Talasi u ovom dijelu okeana mogu da dostignu i do 15 metara visine.

Oko 1.000 kilometara otvorenog mora i jedni od najtežih morskih uslova na planeti. To je kratak opis ozloglašenog Drejkovog prolaza, dubokog do 6.000 metara, koji povezuje Rt Horn, jug južnoameričkog kontinenta, sa Južnim Šetlandskim ostrvima, najsjevernijom tačkom Antarktičkog poluostrva.

Prolaz je dobio ime po engleskom piratu Frensisu Drejku iz 16. vijeka, koji je prošao tuda. Nekoliko decenija ranije, u blizini je prošao španski moreplovac Fransisko de Hočes pa neki istoričari smatraju da prolaz treba da nosi ime po njemu.

Jaki vjetrovi u ovoj oblasti imaju tendenciju da duvaju od zapada ka istoku. Kinetička energija vetra stvara olujne talase, pa oni mogu dostići i do 15 metara, objašnjavaju stručnjaci. Ali nisu samo vjetrovi ti koji uzburkavaju okean u ovoj oblasti.

Južni okean je inače veoma olujan, ali u Drejku je voda stisnuta između Antarktika i južne hemisfere, što dodatno pojačava olujne udare. Upravo zato se smatra jednim od najopasnijih putanja za brodove.

Visoki talasi i vjetrovi olujne jačine potpili su mnoge brodove, pa je zato Drejkov prolaz poznat i kao “groblje brodova”. On je igrao važnu ulogu u trgovini u 19. i ranom 20. vijeku prije otvaranja Panamskog kanala 1914. Mnogi morski putevi su sada povezani Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drejkov prolaz, što znači da je stotine brodova moralo da prođe najopasnijim morskim putem na svijetu.

Postoje podaci da je više od 800 brodova potonulo u prolazu Drejk, odnijevši hiljade života. Postoji čak i spomenik na vrhu rta Horn, u znak sjećanja na više od 10.000 mornara za koje se vjeruje da su poginuli putujući kroz ovaj prolaz.

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Nakon što su iranski mediji i specijalne spasilačke jedinice saopštile kako su u helikopterskoj nesreći stradali predsjednik države Ebrahim Raisi, šef diplomatije Hosein Amir-Abdollahian i ostatak delegacije, agencije u Iranu objavile su i prve fotografije i snimke s mjesta nesreće.

Prema onome što se može vidjeti sa snimka koji je zabilježen iz vazduha, helikopter su srušio na izuzetno teškom planinskom dijelu, a spasiocima su trebali sati da dođu do delegacije koja se nalazila u helikopteru.

Prve informacije koje su saopštene su te da na mjestu nesreće niko nije pronađen sa znakovima života.

BREAKING — The most clear aerial footage of Raisi helicopter crash site in Iran so far pic.twitter.com/G2J9QfYUKO

— Ragıp Soylu (@ragipsoylu) May 20, 2024

“Otkrivanjem mjesta nesreće nisu otkriveni znakovi života među putnicima helikoptera”, rekao je šef iranskog Crvenog polumjeseca Pir Hosein Kolivand.

Fotografije koje su objavili iranski mediji pokazuju kako se helikopter pri padu najvjerovatnije i zapalio.

Podsjetimo, iranska delegacija koju su predvodili predsjednik i šef diplomatije posjetila je tokom nedjelje Azerbejdžan gdje su prisustvovali otvaranju međudržavnog projekta i jedne od najvećih brana u ovom dijelu svijeta.

Prilikom povratka helikopterom, na području nedaleko od Tabriza primijećeni su problemi sa jednim od tri helikoptera koji su se vraćali iz Azerbejdžana.

Ispostavilo se kako je problem nastao u helikopteru u kojem se nalazili visokorangirani članovi delegacije. Brojne spasilačke ekipe odmah su se uputile na mjesto nesreće, a navodi se kako je u akciji učestvovalo više od 300 spasilaca, prenosi Kliks.