Connect with us

Politika

POČETNI OPTIMIZAM BRZO SPLASNUO: Državna koalicija uzalud sastanči

Aktuelna vlast na nivou BiH je na početku svog mandata radila u “petoj brzini” i ulivala nadu da će na temeljima dogovora napokon obezbijediti napredak u BiH, te ubrzati njen evropski put, dok danas gledamo blijedu sjenku onoga što nam je ranije ulivalo nadu.

Tako bi se, ukratko, mogao sažeti stav analitičara, a da su u pravu pokazuje i situacija kojoj skoro svakodnevno svjedočimo: sjednice oba doma parlamenta BiH se često otkazuju, Savjet ministara BiH ima tanak učinak, a sastanci lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH se najčešće svode na to da su se “dogovarali o tome da se nastave dogovarati”.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da se na početku mandata očekivalo da će vlast koja je djelimično promijenjena nakon izbora 2022. godine raditi na ubrzanju puta ka EU.

“Nažalost, optimizam je brzo splasnuo jer smo vidjeli da su problemi u vladajućoj koaliciji koji nisu u vezi s evropskim putem BiH uticali na dinamiku ispunjenja obaveza”, ističe Lozo za “Nezavisne novine”.

Dodatni problem je, dodaje ona, kriza i u EU o kojoj sami zvaničnici EU govore otvoreno i često nemamo usaglašen stav među državama članicama o pitanju proširenja.

“Donošenje svakog ‘evropskog zakona’ propraćeno je velikom euforijom, iako bi to trebalo da bude čisto tehnička stvar. Na kraju mogu zaključiti da rad Savjeta ministara po pitanju evropskih integracija ocjenjujem kao loš, iako je BiH učinila određene korake i dobila status kandidata”, kaže Lozo.

Politikolog Milica Marić ističe da su političari izabrani voljom naroda, te smo svi, dodaje, “vjerovali u napredne rezultate, a, štaviše, i bilo ih je”.

“Ipak, očigledno je da postoji neki dublji problem. Djeluje mi kao da se neko vodi latinskom izrekom Julija Cezara ‘Zavadi pa vladaj’. To nije put kojim se treba ići, ne mogu se donositi zakoni koji će ići na štetu drugog entiteta”, poručuje Marićeva.

Ona smatra da se sad ne postižu tako lako dogovori jer “jedna strana brani interese svoga naroda, dok druga strana uporno nameće”.

“Udružene strane odbijaju prihvatanje zakona da bi se svelo na to da su pogrešni izabrani na izborima. Dakle, politička manipulacija. Postoje prijedlozi jako dobrih zakona, ali iz tih razloga se ne usvajaju. Nažalost, te posljedice snose svi narodi Bosne i Hercegovine”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da prilikom uspostavljanja svake garniture vlasti u BiH postoji određena doza optimizma, u manjoj ili većoj mjeri, u zavisnosti od očekivanja, s jedne, i objektivne percepcije, s druge strane.

“Međutim, prema dosadašnjem iskustvu, očekivanja veoma brzo splasnu, a realnost oličena u opstrukcijama, međusobnim optuživanjima i održavanju stanja neizvjesnosti izbije u prvi plan. Tako je bilo i ovaj put”, rekao je Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Sve što se, kako dodaje, dešava u vezi sa vladajućom garniturom na bh. nivou je, nažalost, opšte mjesto naše društveno-političke realnosti. I to godinama.

“Nerazumijevanje koje proizvodi nepovjerenje, koje vodi strahu, i na kraju latentnoj netrpeljivosti i mržnji, nije samo oličenje bh. politike, nego cjelokupnog društva. Kada tome dodamo lične aspiracije i interese političkih elita, dobijemo situaciju u kakvoj se sada nalazimo: zanemarivanje opštih interesa i tendencija da se zadovolje partikularni interesi političkih stranaka i pojedinaca. Teško da će se nešto značajnije promijeniti u narednom periodu”, prognozira Bubonjić.

Kako danas funkcioniše vlast na nivou BiH najbolje ilustruju izjave stranačkih lidera nakon jednog od proteklih neuspjelih sastanaka. Sastanku u Sarajevu, održanom početkom mjeseca, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onoga što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega nekoliko rečenica, dao je Čović.

“Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate: mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

“Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno