Connect with us

Društvo

PLATI 10.000 KM PARTICIPACIJE ILI UMRI! Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju potresaju TEMELJE Republike Srpske

Materijal obiman, procedura hitna, a tema ozbiljna do te mjere da potresa temelje Republike Srpske. Ovim bi se riječima mogao opisati prijedlog izmena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Ključ operacije je enormno povećanje participacije za liječenje. Da li ćemo u našim bolnicama uskoro gledati dramatične scene, kakve smo ranije viđali samo u američkim filmovima: scene koje svjedoče o surovom kapitalizmu, u kojem je zdravlje privilegija rezervisana za bogate, jer samo oni mogu da platite liječenje?

U izmjenama zakona, koje bi trebalo da budu usvojene po hitnom postupku na sjednici Narodne skupštine RS 19. maja, predviđeno je drastično povećanje particpacije.

Kako je Srpskainfo ranije pisala, prema važećem zakonu participacija u RS može iznositi najviše 370 KM. Po novom zakonu, taj bi limit bio ukinut. Iznos participacije nema ograničenje i može iznositi od 5 do 50 % cijene zdravstvene usluge. A to može biti, doslovno, i po nekoliko hiljada maraka. Na predloženu drastičnu izmjenu zakona među prvima je reagovala Dragana Stanković, poznata banjalučka advokatica i braniteljka ljudskih prava.
– Ovim se odstupa od načela načela dostupnosti i solidarnosti, na kojima se zasniva zdravstvena zaštita, i dovode se u pitanja neka temeljna ustavna prava. Jer, kako će to platiti ljudi koji novca imaju knap da prežive mjesec! Očigledno smo odustali od socijalne države, a što je najgore mnogi ljudi misle da tako mora biti – poručila je Stankovićeva.

Dodala je da je ova izmjena zakona u javnosti danima ostala neprimjećena i moglo se desiti da paprena participacija “prođe ispod radara.”

– Mnogo je izmjena u predloženom tekstu, ali smatram da je participacija ključni razlog što se uopšte pristupilo izmjenama zakona, i to s ciljem da se odrede drastično veći iznosi. Time se odstupa od solidarnosti i socijalne pravde, a prinicipi socijalne pravde su propisani kao temeljni Ustavom Republike Srpske – kaže Stankovićeva za Srpskainfo.
U stvarnom životu to znači da bi neko ko je decenijama uplaćivao zdravstveno osiguranje, kada se razboli i kada mu zatreba skupo lliječenje, po novom zakonu morao da “iskešira”, na primjer, 10.000 KM za participaciju.

– Nije isključeno da će, danas sutra, neka operacija ili medicinska procedura koštati 20.000 KM, a to znači da bi participacija mogla iznositi 10.000 KM. Ko to može da plati? I šta da radi onaj ko to ne može da plati? I da li je, uopšte, u redu da neko ko je osiguran plati toliko za liječenje – pita Dragana Stanković.

Goran Stanković, predsjendik Saveza sindikata Republike Srpske, smatra da to ne bi bilo u redu i da je nepravedno da se u takvoj situaciji nađe neko ko je, na primjer, cijeli radni vijek solidno zarađivao i u Fond zdravstvenog osiguranja izdvajao više nego solidnih 200 do 300 KM mjesečno, ili oko 3.000 KM godišnje.

– I kako onda radnike ubijediti da je uplata doprinosa bitna, da ne treba pristajati na “dio plate u koverti”? Kako, ako se zdrvstveno osiguranje vrednuje na ovakav način – kaže Stanković za Srpskainfo.

Upravo zbog toga je Savez sindikata RS uputio 4 amandmana na preložene izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Između ostalog, sindikalci traže da se visina participacije ograniči na maksimalnih 50 % od iznosa najniže palte u Srpske. Po sadašnjem minimalcu, to bi iznosilo iznosilo 500 KM.

I Goran Stanković smatra da je povećanje participacije najznačajnija stavka u predloženim izmjenama zakona i da to ukazuje da “situacija nije nimalo dobra”.

– Očigledno je da Fond nema novaca da ispunjava svoje obaveze i da se problemi pokušavaju rješiti preko leđa najslabijih: u ovom slučaju građana – pacijenata, pa i radnika, koji nisu zaštićeni kada poslodavac, koji za to uzima dio radničke plate, ne uplaćuje doprinose – ističe Stanković.

Podsjećamo, sindikalci su amandmanima tražiuli da se iz novog zakona ukloni stavka po kojoj će radniku biti uskraćeno zdravstveno osiguranje, ukoliko poslodavac ne uplaćuje doprinose, i da radnik, ako plati liječenje iz svog džepa, refundaciju treba da traži od poslodavca, a na na šalterima Fonda.
Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

CIJENA NAFTE PALA, A GORIVO SKUPlJE! Vozači u BiH ponovo plaćaju više nego što treba

Cijena fjučersa za naftu “brent” za isporuku u novembru probila je prije dva dana psihološku granicu i premašila 106 dolara po barelu na londonskoj berzi.

pak, ta cijena daleko je od najviše od početka sukoba u Iranu kada je poskupljenje na svjetskim tržištima i krenulo.

Primjera radi, krajem aprila brent nafta na berzama je koštala vrtoglavih 126,41 dolar po barelu.

Međutim, to ne igra, očigledno, veliku ulogu kada su u pitanju cijene goriva u Bosni i Hercegovini (BiH).

Gorivo ipak skuplje nego u aprilu

Tokom pika cijena nafte na svjetskim berzama krajem aprila gorivo u BiH se, prema dostupnim podacima, kretalo u prosjeku nešto ispod 3,70 KM politri za dizel, i prosječno nešto ispod tri marke po litri za benzin.

Sada, kada je nafta znatno jeftinija nego u pomenutom periodu, dizel u BiH prosječno košta 3,74 KM po litri, dok je benzin oko 3,30 KM u prosjeku.

U septembru benzin je zabilježio vrtoglavo poskupljenje od oko 20 feninga po litri.

Dizel negdje i iznad četiri marke

Podsjećamo, kako je ATV prvi pisao prije nekoliko dana, na pojedinim pumpama cijena dizela premašila je četiri marke po litri.

Tako je krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, na jednoj benzinskoj pumpi u Kneževu zabilježena cijena od 4,01 KM, prenosi ATV.

Na istoj pumpi benzin je tada koštao 3,40 KM.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI DJETETU DATI IME POKOJNIKA? Sveštenik odgovorio na dilemu koja muči mnoge roditelje

Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVIMO JESENJI KRSTOVDAN! Vjernici beru posebnu biljku, briše negativnu energiju i poste

Srpska pravoslavna crkva (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.

Vjernici poste

Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe. “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”

Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.

Krstovdan veliki praznik

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.

Koja su narodna vjerovanja?

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Koja biljka se bere na Krstovdan?

Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.

Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

Nastavi čitati

Aktuelno