Aktiv direktora kliničkih centara i bolnica u Bosni i Hercegovini uputio je poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjev za neusvajanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH.

O izmjenama ovih zakona poslanici bi trebali raspravljati na današnjoj sjednici, a ovu “reformu” mnogi su nazvali istorijskom s obzirom da se drastično povećavaju kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama, a uvodi se i posebno krivično djelo prevare u postupcima javnih nabavki.

Ipak, bolnice i klinički centri u BiH smatraju da je prije usvajanja Prijedloga Zakona o izmijenama Zakona o javnim nabavkama morala biti provedena javna rasprava. Ističu kako se u prijedlogu dva zakona navodi da sankcije moraju biti određene na takav način da budu odvraćajuće.

“Sankcije koje su predložene… su zaista odvraćajuće, ali na takav način da će odvratiti svakog od bavljenja poslovima javnih nabavki”, navodi se.

Smatraju da će uvođenje tako represivnog pravnog okvira dovesti do masovnog izbjegavanja i odbijanja učešća u postupcima javnih nabavki.

“Gledajući sa našeg stanovišta kao ugovornih organa čija je osnovna djelatnost usmjerena na pružanje usluga od opšteg interesa i pružanje blagovremene i što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim pacijentima, strahujemo da bi ovakva pravna rješenja dovela do ozbiljnog ugrožavanja funkcionisanja naših zdravstvenih ustavanova, a vjerujemo i drugih ugovornih organa”, navodi se.

Smatraju da srž i srce svakog postupka nabavke uglavnom čine tehničke specifikacije, te da u tom smislu dostupnost i posvećenost stručnih lica, naročito ljekara kao članova komisija, uglavnom ima presudan značaj u najvećem broju postupaka javnih nabavki.

Dodaju da je i do sada bio problem obezbijediti adekvatnu dostupnost i učešće stručnih lica u postupcima javnih nabavki, s obzirom da su pravashodno posvećeni svom primarnom poslu liječenja pacijenata i ne žele da se bave papirologijom, specifikacija i procedurama javnih nabavki.

“Uvođenjem ovakvih represvinih sanckija biti će gotovo nemoguće bilo koga privoliti da učestvuje u postupcima javnim nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema”, ističu potpisnici.

Također, ističu da su odredbe Zakona o javnim nabavkama koje govore o tehničkim specifikacijama apsolutno postavljenje u interesu ponuđača te da zbog toga zdravstvene ustanove imaju velike probleme da nabave kvalitetne medicinske materijale.

“Sa tog stanovišta, bilo bi potpuno opravdano da nabavka medicinskih roba bude izdvojena u posebnom odjeljku zakona, kao nabavka roba koje imaju poseban tretman, koji bi omogućio nabavku kvalitetnih materijala u medicinskom snabdijevanju”, navodi se.

Osim toga, smatraju da bi u odredbama zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ocjenu ponuda trebalo predvidjeti da u nabavkama koje se odnose na medicinsko snabdijevanje presudan značaj ima mišljenje konzilijuma ljekara koji pokrivaju oblast iz predmeta nabavke.

Ističu da bi to bilo potpuno opravdano jer i pored sve stručnosti koje posjeduju, upotrebom nekvalitetnih materijala prilikom medicinskih intervencija ljekari rizikuju da budu odgovorni za kasnije enevtualne komplikacije koje mogu nastati zbog upotrebe nekvalitetnih materijala.

“U takvim situacijama niko ne poziva na odgovornost ponuđača koji je prodao nekvalitetnu robu, nego zdravstvenu ustanovu i ljekara koji je obavio intervenciju”, navodi se.

Zbog svega toga pozivaju na “poseban tretman” zdravstvenim ustanovama u postupcima javnih nabavki.

“Također smatramo da zakonska rješenja koja se odnose na prekršajne i krivične odredbe i javnim nabavkama moraju biti rezultat sveobuhvatne stručne analize svih rizika i koristi, uz učešće relevantnih aktera iz struke i prakse”, navodi se.

Potpisnici zahtjeva su JZU Univerzitetski Klinički Centar Republike Srpske, Klinički centar univerziteta Sarajevo, JZU Univerzitetska Bolnica Foča, JZU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj, JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, JZU Bolnica Zvornik, JZU Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Prijedor, JZU Bolnica Nevesinje, JZU Bolnica Trebinje, Specijalna Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, JZU Psihijatrijska Bolnica Sokolac, JU Bolnica Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.

Agencija za javne nabavke tvrdi da neće biti problema
S druge strane u Agenciji za javne nabavke BiH kažu da izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu prijetnja zdravstvu već onima koji kradu na tenderima

Iz Agencije za javne nabavke odbacuju neutemeljene tvrdnje da će predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema te naglašavaju da se Zakonom jača odgovornost, povećava transparentnost i spriječava zloupotrebe javnog novca, uključujući i zdravstveni sektor.

Iz kontinuiranog procesa praćenja sistema, koje provodi Agencija za javne nabavke, nesporno proizilazi da ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći:

nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; izak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke.

Agencija za javne nabavke stoji na stanovištu da terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote.

“Samo u 2023. godini, ugovorni organi iz oblasti zdravstva realizovali su više od 30.000 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti većoj od 729 miliona KM. U 2024. godini, broj postupaka porastao je na više od 36.000, uz ukupnu vrijednost od 953 miliona KM”, navodi se u saopćenju iz navedene agencije.

Agencija naglašava da ti podaci jasno pokazuju obim sredstava i brojnost postupaka koji se provode pod zakonskim okvirom, što potvrđuje da sistem javnih nabavki nije prepreka, već ključni mehanizam zaštite interesa i života građana.

Agencija za javne nabavke poziva sve institucije, zdravstvene ustanove i političke subjekte da se uključe u reformski proces i to ne blokadom, već dijalogom i konstruktivnim prijedlozima.

“Niko ne smije trgovati strahom pacijenata”, upozoravaju iz te agencije.