Bivši zamjenik direktora FBI-ja, Den Bongino, pozvao je građane SAD da se pripreme za potencijalnu krizu i da se opskrbe hranom, vodom, baterijama i drugim osnovnim potrepštinama.

Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada sve više evropskih zemalja savjetuje građanima da budu spremni za vanredne situacije, a Pentagon razvija planove za održavanje vojnih baza u funkciji čak i ako civilna infrastruktura otkaže.

“Nabavite sve što vam je potrebno danas. Molim vas. Uradite to za svoju porodicu”, rekao je Bongino u ponedjeljak, objavio je Dejli mejl. Preporučio je Amerikancima da nabave radio-uređaje za hitne slučajeve, baterije, hranu za hitne slučajeve i opremu za sakupljanje i filtriranje vode, uključujući tablete za prečišćavanje. Naglasio je da priprema ne znači širenje panike, već način da se porodicama olakša suočavanje sa mogućim prekidima u snabdijevanju.

“Nema ništa loše u tome da budete spremni. To nije panika”, rekao je Bonđino, koji je nastavio da radi kao konzervativni komentator i podkaster nakon što je napustio FBI.

Bonginovo upozorenje uslijedilo je nakon što su se pojavile informacije o američkom odbrambenom planu pod nazivom “Tvrđava”, koji ima za cilj da omogući oružanim snagama da nastave sa radom čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja civilne infrastrukture. Prema pisanju Dejli mejla, plan predviđa da glavne vojne baze u kontinentalnom delu SAD mogu same da zadovoljavaju osnovne potrebe, uključujući struju, vodu, gorivo i komunikacije, najmanje 90 dana.

Među predviđenim rješenjima su prenosivi nuklearni reaktori, veliki baterijski sistemi i lokalne elektroenergetske mreže nezavisne od spoljašnjeg snabdijevanja. Plan takođe uključuje stvaranje zaliha municije, goriva, kritičnih minerala, elektronike, rezervnih dijelova i medicinskog materijala. Civilne fabrike bi trebalo da budu u mogućnosti da pređu na proizvodnju za potrebe odbrane, ako je potrebno.

“Ne želimo da zavisimo od standardne civilne komunalne infrastrukture kako bismo osigurali funkcionisanje nacionalne odbrane”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel za Foks njuz.

Bongino je pozvao građane da slijede primjer vojske i pripreme svoje domove za moguće poremećaje u snabdijevanju. Upozorio je da komšije možda neće imati višak hrane i drugih potrepština za dijeljenje. I evropske zemlje savjetuju građanima da naprave zalihe

Upozorenja SAD dolaze u trenutku kada nekoliko evropskih zemalja savjetuje građanima da drže osnovne zalihe kod kuće u slučaju krize. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Njemačka, Irska, Holandija i Francuska. Britanska vlada je 22. oktobra pokrenula kampanju “Budite spremni”, podstičući domaćinstva da naprave zalihe za nekoliko dana u slučaju da ekstremni vremenski uslovi, sajber napadi ili drugi poremećaji privremeno naruše funkcionisanje osnovnih usluga.

Švedske smjernice idu korak dalje: građani bi trebalo da budu u stanju da se samostalno brinu o sebi najmanje sedam dana u slučaju krize ili rata.

“Situacija u svijetu se drastično pogoršala posljednjih godina. U našoj blizini je rat. Ekstremni vremenski događaji su sve češći. Terorističke prijetnje, sajber napadi i kampanje dezinformacija koriste se da nas oslabe i utiču na nas”, navodi se u švedskim smjernicama, prema pisanju Dejli mejla.

Ni pomenute evropske preporuke niti Bonginovo upozorenje, kako je objavio britanski list, ne ukazuju na konkretnu prijetnju koja bi odmah zahtijevala skladištenje zaliha. Riječ je o pripremi za razne moguće vanredne situacije.

