Connect with us

Politika

PLAN RASTA: Zašto je Evropskoj uniji stalo da BiH uđe u program za reforme?

Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.

Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije.

S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?

Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.

Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.

Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.

Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku.

Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju.

Related Topics:

Politika

EVO KAKO je Rankić OŠTETIO službeni automobil – dostavljen POLICIJSKI ZAPISNIK!

Bauk policijskog zapisnika danas je kružio hodnicima Narodne skupštine Republike Srpske, dok su informacije o saobraćajnoj nezgodi u kojoj je oštećeno službeno vozilo parlamenta Srpske danima bile obavijene velom tajne.

Tek danas, 16 dana nakon saobraćajne nezgode, potpredsjednik NSRS Petko Rankić zvanično je dostavio dugo očekivani dokument.

Podsjećamo, Srpskainfo je juče objavila da je potpredsjednik Narodne skupštine i poslanik Socijalističke partije, Petko Rankić, učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je, pod nerazjašnjenim okolnostima, oštećeno službeno vozilo NSRS “Škoda oktavia”, stara svega tri godine.
Zanimljivo je da do trenutka objave te vijesti, Rankić nije dostavio policijski zapisnik NSRS, čime su mnogi detalji nezgode ostali nepoznati.

Danas se situacija promijenila. Rankić je prvo u holu skupštine pokazivao policijski zapisnik novinarima i kolegama poslanicima, a zatim ga i zvanično dostavio nadležnoj službi NSRS.

Generalni sekretar Narodne skupštine RS, Boran Bosančić potvrdio je za Srpskainfo da im je zapisnik zvanično stigao prije nekoliko sati, i da u njemu stoji da se saobraćajna nezgoda desila 22. juna na području opštine Doboj Istok, FBiH. – Danas smo dobili zapisnik i proslijedili kolegi koji vodi Odsjek za vozni park NSRS i Grave osiguranju sa kojom Narodna skupština RS, nakon provedene javne nabavke, ima zaključen ugovor o kasko osiguranju – istakao je Bosančić.

Na pitanje šta bi se desilo da Rankić nije dostavio navedeni zapisnik, odnosno ko bi snosio troškove nastale štete na službenom vozilu, Bosančić ističe da bi Rankić morao da namiri svu štetu iz svog džepa.

– Da nam nije dostavio zapisnik Rankić bi morao sam da plati štetu – istakao je Bosančić.

Zanimljivo je da je Rankić, koji se juče nije javljao na pozive redakcije Srpskainfo, danas izjavio da smo postupili “nekorektno” objavljujući navedenu informaciju o saobraćajnoj nezgodi.
Tvrdi da policijski zapisnik ima kod sebe još od 4. jula. Ipak, na pitanje šta se tačno desilo i zašto taj dokument nije ranije dostavio NSRS, Rankić nije ponudio jasan odgovor.

– To ne znači da ga nemam ili da neće biti. Po zakonu se 30 dana čeka zapisnik, a ja sam ga dobio za 12 dana – rekao je kratko.

Ostaje nejasno zbog čega se čekalo gotovo 4 dana da bi zapisnik bio zvanično predat, ukoliko ga je Rankić zaista imao kod sebe još od 4. jula, piše “Srpskainfo“.

U međuvremenu, ostaje otvoreno i pitanje: šta se tačno desilo 22. juna na području opštine Doboj Istok i kako je došlo do oštećenja službenog vozila Narodne skupštine Republike Srpske?

Nastavi čitati

Politika

ODE I ONA! Ranka Mišić više nije na čelu Savez sindikata Srpske

Goran Stanković izabran je danas za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću.

Stanković će na toj funkciji naslijediti Ranku Mišić, koja je predsjednica SSRS bila punih 20 godina, i to u pet mandata.

Stanković, koji je u prethodnom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara, rekao je novinarima da je uz izbor novog rukovodstva usvojen i četvorogodišnji program rada sa aktivnostima da se dodatno unaprijede prava domaćih radnika.

On je kao neke od ciljeva izdvojio – da radnici imaju plate dostojne za normalan život, bezbjedna radna mjesta, te poštovanje zakonom propisanih radničkih prava.

-Moramo zaštititi naše radnike iz Republike Srpske da nam ne dolaze radnici iz trećih zemalja, a naši da odlaze u zemlje zapadne Evrope- izjavio je Stanković.
On je najavio sindikalne aktivnosti na unapređenju zakonskih propisa u korist radnika, smanjenja sive ekonomije od koje, kako ocjenjuje, i dalje pojedini poslodavci ostvaraju benefite.

Stanković je rekao da je Savez sindikata Srpske jedina većinska reprezentativna sindikalna centrala u Srpskoj koja se već 33 godine bori za prava radnika.

Potpredsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić apelovao je za solidarnost i jedinstvo među sindikalnim organizacijama i najavio primjenu novih oblika sindikalne borbe s ciljem poboljšanja propisa o radu, uključujući Zakon o radu, te opšti i pojedinačni kolektivni ugovor.

On je istakao i da se instrument kolektivnog pregovaranja mora podići na viši nivo.

Današnjem Kongresu prisustvovali su i predstavnici sindikalnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, FBiH, te Brčko distrikta.

Predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Mladen Novosel ukazao je da snaga sindikata leži u zajedništvu, kojeg nažalost, kako kaže, nema u Hrvatskoj, a ni u zemljama bivše Jugoslavije.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je ulaskom u EU preuzela bolje zakonodavstvo o pravima radnika, ali da po pitanju iznosa plata postoji velika nesrazmjernost istočnih i zapadnih evropskih zemalja, koji procentualno iznosi do jedan naprema četiri.
Novosel za takvo stanje krivi pohlepu hrvatskih poslodavaca koji, da bi ostvarili visok profit, nastoje da zadrže niske plate obezbjeđivanjem jeftine radne snage iz trećih zemalja.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović ukazao je na nepravednost mehanizma minimalne zarade, koji pogoduje uvozu strane radne snage dok domaću, zajedno sa članovima porodice, prisiljava da bolji životni standard traže na tržištima zapadnoevropskih zemalja.

Na osmom Izbornom kongresu Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić je izabran za generalnog sekretara. Izabrani su i članovi Predsjedništva, Statutarne komisije i Nadzornog odbora.

Izborni kongres održan je u hotelu “Kardijal” u Tesliću, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Politika

“RASPAŠOJ” U DEMOS-U! Napuštaju ih poslanici, a SLIJEDE I SMJENE DIREKTORA!

Nakon što su u poslednjih godinu dana DEMOS napustila tri narodna poslanika, ova stranka bi uskoro mogla ostati i bez preostala dva, čime bi potpuno izgubila zastupljenost u Narodnoj skupštini Republike Srpske, saznaje Srpskainfo. Prema pouzdanim informacijama iz vrha vlasti RS, poslanik DEMOS Siniša Mijatović u završnim je razgovorima sa liderom Ujedinjene Srpske, Nenadom Stevandićem, o prelasku u ovu stranku.

Kako navodi izvor Srpskainfo, prelazak bi mogao biti ozvaničen odmah nakon Mijatovićevog povratka sa godišnjeg odmora.

– Mijatović se već načelno dogovorio sa Stevandićem. Po povratku sa odmora, očekuje se njegova zvanična objava. Spomenka Stevanović, druga preostala poslanica DEMOS, takođe razmatra prelazak ili u Ujedinjenu Srpsku ili u SNSD. Ukoliko se to desi, DEMOS više neće imati nijednog predstavnika u NSRS – ističe izvor Srpskainfo.

Dodaje da ovo automatski povlači za sobom i smjenu generalnog sekretara Narodne skupštine RS, Borana Bosančića koji je kadar DEMOS.

Njegovu poziciju bi, prema aktuelnim koalicionim dogovorima, trebao preuzeti predstavnik DNS-NPS, s obzirom na to da ta koalicija trenutno ima sedam poslanika, ali nijednu rukovodeću funkciju u Skupštini.

– Na koalicionim sastancima, DNS-NPS je jasno stavio do znanja da očekuje tu funkciju. Sada, kada je DEMOS praktično nestao iz zakonodavne vlasti, smjena Bosančića je sasvim očekivana – potvrđuje izvor Srpskainfo iz vlasti.

Ovo nije kraj kadrovskim promjenama.

Srpskainfo je već pisala da bi DEMOS mogao izgubiti i preostale direktorske funkcije koje su mu pripadale prema ranijem koalicionom sporazumu.

– Mjesto direktora Poreske uprave u Zvorniku, koje je po koalicionom sporazumu pripadalo DEMOS, sada će preuzeti kadar DNS – navodi izvor Srpskainfo iz vlasti Republike Srpske.

Isto važi i za direktora Šumskog gazdinstva „Lisina“ u Mrkonjić Gradu, Radomira Popadića, kojeg bi, prema informacijama Srpskainfo, takođe trebao zamijeniti kadar DNS.

Pod znakom pitanja su i pozicije direktora Gerontološkog centra u Banjaluci, Vinka Lolića, kao i jednog direktora iz redova DEMOS koji vodi republičku instituciju sa sjedištem u ovom gradu.

U proteklih godinu dana DEMOS je izgubio čak tri poslanika, brojne odbornike i lokalne odbore širom Republike Srpske.

(BN/Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno