Connect with us

Društvo

POČELA JE PETA NEDJELJA VASKRŠNJEG POSTA koja se još naziva i Gluva nedjelja

Počela je peta nedjelja Vaskršnjeg posta koja se još naziva i Gluva nedjelja.

Naziv je dobila po tome što se uveliko odmaklo u postu i dolazi vrijeme ćutanja, pokajanja, tzv. “gluvo vrijeme”.

U Gluvu nedjelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pjesmu i zabave. Ne odlazi se na put, ne rade se veliki poslovi, ne tera stoka na pašu.

Da ljudi ne bi bili lijeni u svojim duhovnim podvizima, crkva tokom tri dana pete sedmice: četvrtak, subotu i nedjelju, pruža vjernicima naročite podsticaje ka podvizima blagočašća.

Na večernjem bogosluženju u srijedu pete sedmice pjevaju se 24 pokajne stihire Velikog kanona. Sve stihire imaju završetak:

– Gospode, prije nego što poginem, spasi me! U četvrtak na jutrenju se čita cijeli Veliki kanon i Žitije prepodobne Marije Egipćanke.

Subota pete sedmice posta je Subota Akatista, a sama služba nosi naziv Pohvale Presvetoj Bogorodici. Tog dana na jutrenju čita se Akatist Presvetoj Bogorodici.

Vaskršnji post ove godine traje od 18. marta do 4. maja.

Pravoslavni hrišćanski vjernici 5. maja proslavljaju Vaskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo vaskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom. Tom prazniku prethodi veliki Vaskršnji, Vaskršnji, odnosno Časni post, piše Informer.

Vaskršnji post najstroži je post Crkve, većinom se posti na vodi, i prema pravilima SPC obavezan je za sve hrišćane. Traje sedam nedjelja ili 48 dana i najduži je post u pravoslavnom kalendaru.

Veliki ili Vaskršnji post je najvažniji posni period u toku godine. Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vrijeme trajanja posnog perioda 48 dana i završava se praznikom Vaskrsenja. Njegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.“

U vrijeme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom i na dan Svete četrdesetorice mučenika (Mledenci), dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cvijeti. Svim ostalim danima posti se „na vodi“, a pogotovo strogo srijedom i petkom.

Sedmični dani osim srijede i petka mogu se razriješiti na ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.

Na Veliki Petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, do tri sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi“.

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno