Connect with us

Društvo

Pojačan priliv migranata u BiH, situacija u prihvatnim centrima pod kontrolom

Priliv migranata pojačan je u prethodna dva mjeseca, a u četiri prihvatna centra u BiH trenutno je smješteno više od 3.000 osoba – potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić, prenosi FENA.

Takođe, prema izvještajima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nekoliko stotina ljudi i dalje boravi u takozvanim improvizovanim kampovima i na javnim površinama, naročito u graničnom pojasu sa Republikom Hrvatskom.

„Evidentno je povećanje priliva migranata u septembru i oktobru. U septembru smo imali i više od 200 pojedinačnih ulazaka ilegalnih migranata na dnevnoj bazi, dok je u oktobru taj broj bio ipak manji. Oko 90 posto tih ulazaka bilo je preko graničnog pojasa s Republikom Srbijom, gdje po našim podacima trenutno boravi između 12 i 15 hiljada migranata. Takva situacija je naravno uslovila i povećanje broja korisnika usluga četiri bosanskohercegovačka prihvatna centra, gdje je s obzirom na svakodnevnu promjenjivost te situacije, smješteno između tri i tri i po hiljade ljudi. Naravno, govorimo o Blažuju i Ušivku u Sarajevu, kao i Lipi, odnosno Borićima u Bihaću“, izjavio je Feni Ujić.

Najveći broj trenutnih migranata u Bosni i Hercegovini državljani su Afganistana, Burundija i Pakistana.

„Sporazum o readmisiji s Pakistanom definitivno daje određeni rezultat, s obzirom da smo prošle godine najviše migranata imali upravo iz te zemlje. Sada su oni treća ili četvrta najbrojnija skupina iza državljana Afganistana, Burundija… Određeni problem predstavlja i to što je Srbija omogućila bezvizni režim za državljane Indije, Šri Lanke i još nekih država. Ti ljudi legalno dođu u Srbiju, a nakon toga svjesno bez dokumenata nastavljaju put prema zemljama zapadne Evrope“, istakao je Ujić.

U prihvatnim centrima Lipa i Borići u Bihaću trenutno boravi oko 1.150 migranata. Skoro 700 osoba smješteno je u Lipi, dok ih više od 400 boravi u centru za porodice i ranjive kategorije Borići, što je primijetno povećan broj u odnosu na ljetni period.

Pretpostavka je i da najveći broj od nekoliko stotina migranata koji borave u takozvanim improvizovanim kampovima i na javnim površinama je upravo na području Velike Kladuše i graničnog pojasa sa Republikom Hrvatskom.

Iz Službe za poslove sa strancima BiH naglašavaju da je situacija u svim prihvatnim centrima u potpunosti pod kontrolom, te da za sada ima dovoljno smještajnih kapaciteta.

Takođe, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova USK koordinirano se radi na onemogućavanju nekontroliranog boravka u napuštenim objektima i na javnim površinama, odnosno adekvatnom smještaju ljudi u zvanične prihvatne centre.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Društvo

KOLAPS U GRADIŠCI! Evo šta je izvazvalo kvar na granici BiH i Hrvatske

Na graničnom prelazu Stara Gradiška obustavljen je sav saobraćaj, a vozila se preusmjeravaju na najbliže dostupne granične prelaze, saopštila je hrvatska policija, javljaju tamošnji mediji.

Prelaz je zatvoren nakon što je došlo do prekida u komunikacijskim vezama na području Policijske uprave brodsko-posavske, tačnije Policijske stanice Okučani, Stanice granične policije Stara Gradiška i samog graničnog prelaza Stara Gradiška.

Prema informacijama iz policije, do problema je došlo danas oko 13.15 zbog oštećenja optičkog kabla u mjestu Mašić, što je izazvalo potpuni prekid telefonskih i internet veza.
Ovlaštene ekipe za otklanjanje tehničkih kvarova odmah su upućene na teren, a radovi na sanaciji oštećenog kabla su u toku.

Nakon što se komunikacija uspostavi i kvar bude otklonjen, javnost će biti pravovremeno obaviještena, poručili su iz policije, prenosi Index.

Nastavi čitati

Društvo

KLIZIŠTE UGROZILO IZGRADNJU “HE Bistrica”! Za sanaciju potrebno više od šest miliona maraka

Na gradilištu elektroenergetskog sistema „HE Bistrica“ pojavilo se klizište za čiju sanaciju biti potrebno više od šest miliona maraka.

Ovaj projekat obuhvata gradnju tri hidrocentrale, a klizište se pojavilo na pregradnom mjestu centrale B2 i pristupnom putu.

Ugovor o sanacije je nedavno potpisan sa firmom „Bossil“ iz Viteza koja je bila najpovoljnija na tenderu sa ponudom od 4,99 miliona KM bez PDV-a, odnosno 5,84 milona KM kada se obračuna porez.
U ovu cijenu ulaze zemljani i betonski radovi te sanaciju klizišta šipovima i sidrima.

Takođe, u toku je i tender za uslugu tehničkog nadzora, čija je procijenjena vrijednost 300.000 KM bez PDV-a, odnosno 351.000 KM sa ovim porezom.

Do objave teksta nismo uspjeli stupiti u kontakt sa direktorom preduzeća „HE Bistrica“ Dejanom Pavlovićem kako bi dobili više informacija.
Linker
On je krajem prošle godine za „Nezavisne novine“ izjavio da je urađeno 40 odsto posla na ovom projektu te da će objekti biti na mreži u prvoj polovini 2027. godine.

U Centru za životnu sredinu Banjaluka napominju da je Studija uticaja na životnu sredinu nekvalitetna.

„Sama studija je rekla da će sve proći u najboljem redu, a sada vidimo da se javljaju problemi na terenu“, kazali su oni.

Podsjećamo, ugovor o izgradnji ovih elektrana potpisan je 2019. godine sa kineskom firmom AVIC-ENG, a radovi na projektu vrijednom preko 100 miliona evra su počeli 2021. godine.

Početku radova prethodio je nesvakidašnji dogovor između Elektroprivrede Republike Srpske i laktaškog biznismena Milenka Čičića.
Naime, Srpska je Čičiću, odnosno njegovom preduzeću “Kaldera” prije 17 godina za 6,8 miliona maraka prodala kocesiono preduzeće “HE Bistrica”.

Iako na gradnji hidrocentrala nije uradio ništa, Republika Srpska, odnosno „Elektroprivreda RS“ je 2019. godine kupila preduzeće i po tom osnovu mu isplatila preko 21 milion maraka.

Hidroelektane se grade u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča-Sarajevo, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade, prenosi Capital.

Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat časa električne energije.

Nastavi čitati

Aktuelno