Connect with us

Društvo

JELOVNIK ZA PRVU SEDMICU VASKRŠNJEG POSTA! Evo sedam brzih recepata za najukusnije obroke!

Sedam brzih recepata za posna jela će, sigurni smo, zapisati svaka dama koja ne voli da provodi mnogo vremena u kuhinji, ali voli da pojede kuvano.

Vaskršnji post počinje danas i traje do 4. maja, te predstavlja najduži u pravoslavlju. Osobe koje odluče da poste suzdržavaju se od alkoholnih pića i hrane životinjskog porijekla, ali i od loših misli.

Evo prijedlog jelovnik za 7 dana:

1. Ćufte u paradajz sosu

Sastojci:

220 gr mljevenih oraha
2 kriške hljeba
voda po potrebi
2 čena belog luka
so, biber, začini po ukusu
1 glavica crnog ili crvenog luka
500 ml pasiranog paradajza

Priprema:

Dve kriške hljeba, zajedno sa bijelim lukom, sameljite u električnoj seckalici. Mljevene orahe sjedinite sa samljevenim hljebom, dodajte začine po ukusu, pa sipajte po malo vode. Smjesa treba da bude vlažna da biste mogli da formirate ćuftice.

Oblikovane ćuftice poređajte na pleh obložen pek papirom, pa ih pecite oko 30 minuta na 180 stepeni.

Glavicu crnog ili crvenog luka sitno isjeckajte, pa na tihoj vatri prodinstajte uz dodavanje malo vode. Kada luk postane staklast, dodajte pasirani paradajz i začinite po ukusu. Sos kuvajte na tihoj vatri oko 15 minuta.

Pečene ćuftice stavite u paradajz sos i sve zajedno krčkajte oko 5 minuta.

2. Zapečene posne punjene paprike

Sastojci:

10 paprika (može i suvih)
200 gr kuvanog pirinča
1 praziluk
veza blitve
1 veća šargarepa
2 kašike ajvara
100 ml kuvanog paradajza
2 paradajza ili krompira
so i biber
4 čena bijelog luka
ulje

Priprema:

Na ulju propržiti sjeckan praziluk pa dodati rendanu šargarepu. Blitvu obariti pa isjeckati. Pirinač skuvati, ali ne sasvim. U pržen praziluk dodati obaren pirinač, isjeckanu blitvu, ajvar, seckan beli luk, biber i so pa sve izjednačiti. Paprike oprati izvaditi semenke pa napuniti. Paradajz ili krompir iseći na tanje kriške i zatvarati paprike. Pleh obložiti pek papirom malo pouljiti i poređati paprike. Sipati kuvan paradajz preko njih i ulje. Peći na 200 stepeni C 50-60 min. Služiti tople.

3. Posni podvarak

Manja glavica kiselog kupusa
50 ml maslinovog ulja
1 glavica crnog luka
malo suve slatke paprike
3 čena bijelog luka
mljeven biber
3 krompira
so

Priprema:

Kupus iseckanti sitno na rezance. Luk crni isjeckati propržiti pa dodati sjeckan kupus i pržiti. Vatru smanjiti i stalno mješati. Kad dobije zlatno žućkastu boju gotov je. Dodati malo aleve paprike po želji i sjeckan bijeli luk. Krompir skuvati, izgnječiti i izmiksati. Servirati ga uz podvarak, savjetuje Bakina kuhinja.

4. Rižoto sa povrćem

Sastojci:

200 g kukuruza šećerca
200 g pirinča, 200 g graška
1 glavica luka
2 šargarepe
susam po želji
ulje
so
biber
peršun
Priprema:

U dublju šerpu izdinstajte luk i šargarepu koje ste narendali a zatim dodajte ostalo povrće. Posolite i stavite malo bibera a onda nalijte vode (oko 1,5l) i pustite da se povrće skuva. Pirinač dobro operite i dodajte ga skoro kuvanom povrću. Pustite da sve vri 5 minuta, a onda poklopite šerpu i sklonite je sa ringle. Dodajte prepečeni susam.

5. Lignje sa krompirom

Sastojci:
600 grama lignji
3 krompira
peršun
maslinovo ulje
glavica bijelog luka
so i biber

Priprema:

Očistite lignje. Središnje tijelo izvadite i isjecite ispod očiju. Izvadite kost koja se nalazi sa strane lignji. Isecite krompir na komade. Isecite peršun i beli luk na sitno. Stavite sve u činiju, pa dodajte ulje so i biber. Promješajte sve i stavite u vatrostalnu činiju pa u rernu. Pecite 40 do 50 minuta na 200 stepeni Celzijusa. Servirajte uz dobro vino.

6. Gulaš sa pečurkama

Gulaš sa pečurkama
500g pečuraka
1 crni luk
500ml soka od paradajza
Začini

Iseckajte luk i propržite ga na vodi. Dodajte pečurke i zajedno dinstajte na vodi. Sačekajte da pečurke puste vodu i i dalje dinstajte dok ne ispari sva voda. Na kraju dodajte paradajz i kuvajte još 15tak minuti. Začinite po želji.

7. Pljeskavice od pahuljica

Sastojci:

1 crni luk
150 g ječmenih pahuljica
150 g raženih pahuljica
200 g ovsenih pahuljica
1 kocka za supu od povrća
3-4 čena bijelog luka
400 ml vode
1 kašičica mljevene paprike

Priprema:

U tiganju na vodi propržite sitno sjeckani crni luk, pa kada omekša dodajte mleveni beli i sve pahuljice. Sipajte još vode, pa dodajte i kocku za supu. Začinite po želji, so, biber i slatka paprika su obavezni, a ostale začine možete po želji. Kuvajte dok pahuljice ne omekšaju, a povremeno pogledajte da li treba još vode da se doda.

Sipajte sastojke u blender i dobro izblendirajte. Oblikujte pljeskavice i ređajte na pleh obložen pek papirom.

Pokrijte alu folijom i pecite u zagrejanoj rerni na 220°C oko 20 minuta. Zatim skinite foliju, prelijte šoljom vodom i pecite još 10 minuta, prenosi StilKurir.

Društvo

DANAS LAZAREVA SUBOTA I VRBICA! Uspomena na posljednje Hristovo čudo pred Nedjelju stradanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

NAUČNICI IMAJU LOŠE PROGNOZE ZA BALKAN! Biće među najteže pogođenim područjima Еvrope

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Masačusets Instituta Tehnologije (MIT); razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijavanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno perioda od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 i 25 stepeni, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Internet alat koji su razvili istraživači sa MIT-a takođe omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samim predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja vijeka izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Еgipat izgubiće pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je emitovao manje stakleničkih gasova.

A šta je s Еvropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Еvropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Еvropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunija 12 dana.

Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i septembra, navodi studija MIT, javlja “Slobodna Dalmacija”.

Nastavi čitati

Društvo

SCENARIO ZA VASKRS IDENTIČAN ONOM ZA BOŽIĆ! Cijene prasetine rastu u NEBO

Maksimalna cijena po kojoj proizvođači u Srpskoj prodaju prasiće za predstojeće praznike je 12 KM po kilogramu, a preko toga po višoj cijeni prodaju preprodavci, odnosno šverceri, kazali su farmeri i dodali da manjak ponude diktira cijenu.

Mišo Maljičić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novina” da je trenutno veća potražnja od ponude, ali i nedavna pojava afričke kuge u Semberiji diktira cijenu.

“Zbog manjka svinja na tržištu u Evropskoj uniji, ali i visoke cijene, došlo je do rasta cijene i kod nas”, kazao je Maljičić i istakao da sadašnja cijena kod farmera iznosi oko 12 KM po kilograma žive vage.

“Mada postoji tendencija rasta u narednih nekoliko dana, kako se bude približavao Vaskrs i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, vjerovatno će cijene biti više”, kazao je Maljičić i rekao je da će kod registrovanih farmera cijena biti viša sigurno za jednu marku.

“Ali ne mogu da predvidim šta će donijeti preprodaja, odnosno crno tržište i klaonice, kako će oni nastojati da profitiraju u ovoj situaciji”, kazao je Maljičić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je crno tržište prodaje prasića u Srpskoj veoma razvijeno te da to ugrožava proizvođače.

Prema njegovim riječima, na selu kod proizvođača trenutna cijena po kilogramu iznosi od 11 do 12 KM.

“To cijena za prasiće je do 35 kilograma, ali ni za predstojeće praznike i slave ne bi trebalo da dođe do povećanja ove cijene, bar ne kod nas na selima”, rekao je Banjac.

Miloš T. iz Gradiške kaže da je oko 15. aprila kod jednog farmera iz okoline Gradiške rezervisao prase za slavu Đurđevdan, po cijeni od 12 maraka po kilogrami.

“Kupio sam prase po toj cijeni, ali kako mi je rečeno kada sam kupovao, cijene bi oko Đurđevdana mogle ići i do 15 KM. Građani koji slave će ove godine veoma skupo proći za pečenicu”, rekao je on, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno