Connect with us

Politika

PLATA IDE, A NI “DOBAR DAN” NE KAŽU! Poslanici koji tri godine nisu diskutovali, A ZARAĐUJU KAO DIREKTORI

Ne dolaze na zasjedanja, a i ako dođu, napuštaju ih kada im se prohtije. Za riječ se ne javljaju, kao da nisu tu. Ili se satima svađaju. Niko ih zbog toga ne može kazniti. I svaki mjesec zarađuju nekoliko prosječnih plata.

Tako, ukratko, izgleda bavljenje politikom u BiH, gdje narodni tribuni, na svim nivoima vlasti, nikom ne polažu račune, jer za njih disciplinski postupak ne postoji, baš kao ni lakša i teža povreda radnih dužnosti.

Bilo da je riječ o poslanicima u entitetskim parlamentima, ili na nivou BiH, situacija je, manje-više, identična – riječ je o jedinom poslu u BiH gdje kazne za nerad ne postoje.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da radnik koji se pojavi na radnom mjestu, a nije zadovoljio ukuse poslodavca ili nije ostvario ono što je poslodavac zamislio, trpi sankcije i ima određene probleme.

“A da ne govorimo da se uopšte ne pojavljuje ili da je njegova učinkovitost na poslu ravna nuli. Prema tome, ovo što se dešava u parlamentarnom životu BiH je presedan i za to sve, osim političara, najveću krivicu snose građani koji ih biraju, odnosno koji biraju osobe koje zastupaju lične interese, a ne interese građana”, kaže Šatorović za “Nezavisne novine”.

Politički analitičar Vehid Šehić kaže da je kod nas politika najunosnije zanimanje u materijalnom smislu, te imamo veliki broj političkih stranaka, a vrlo često ljudi idu na liste iz materijalnih razloga.

“Da biste bili poslanik, ne traži vam se nikakva kvalifikacija, nikakvo znanje, makar predznanje. To može biti svako i to je problem parlamentarnog života”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Ima i onih, kaže, koji pošteno rade svoj posao, ali i onih koje ne interesuje ništa osim bankovnog računa, odnosno koliko će zaraditi za četiri godine.

“Mnogi kad sjednu u fotelju ne gledaju šta će uraditi za opšte dobro, nego koliko će im ona donijeti novaca za četiri godine. To nisu mala sredstva. Naš politički život je dozvolio da se svako može baviti politikom. Mnogi se i ne jave za riječ, a mnogi bolje i da ne govore”, naglasio je Šehić.

Ali, šta je rješenje?

“Možda bi trebalo nešto mijenjati, tražiti odgovornost, ali to mora negdje pisati, to može u Poslovniku o radu. Onemogućiti dobijanje bilo kakve naknade ukoliko neredovno prisustvuju sjednicama, ukoliko su neaktivni na sjednicama. Mi smo bili svjedoci da Dom naroda parlamenta BiH skoro godinu nije radio, a svi su redovno, svakog mjeseca, dobijali nemoralno visoke plate za bh. uslove”, poručuje Šehić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je bolje da pojedini političari ćute, nego da išta pričaju, jer kada progovore, to nije njihova, nego naša sramota što smo ih birali.

“Ne postoji ni zakonska regulativa, niti pravilnici koji će regulisati to da li će neko da ćuti ili da se javlja. To je jednostavno pokazatelj da mi još uvijek nismo sazreli u demokratskom smislu da biramo pojedince, kapacitete, ljudske resurse, nego biramo po liniji stranke. Tako da mislim da je to pokazatelj naše političke i demokratske nezrelosti kao naroda”, naglasio je Vasić.

On uvjerava da se u narednim godinama ništa pozitivno neće desiti, nego može biti samo gore.

“Samo gori kadrovi mogu da se iznjedre. Mogu u parlamentu da sjede četiri godine a da nemaju nikakvu repliku, javljanje, niko ih za to neće kazniti. Generalan problem je to što mi kratko pamtimo i opet ćemo da nagradimo te iste”, poručio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Dakle, situacija je, moglo bi se reći, gotovo identična u svim parlamentima, a kako to izgleda u praksi, pokazuje primjer iz najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj.

Naime, prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić. Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS. A i zašto bi: govorili ili ne, plata im ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ PORUČIO CVIJANOVIĆEVOJ “I Vlada Srpske da uplati pomoć, ali ne FUNKCIONERIMA”

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović reagovao je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da svakom zaposlenom u institucijama BiH treba uplatiti 1.000 maraka jednokratnu pomoć.

-Treba po 2000 KM uplatiti svakom zaposlenom, što je i opravdan zahtjev sindikata. Svim zaposlenim u institucijama BiH, osim članovima Predsjedništva, ministrima, poslanicima, direktorima… koje treba izuzeti iz ove odluke! Isto trebaju uraditi vlasti i na svim drugim nivoima-istakao je Borenović i dodao:

-Očekujem da Vlada Republike Srpske to uradi za svakog zaposlenog u Srpskoj, posebno za zaposlene u zdravstvu, ali i u prosvjeti i svim ostalim važnim oblastima društva, po 2.000 KM svakom, osim naravno funkcionerima, da ljudi i njihove porodice prebrode ova teška vremena. I da se nađe adekvatno rješenje za radnike u realnom sektoru kroz takav jednokratan iznos koji bi bio u potpunosti neoporezovan.

Nastavi čitati

Politika

VJEROVALI ILI NE! Cvijanović i Amidžić TRAŽE PO 1.000 KM pomoći zaposlenima u institucijama BiH

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović saglasili su se u Banjaluci da višak sredstava u budžetu treba iskoristiti za jednokratnu pomoć zaposlenima u zajedničkim institucijama, u iznosu od 1.000 KM neto, dok se ta naknada neće odnositi na funkcionere.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je danas u Banjaluci da još postoje neslaganja oko strukture rashoda u prijedlogu budžeta institucija BiH.

– Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić u proteklom periodu nisu imali želju da BiH dobije budžet, jer su ga dva puta obarali, a potom u proceduru uputili nezakonit, nesprovodiv i neustavan prijedlog – rekao je Amidžić nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, prenosi Srna.

On je istakao da višak sredstava koji postoji treba da bude usmjeren prema zaposlenima u zajedničkim institucijama.

Cvijanović je navela je da je sa ministrom Amidžićem razgovarala o načinima da se budžet vrati u ustavne i zakonske okvire, ali i da se radnici u zajedničkim institucijama barem djelimično obeštete za izostanak povećanja plata.

– Naš stav je da, s obzirom na raspoloživa sredstva, svaki radnik treba da dobije jednokratnu naknadu u visini od 1.000 KM neto, a da nakon usvajanja budžeta nastave primati zakonski uvećanu platu – izjavila je Cvijanović.

Dodala je da se prijedlog o jednokratnoj pomoći ne bi odnosio na funkcionere.

Srna

Nastavi čitati

Politika

Sud naložio da se ministru Konakoviću ZAPLIJENI IMOVINA ZBOG KLEVETA!

U predmetu tužiteljice Maje Hadžihalilović protiv Elmedina Konakovića, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Aleksandra Kolašinac) donio je Zaključak o provođenju izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika – platom, radi naplate iznosa od 3.000,00 KM dosuđenih po presudi zbog klevete, sa zateznom kamatom od 11. oktobra 2018. do isplate, kao i ranije dosuđenih parničnih troškova (1.060,80 KM).

Upućen zaključak

Zaključak je upućen Ministarstvu vanjskih poslova BiH (ul. Musala 2, Sarajevo), kao poslodavcu izvršenika, uz nalog da bez odlaganja postupi po Rješenju o izvršenju koje je pravomoćno i izvršno od 25. septembra 2025. i da o provedenom izvršenju odmah obavijesti sud.

Kako će se provoditi naplata

Sud nalaže da se, u skladu s članom 138. ZIP-a, izvršenje provede:

– pljenidbom 1/2 plate izvršenika;

– na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može provoditi do 2/3 tog dijela;

– prenosom zaplijenjenih iznosa na transakcijski račun određen rješenjem o izvršenju, sve do konačnog namirenja.

Sud obavezuje poslodavca da postupi po nalogu i u slučaju promjene radnog statusa izvršenika (smetnje, prestanak radnog odnosa i sl.) odmah obavijesti sud.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen pravni lijek.

Podsjetnik na presudu

Podsjećamo, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Vesna Merdanović) je 6. decembra 2019. presudio da je Konaković počinio klevetu na štetu Maje Selak-Hadžihalilović (danas Maja Hadžihalilović) zbog izjava od 20. septembra 2018. koje su je dovodile u vezu s navodnim neregularnostima u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe (11. oktobar 2018.) i troškove postupka 1.060,80 KM.

Provođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi. Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja.

Sud je utvrdio da je Konaković 20. septembra 2018. u sjedištu stranke Narod i pravda, obraćajući se novinarima, iznio tvrdnje koje Selak-Hadžihalilović dovode u vezu s neregularnostima u izbornom procesu (navodi o “kradi”, “Bugarskom vozu”, “nestanku vreće” na Soukbunaru i “umiješanosti” njenog supruga). Te su izjave prenijeli brojni portali i TV stanice (među njima i Face TV, gdje je dio navoda ponovljen u emisiji od 6. oktobra 2018. i 21. marta 2019.).

Nakon glavne rasprave (6. novembra 2019.), Sud je zaključio da su Konakovićeve tvrdnje o tužiteljici činjenice, a ne vrijednosni sudovi – te da nisu dokazane istinitim.

Sud je posebno utvrdio:

– Selak-Hadžihalilović nije bila predsjednica OIK Centar, već član (rješenja CIK-a i odluke OIK).

– Nije dokazano da je “nestala vreća” s glasačkim listićima niti da je njen suprug bio “umiješan” u aferu; vreće su bile zapečaćene i prebrojane te uz policijsku pratnju dostavljene nadležnima. Kantonalno tužilaštvo nije utvrdilo neregularnosti.

– Navodi o “famoznom zapošljavanju u jednom danu” nisu potkrijepljeni – Upravna inspekcija je konstatovala da je preuzimanje i kasniji angažman tužiteljice izvršen skladno propisima.

Šta dalje?

Sprovođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi.

Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja, prenosi “Avaz“.

Nastavi čitati

Aktuelno