Connect with us

Politika

POČETNI OPTIMIZAM BRZO SPLASNUO: Državna koalicija uzalud sastanči

Aktuelna vlast na nivou BiH je na početku svog mandata radila u “petoj brzini” i ulivala nadu da će na temeljima dogovora napokon obezbijediti napredak u BiH, te ubrzati njen evropski put, dok danas gledamo blijedu sjenku onoga što nam je ranije ulivalo nadu.

Tako bi se, ukratko, mogao sažeti stav analitičara, a da su u pravu pokazuje i situacija kojoj skoro svakodnevno svjedočimo: sjednice oba doma parlamenta BiH se često otkazuju, Savjet ministara BiH ima tanak učinak, a sastanci lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH se najčešće svode na to da su se “dogovarali o tome da se nastave dogovarati”.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da se na početku mandata očekivalo da će vlast koja je djelimično promijenjena nakon izbora 2022. godine raditi na ubrzanju puta ka EU.

“Nažalost, optimizam je brzo splasnuo jer smo vidjeli da su problemi u vladajućoj koaliciji koji nisu u vezi s evropskim putem BiH uticali na dinamiku ispunjenja obaveza”, ističe Lozo za “Nezavisne novine”.

Dodatni problem je, dodaje ona, kriza i u EU o kojoj sami zvaničnici EU govore otvoreno i često nemamo usaglašen stav među državama članicama o pitanju proširenja.

“Donošenje svakog ‘evropskog zakona’ propraćeno je velikom euforijom, iako bi to trebalo da bude čisto tehnička stvar. Na kraju mogu zaključiti da rad Savjeta ministara po pitanju evropskih integracija ocjenjujem kao loš, iako je BiH učinila određene korake i dobila status kandidata”, kaže Lozo.

Politikolog Milica Marić ističe da su političari izabrani voljom naroda, te smo svi, dodaje, “vjerovali u napredne rezultate, a, štaviše, i bilo ih je”.

“Ipak, očigledno je da postoji neki dublji problem. Djeluje mi kao da se neko vodi latinskom izrekom Julija Cezara ‘Zavadi pa vladaj’. To nije put kojim se treba ići, ne mogu se donositi zakoni koji će ići na štetu drugog entiteta”, poručuje Marićeva.

Ona smatra da se sad ne postižu tako lako dogovori jer “jedna strana brani interese svoga naroda, dok druga strana uporno nameće”.

“Udružene strane odbijaju prihvatanje zakona da bi se svelo na to da su pogrešni izabrani na izborima. Dakle, politička manipulacija. Postoje prijedlozi jako dobrih zakona, ali iz tih razloga se ne usvajaju. Nažalost, te posljedice snose svi narodi Bosne i Hercegovine”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da prilikom uspostavljanja svake garniture vlasti u BiH postoji određena doza optimizma, u manjoj ili većoj mjeri, u zavisnosti od očekivanja, s jedne, i objektivne percepcije, s druge strane.

“Međutim, prema dosadašnjem iskustvu, očekivanja veoma brzo splasnu, a realnost oličena u opstrukcijama, međusobnim optuživanjima i održavanju stanja neizvjesnosti izbije u prvi plan. Tako je bilo i ovaj put”, rekao je Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Sve što se, kako dodaje, dešava u vezi sa vladajućom garniturom na bh. nivou je, nažalost, opšte mjesto naše društveno-političke realnosti. I to godinama.

“Nerazumijevanje koje proizvodi nepovjerenje, koje vodi strahu, i na kraju latentnoj netrpeljivosti i mržnji, nije samo oličenje bh. politike, nego cjelokupnog društva. Kada tome dodamo lične aspiracije i interese političkih elita, dobijemo situaciju u kakvoj se sada nalazimo: zanemarivanje opštih interesa i tendencija da se zadovolje partikularni interesi političkih stranaka i pojedinaca. Teško da će se nešto značajnije promijeniti u narednom periodu”, prognozira Bubonjić.

Kako danas funkcioniše vlast na nivou BiH najbolje ilustruju izjave stranačkih lidera nakon jednog od proteklih neuspjelih sastanaka. Sastanku u Sarajevu, održanom početkom mjeseca, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onoga što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega nekoliko rečenica, dao je Čović.

“Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate: mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

“Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

Politika

OGLASIO SE I LUKAČ “Više je razloga za uvođenje pomoćnog sastava policije”

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.

Nastavi čitati

Politika

NAJVEĆI PORAZ JEDNOG NARODA! Svakih 20 minuta BiH izgubi jednog stanovnika

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih.
Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u pomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou – bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svaka 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, umre neko ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta.

Prema riječima demografa Aleksandra Majića podaci ove međunarodne institucije koja se bavi pregledom svjetske populacije i trendovima, u dobroj mjeri odslikavaju pravo stanje na terenu. Ukazuje i na to da je teško govoriti o tačnim brojevima, jer je BiH, pored Ukrajine, jedina evropska zemlja koja još od 2013. godine nije sprovela popis stanovništva. Ističe i da nije nikakva tajna da sve balkanske države bilježe ovakve negativne i poražavajuće demografske trendove, iz godine u godinu ostajući bez značajnog broja stanovnika. Kada se podvuče crta, Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez 23.227 stanovnika. Kao primjer navodi i odnos broja rođenih i umrlih.

– Nažalost nas je svakim danom sve manje i manje, tako da i iznesene crne prognoze nisu nimalo nerealne. Primjera radi, prema zvaničnim statistikama, u Republici Srpskoj dnevno umre u prosjeku oko 40 stanovnika, dok u isto vrijeme bude rođeno 25 beba. Znači da svakim danom ostajemo siromašniji za 15 ljudi. I to je samo na osnovu broja umrlih i rođenih. Pored negativnog prirodnog priraštaja, ovdašnje države bilježe i veliki odliv stanovništva u neku od zapadnoevropskih država. I to je postao ogroman problem u posljednjih nekoliko godina. Sve ovo je dobrano narušilo i starosnu strukturu stanovništva u Republici Srpskoj pa tako svaki četvrti stanovnik ima više od 65 godina, što nas svrstava u svojevrsne rekordere. To na kraju dovodi do toga da ima i sve manje djece u osnovnim i srednjim školama, ali i radnog sposobnog stanovništva. Sve to na kraju može imati pogubne posljedice i kada je u pitanju privredni razvoj neke zemlje – kaže za “Glas Srpske” Majić.

Dodaje i da kada je u pitanju ova problematika jedino relativno dobro stoje Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje, velike urbane i administrativne sredine u kojima je evidentan veliki priliv ljudi iz manje urbanih i ruralnih sredina, koji onda “peglaju” negativne demografske trendove u ove tri sredine. Smatra i da ne treba očekivati da prirodni priraštaj uskoro bude poboljšan, jer, kako je pojasnio, nema te mjere koja za kratko vrijeme može to popraviti. To, ističe, mogu samo sistemske i dugoročne mjere koje podrazumijevaju i smanjenje broja mladih koji odlučuju da svoju budućnost potraže u nekoj od evropskih zemalja.

Rekorderi
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih nacija, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 odsto), Hrvatska (19), Rumunija (17), te Srbija – 14 odsto.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ujutro predloži, naveče povuče zakon – To samo SNSD može?!”

Nakon što je jutros kao dopunu dnevnog reda za sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske predložio Zakon o zaštiti ustavnog uređenja, koji mnogi smatraju inkvizicijom protiv svih koji nisu po volji vlasti, SNSD je večeras iznenada povukao ovaj zakon.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ovaj potez SNSD-a, ističući da je to još jedan u nizu dokaza da ova stranka nema jasnu viziju ni poštovanje prema zakonima Republike Srpske.

„Do sada smo od SNSD-a vidjeli sve: zakone koji padaju na Ustavnom sudu Srpske, zakone koje usvoje danas, a već sutra ne primjenjuju, ali ovo još nismo – da predloženi zakon nije ni prenoćio u proceduri, a već je povučen“, rekao je Kresojević.

On je dodao da ovakvo ponašanje najbolje pokazuje kako SNSD ruši ustav i zakone, istovremeno tvrdeći da im je sve hitno – osim stvarnih potreba građana.

„Najbolji primjer je upravo ovaj zakon o zaštiti ustavnog poretka, koji je jutros hitno upućen u proceduru, ali je večeras, izgleda, ‘pametniji’ dio SNSD-a shvatio da to više nije hitno“, poručio je Kresojević.

Kresojević je kritikovao i obrazloženje povlačenja zakona, navodeći da ono jasno pokazuje da SNSD nema pojma da li su pošli ili su došli, odnosno da su potpuno izgubljeni u sopstvenim politikama.

Ovaj slučaj dodatno produbljuje političku nestabilnost u Republici Srpskoj i potvrđuje bojazni da vlast ne djeluje u interesu građana, već u cilju očuvanja sopstvene moći.

Nastavi čitati

Aktuelno