Cijela BiH je talac neodgovorne vlasti koja nije u stanju da donese odluku kako bi u kriznim vremenima pomogla građanima i smanjila ili ukinila akcize na gorivo, tako je Marinko Božović član Predsjedništva SDS-a i načelnik Istočne Ilidže, prokomentarisao najnoviju blokadu Doma naroda u režiji SNSD-a i HDZ-a.

Teret krize tako je prebačen na građane koji se iz dana u dan suočavaju sa novim poskupljenima, a koja trenutna primanja ne mogu da isprate, rekao je Božović u rubirci “Bez uvijanja” BN TV.

Vlast koja nije spremna da vodi brigu o svojim građanima u kriznim vremenima, je neodgovorna vlast.

Smanjenje ili ukidanje akciza mjera je koja bi olakšala talas poskupljenja, ali zahvaljujući blokadi SNSD-a i HDZ -a to olakšanje građani neće osjetiti, jasan je Božović.

“Prihodi u budžetima svih budžetskih korisnika će nešto biti veći. Najveći će biti na nivou RS i onima koji upravljaju tim centralnim trezorom, odnosno Budžetom u RS.

Dijeliće onima koji su im poslušni onoliko koliko je neophodno da bi opstali ili bar koliko oni misle da im je neophodno, a svakako da će se taj teret krize prebaciti na građane”.

Komentarišući zloupotrebu komemorativnog skupa u Donjoj Gradini, mjestu najvećeg stradanja u Drugom svjetskom ratu, Božović kaže da je nedopustivo sa tog svetog mjesta slati političke poruke.

Ako se na tom skupu obratio Milorad Dodik, onda po tom principu je trebalo da se obrate i drugi predsjednici parlamentarnih stranaka u RS.

“Onaj koji je dao jasenovačku građu, koji je donosio odluke koje predstavljaju vitalni nacionalni ineteres Hrvata, a izglasavao ih u najvećem zakonodavnom tijelu u RS, po mom mišljenu nema pravo da na takav način diskutuje, naročito da mijenja svoj kurs politički danas misleći jedno sutra drugo”, kaže Božović.

U proteklom periodu dozvolili smo da se Narodna skupština derogira, a to se sada dešava i sa funkcijom predsjednika RS koju vrši Siniša Karan. Karan se gura u stranu, ništa se ne pita, dok se za to vrijeme pretvaramo u privatnu državu u kojoj nekolicina ljudi upravlja svim resursima i zloupotrbljava ih, upozorava Božović.

“Kad pravite državu u kojoj vlast treba da pređe sa oca na sina, a nije monarhija, onda vi veličate sina od nekog državnika svjetskog, evropskog, bilo kog i pokušavate na takav način napraviti matricu da je to normalno i sada bi svi stanovnici RS trebalo da aplaudiraju i kažu super položaj RS u svijetu je na jako visokom nivou zato što su nam došli ti i ti državnici, a kad se dublje zakopa dođete do toga da posjeta svakog od tih ljudi ima cijenu i tu cijenu plaća budžet RS”.

Koliko je ova vlast u RS neogdovorna govori i podatak da je više od pola lokalnih zajednica nerazvijeno.Osim toga, kaže Božović, diskriminišu se one opštine koje vode načelnici iz reda opozicije.

“Oni to cijene na bazi toga ko im može donijeti veću korist u smislu glasova koji se trebaju dobiti na narednim izborima i koji njima treba da omoguće da još četiti godine upravljaju RS, troše našu budućnost, troše budućnost naše djece.

Oni samo nastoje da pošto poto sačuvaju vlast, da se sačuvaju od toga da se otvore neki procesi ogromnih korupcionaških radnji, kriminala koji je prisutan u svim oblatima života”, ističe Božović.

Ipak, kaže Božović, treba vratiti nadu ljudima da se stanje može promijeniti. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša je vratio tu nadu, stavljanjem u fokus običnog građanina, kaže Božović.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a koju je predvodio Dragan Čović, lider te partije, rekao je da je bilo govora o kadrovskim pitanjima, ali i temama koje se ubrzavaju od strane međunarodne zajednice, a to je “državna imovina”.

“To ne postoji ni kao termin i Republika Srpska tu ima jasan stav. Državna imovina ne postoji po ustavu”, rekao je Dodik.

On je rekao da u Republici Srpskoj postoji spremnost da ne zaustavlja nijedan projekat u Federciji BiH.

“Vlada Republike Srpske dala je saglansost na telefonskoj sjednici na projekat Južna interkonekcija. To je projekat Federacije BiH i ne zaustavljamo nikoga i očekujemo da nas niko ne zaustavlja”, rekao je Dodik.

On je naveo da je Savjet ministara BiH ranije dao saglasnost na Istočnu interkonekciju ali je to zaustavljeno na Predsjedništvu BiH te da to pitanje i pitanje Južne interkonekcije treba staviti zajedno.

Na sastanku je istaknuto da će SNSD i HDZ biti partneri i nakon izbora te da su pokazali da to partnerstvo nije protiv nikoga.

“Najvažnije je da se razumije da ovo što mi radimo nije protiv Bošnjaka, ali jeste protiv nekih njenih politika”, rekao je Dodik dodajući da očekuje pobjedu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, člana Predsjedništva BiH i preko 40 posto podrške naroda.

Naglasio je da SNSD očekuje dvije trećine u Narodnoj skupštini Republike Srpske i da vjeruje da će uspjeti u tome, naglašavajući da će i HDZ napraviti dobar rezultat. Predsjednik SNSD-a je rekao da Republika Srpska nije protiv evropskog puta, ali jesu protiv unitarizacije koja dolazi sa zahtjevima Evropske unije.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a rekao je da je primarna tema bila oko funkcionisanja vlasti na nivou BiH te o onome šta čeka BiH u narednih pet mjeseci.

“Partnerstvo i razumijevanje je na dobroj razini. Ima pitanja gdje se ne možemo uskladiti, ali to nisu pitanja koja nas opterećuju na bilo koji način”, rekao je Čović.

Odogovarajući na pitanje o odlasku Kristijana Šmita iz BiH, Dodik je rekao da “taj kreten” nije ni trebao doći u BiH te da on ostavlja iza sebe smeće koje treba počistiti, dok je Čović rekao da su uvjereni da se u zadnjih nekoliiko godina nije smjela donijeti nijedna odluka od strane visokog predstavnika.

“Prema onome što sam ja iz tih razgovora čuo Kristijan Šmit ne razmišlja o nekom brzom odlasku, ali šta će se desiti, o tome odlučuju neki drugi”, rekao je Čović.

Na sastanku je bilo govora i o budžetu BiH za ovu godinu i vrlo brzo će se održati sjednica Fiskalnog savjeta i taj okvir će biti vrlo brzo usvojen od strane Savjeta ministara BIH i predložen u proceduru.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka ponovo je upozorio da BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra koje joj je EU dodijelila kroz Plan rasta ukoliko se hitno ne preduzmu koraci za ispunjavanje mjera iz Reformske agende i napredak na evropskom putu.

“Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu”, naveo je u kolumni šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka.

Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se, navodi on, da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

“Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu”, ističe Soreka i dodaje:

“Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta.

Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona evra prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.”

Soreka ističe da su neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

“Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana.

Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera”, navodi Soreka u kolumni.

Sveobuhvatne reforme unaprijediće poslovno okruženje i privući investicije, navodi on, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.