vrijednosti – rekao je Ilić, dodajući da su prije nekih mjesec naftu kupovali po 2,30 dok sada postoje nagovještaji da će možda ići i na četiri marke.

Iako je rast cijena hrane izvjestan, on naglašava da tržište ne zavisi isključivo od domaće proizvodnje.

– Cijene utiču i uvoz i kretanja na stranim tržištima, poput Španije ili Albanije. Dešavalo se da su ulazni troškovi visoki, a prodajne cijene niske – poručio je Ilić.

Na pumpama u Srpskoj kažu da nema gužvi za regresirano gorivo, jer su mnogi poljoprivrednici gorivo za prvu ruku obezbijedili prije poskupljenja. Gužve su, dodaju, manje nego prethodnih godina u ovo vrijeme.

Agencija za agrarna plaćanja RS saopštila je da je u drugom obračunu odobreno 3.604.135 litara dizela za 3.459 korisnika, a ukupno kroz dva obračuna 12,77 miliona litara za 11.567 korisnika, u vrijednosti 10,22 miliona KM.

(Glas Srpske) Foto: BN

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno