Connect with us

Društvo

POČELA JE PETA NEDJELJA VASKRŠNJEG POSTA koja se još naziva i Gluva nedjelja

Počela je peta nedjelja Vaskršnjeg posta koja se još naziva i Gluva nedjelja.

Naziv je dobila po tome što se uveliko odmaklo u postu i dolazi vrijeme ćutanja, pokajanja, tzv. “gluvo vrijeme”.

U Gluvu nedjelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pjesmu i zabave. Ne odlazi se na put, ne rade se veliki poslovi, ne tera stoka na pašu.

Da ljudi ne bi bili lijeni u svojim duhovnim podvizima, crkva tokom tri dana pete sedmice: četvrtak, subotu i nedjelju, pruža vjernicima naročite podsticaje ka podvizima blagočašća.

Na večernjem bogosluženju u srijedu pete sedmice pjevaju se 24 pokajne stihire Velikog kanona. Sve stihire imaju završetak:

– Gospode, prije nego što poginem, spasi me! U četvrtak na jutrenju se čita cijeli Veliki kanon i Žitije prepodobne Marije Egipćanke.

Subota pete sedmice posta je Subota Akatista, a sama služba nosi naziv Pohvale Presvetoj Bogorodici. Tog dana na jutrenju čita se Akatist Presvetoj Bogorodici.

Vaskršnji post ove godine traje od 18. marta do 4. maja.

Pravoslavni hrišćanski vjernici 5. maja proslavljaju Vaskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo vaskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom. Tom prazniku prethodi veliki Vaskršnji, Vaskršnji, odnosno Časni post, piše Informer.

Vaskršnji post najstroži je post Crkve, većinom se posti na vodi, i prema pravilima SPC obavezan je za sve hrišćane. Traje sedam nedjelja ili 48 dana i najduži je post u pravoslavnom kalendaru.

Veliki ili Vaskršnji post je najvažniji posni period u toku godine. Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vrijeme trajanja posnog perioda 48 dana i završava se praznikom Vaskrsenja. Njegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.“

U vrijeme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom i na dan Svete četrdesetorice mučenika (Mledenci), dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cvijeti. Svim ostalim danima posti se „na vodi“, a pogotovo strogo srijedom i petkom.

Sedmični dani osim srijede i petka mogu se razriješiti na ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.

Na Veliki Petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, do tri sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi“.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Društvo

Nova pravila ulaska u Njemačku: Više stotina ljudi VRAĆENO sa granice!

Uvođenje pojačanih graničnih kontrola u Njemačkoj od 7. maja ozbiljno remeti međunarodni autobuski saobraćaj, posebno uoči ljetne sezone.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt najavio je strože mjere koje su dio migracione politike kancelara Fridriha Merca (CDU), a među njima je i mogućnost da se tražioci azila odmah odbiju na granici.

Ove promjene izazvale su brojne kritike, prije svega zbog nedostatka koordinacije sa susjednim državama.

Na granici već odbijeno 739 ljudi, među njima i tražioci azila

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo u prvih sedam dana primjene novih mjera njemačka savezna policija odbila 739 osoba na ulasku u zemlju. Među njima se našla i 32 tražioca azila. Jedan od incidenata zabilježen je 11. maja u Triru, kada su četvorica azilanata vraćena u Luksemburg nakon provjere autobusa.

Autobusi, zajedno s manjim teretnim vozilima, posebno su podložni provjerama. Policija navodi da se tim prevoznim sredstvima često koriste ljudi koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez validnih dokumenata. Iako ministar Dobrindt naglašava da odgovornost nije na prevoznicima već na institucijama, učestale kontrole dovode do kašnjenja i stvaraju neprijatnosti putnicima.

Podjele oko mjera: Vlada ih brani, putnici trpe

Dok vlasti nove kontrole pravdaju borbom protiv ilegalnih migracija, kritičari upozoravaju da se ovakvim potezima ozbiljno remeti normalno funkcionisanje putničkog saobraćaja. Mnogi prevoznici, ali i putnici iz regiona, uključujući i Srbiju, već osjećaju posljedice, prenosi Feniks magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno