Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i američki ministar trgovine Hauard Latnik saopštili su da je primjena novih carinskih tarifa odložena do 1. avgusta, prenosi danas “Gardijan”.

Tramp je rekao da njegova administracija planira da danas počne da šalje pisma američkim trgovinskim partnerima u kojima se potvrđuju nove tarife.

„Moglo bi biti 12, možda 15 pisama. Postigli smo već neke dogovore“, rekao je Tramp novinarima.

S obzirom na to da je prethodno najavljena 90-dnevna pauza u vezi sa tarifama trebalo da se okonča 9. jula, predsjednik je upitan da li će nove stope stupiti na snagu ove sedmice ili 1. avgusta, kako su neki zvaničnici predložili.

„Mislim da ćemo završiti sa većinom zemalja do 9. jula, da. Ili pismom ili sporazumom“, rekao je Tramp, ali u svojoj izjavi nije bio dovoljno jasan, navodi “Gardijan”.

Želeći da spriječi zabunu, ministar trgovine SAD Hauard Latnik se uključio i dodao: „Carinske tarife stupaju na snagu 1. avgusta, ali predsjednik trenutno određuje stope i dogovore.“

Tramp je u aprilu najavio osnovnu carinsku stopu od 10 odsto za većinu zemalja i dodatne carine koje se kreću do 50 odsto.

Kasnije je odložio do 9. jula stupanje na snagu novih tarifa za sve osim za one zemlje kojima je određena stopa od 10 odsto.

Novi datum, 1. avgust, omogućava zemljama dodatno troinedjeljno odlaganje, ali takođe primorava uvoznike na produženi period neizvjesnosti zbog nejasnoća oko uvođenja tarifa, prenosi Tanjug.

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Teksas porastao je do sad na najmanje 67, uključujući 21 dijete, dok potraga za djevojčicama nestalim iz ljetnog kampa ulazi u treći dan.

Kako prenosi Reuter, Larry Leitha, šerif okruga Kerr u brdovitom području Texas Hill Country, epicentru poplava, rekao je da je broj žrtava u tom okrugu dostigao 59, uključujući 21 dijete. Leitha je naveo da se 11 djevojčica i jedna vaspitačica i dalje vode kao nestale iz ljetnog kampa u blizini rijeke Guadalupe, koja je izlila iz korita nakon što je područje centralnog Teksasa pogodila obilna kiša u petak, na američki praznik Dana nezavisnosti.

Zvaničnik iz okruga Travis potvrdio je da su tamo od posljedica poplava poginule četiri osobe, a još 13 se vodi kao nestalo, dok je u okrugu Kendall prijavljena još jedna smrt. Kancelarija šerifa okruga Burnet izvijestila je o dvije žrtve, dok je u gradu San Angelo, okrug Tom Green, žena pronađena mrtva u svom automobilu pod vodom, rekao je načelnik policije.

Leitha je dodao da u okrugu Kerr još uvijek nije identifikovano 18 odraslih i četvero djece, ali nije precizirao da li su tih 22 osoba uračunate u ukupan broj od 59 poginulih u tom okrugu.

Zvaničnici su u subotu saopštili da je više od 850 ljudi spašeno, uključujući i one koji su se držali za drveće, nakon što je nagla oluja donijela do 38 centimetara kiše na tom području, oko 140 kilometara sjeverozapadno od San Antonija. Još uvijek nije jasno koliko se ljudi vodi kao nestalo.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na poplave i savjete za centralni Teksas, koja su trebala trajati do 16:15 po lokalnom vremenu (21:15 GMT), dok kiša i dalje pada, što bi moglo dodatno otežati napore spašavanja.

Savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) aktivirana je u nedjelju i šalje resurse spasiocima u Teksasu, nakon što je predsjednik Donald Trump izdao proglašenje o velikoj katastrofi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje sigurnosti.

Američka obalska straža angažovala je helikoptere i avione kako bi pomogla u potrazi i spašavanju, dodaje se u saopštenju.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.