Slične preporuke su objavljene i u Japanu. Prema pisanju Dejli mejla, japanske vlasti planiraju da 2. novembra pozovu sva domaćinstva da obezbijede najmanje trodnevnu zalihu hrane, vode i higijenskih potrepština, kako bi mogla samostalno da funkcionišu odmah nakon velike prirodne katastrofe, poput jakog zemljotresa ili vulkanske erupcije.

Predsjednik Izraela Isak Hercog pozvao je danas političke stranke u zemlji da učine sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegle nove izbore.

On je u Jerusalimu tokom prvog javnog obraćanja nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora kazao da očekuje konačne rezultate glasanja tokom sljedeće sedmice, prenio je Tajms of Izrael.

Rekao je da će ubrzo započeti konsultacije sa svakom parlamentarnom grupom o formiranju nove vlade.

Predsjednik je pohvalio visoku izlaznost na izborima, rekavši da ona pokazuje želju Izraelaca za demokratijom.

Na osnovu 85 odsto prebrojanih glasova, blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je 53 mandata, a koalicija predvođena liderom Jašara Gadijem Ajzenkotom 48, pokazuju preliminarni rezultati.

Pretežno arapske stranke Zajednička lista i Ram zajedno imaju 19 mandata.

Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, izlaznost birača na vanrednim parlamentarnim izborima u Izraelu iznosila je 77,7 odsto, što je porast u odnosu na 70,6 odsto izlaznosti koliko je zabilježeno na izborima 2022. godine.

Prema dostupnim podacima, svoje biračko pravo iskoristilo je 5.695.682 Izraelaca.

To je najveća izlaznost na izborima u Izraelu još od 1999. godine.

Izraelski parlament ima 120 poslaničkih mjesta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla da ponudi SAD svojevrsni “ekonomski brak”, zasnovan na energetskim i drugim poslovima. Istovremeno je ukazao na nedostatak raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot, ocijenivši da se Ukrajina suočava sa teškim izazovima u odnosima sa Vašingtonom.

Zelenski je, odvojeno od tih upozorenja, potvrdio da su Ukrajina i SAD obnovile razmjenu obavještajnih podataka i zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trampu i ostalima koji su omogućili tu odluku.

Šta Zelenski podrazumijeva pod “ekonomskim brakom” Rusije i SAD?

Ukrajinski predsjednik smatra da dogovor o dizelu može biti početak šire ekonomske saradnje.

“Vjerujem da ‘sporazum o dizelu’ otvara vrata Rusima za dalje slične korake”, rekao je Zelenski novinarima, prenose ukrajinski mediji.

Naveo je da bi naredni dogovori mogli da obuhvate đubrivo, gas, zamrznutu imovinu i ukidanje sankcija određenim fizičkim i pravnim licima. Ustvrdio je i da su sankcije već ukinute pojedinim ruskim oligarsima bliskim predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Rusija razumije da, za razliku od drugih država, posjeduje takve prirodne resurse, kapacitete, rezerve i centralizovanu, vertikalnu kontrolu nad svim tim da bi Americi zaista mogla da predloži svojevrsni ‘ekonomski brak’, koliko god to neprijatno zvučalo”, izjavio je Zelenski.

Upozorio je, međutim, da takav odnos dugoročno ne mora biti koristan za Vašington, čak i ako u početku djeluje povoljno.

“Svaki dogovor koji uključuje Rusiju sadrži neki neprijatan element koji nije odmah vidljiv, čak i ako kratkoročno izgleda da se mogu ostvariti određene koristi”, rekao je.

Kakve bezbjednosne garancije traži Moskva?

Zelenski je upozorio da NATO ne bi trebalo da prihvati ruske zahtjeve za bezbjednosnim garancijama dok Moskva nastavlja rat protiv Ukrajine.

Prema njegovim riječima, ruska strana zastupa stav: “Ako želite bezbjednosne garancije za Ukrajinu, onda ih mi želimo za Rusiju.”

Ukrajinski predsjednik smatra da ti zahtjevi prevazilaze uvjeravanja da Ukrajina neće napasti rusku teritoriju. Kako je naveo, Moskva traži širi sporazum sa NATO-om ili SAD.

Podsjetio je da je Rusija slične zahtjeve iznosila i prije početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ocijenio je da bi ponovo mogla da zatraži povlačenje NATO-a sa određenih teritorija ili uklanjanje infrastrukture Alijanse.

Naglasio je da o takvim pitanjima odlučuju države članice NATO-a, a ne Rusija ili Ukrajina, te upozorio da bi popuštanje u oblasti bezbjednosti poslalo poruku slabosti Alijanse.

Zašto smatra da prvo treba riješiti pitanje rata u Ukrajini?

Prema Zelenskom, razgovori o ruskim zahtjevima koji se odnose na evropsku i globalnu bezbjednost ne mogu prethoditi dogovoru o završetku rata i zaštiti Ukrajine.

“Ne može se razgovarati ni o kakvim globalnim bezbjednosnim garancijama za Rusiju dok nije jasno kako će se i na kojim osnovama završiti njihov rat protiv Ukrajine, i prije nego što znamo kakve će bezbjednosne garancije imati sama Ukrajina”, poručio je.

Dodao je da pitanje rata mora biti riješeno prije razmatranja ruskih zahtjeva za promjenu evropske i globalne bezbjednosne arhitekture.

Potvrdio je i da je Vašington slao signale o mogućem smanjenju broja američkih vojnika stacioniranih u Evropi.

Koliko raketa za Patriot dobija Ukrajina?

Zelenski je rekao da je rat na Bliskom istoku negativno uticao na vojnu i finansijsku podršku Ukrajini, uključujući isporuke raketa za protivvazdušnu odbranu.

Kao jedan od faktora koji pojačavaju pritisak na svjetsko energetsko tržište izdvojio je situaciju oko Ormuskog moreuza.

Prema njegovim riječima, Ukrajina je tokom 2026. dobijala svega 12 američkih raketa mjesečno za sisteme Patriot, što je znatno manje od njenih potreba. Naveo je da Rusija na Ukrajinu mjesečno lansira približno 150 balističkih raketa.

Čak i kada bi Ukrajina godišnje dobila 150 američkih raketa-presretača, upozorio je, i dalje bi postojao veliki jaz između raspoloživih zaliha i potreba za odbranom od ruskih napada.

Ukrajina sa partnerima pokušava da obezbijedi dodatne rakete za presretanje balističkih projektila. Međutim, kako je naveo Zelenski, za transfer presretača američke proizvodnje potrebna je saglasnost američkog ministra odbrane Pita Hegseta.

Zašto je situaciju uporedio sa filmom “Sam u kući”?

Ukrajinski predsjednik rekao je da se više osjetljivih pitanja istovremeno otvorilo u odnosima Kijeva i Vašingtona.

Među njima je naveo Starlink i Starshield, razmjenu obavještajnih podataka, isporuke raketa-presretača i sporazume o ruskom dizelu.

“Razumijemo u kojem pravcu stvari idu. Kao da je riječ o novom nastavku filma ‘Sam u kući’. To je izazov, težak izazov”, izjavio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajina, na zahtjev partnera sa Bliskog istoka, pružila pomoć koja je obuhvatila i podršku povezanu sa bazama u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u kojima je smješteno američko osoblje.

Naglasio je da je okončanje regionalne krize važno i za Ukrajinu.

Šta je potvrđeno o razmjeni obavještajnih podataka?

Zelenski je odvojeno potvrdio da su Ukrajina i SAD obnovile razmjenu obavještajnih podataka.

Zahvalio je američkom predsjedniku, vojnim zvaničnicima i svima koji su doprinijeli donošenju te odluke.

“Zahvalni smo našim američkim partnerima, svima koji su ovo omogućili: predsjedniku Donaldu Trampu, vojsci i svima ostalima koji su pomogli”, rekao je Zelenski.