Britanski novinar Kapil Komiredi smatra da izborni poraz Aleksandra Vučića ne mora da označi kraj njegove političke karijere.

U analizi za „Telegraf“ ocjenjuje da bi promjena vlasti mogla da mu pruži priliku da reorganizuje svoj politički blok, dok bi se studentski pokret, nakon izborne pobjede, suočio sa mnogo težim zadatkom: upravljanjem državom.

Vučićev poraz nije kraj političke priče

Komiredi u tekstu za britanski „Telegraf“, koji prenosi „Politika“, dovodi u pitanje pojednostavljenu sliku Aleksandra Vučića koja, prema njegovoj ocjeni, preovladava u dijelu zapadne javnosti. Na osnovu ličnih susreta sa srpskim liderom, tvrdi da je upoznao čovjeka drugačijeg karaktera i intelektualnog profila od predstave koja se često stvara o njemu, iako se sa njim ne slaže u mnogim političkim pitanjima.

Kao posebno važan trenutak izdvaja Vučićevo priznanje izbornog poraza, nakon što je studentska lista osvojila pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji. Komiredi smatra da taj potez treba posmatrati i u kontekstu ranijih tvrdnji da vlast neće mirno prihvatiti poraz.

Prema njegovoj ocjeni, izborni rezultat pokazao je i snagu studentskog pokreta i činjenicu da Vučićeva politička budućnost nije nužno završena.

Zašto Vučića poredi sa Orbanom

Komiredi pravi poređenje između Vučića i bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana, ali naglašava da njihove političke putanje nisu identične.

Dok Orbanu pripisuje učvršćivanje vlasti oslanjanjem na nacionalizam i netrpeljivost, za Vučića navodi da je tokom godina pravio političke zaokrete i donosio odluke koje nisu uvijek odgovarale očekivanjima dijela njegovih pristalica.

Kao primjer izdvaja imenovanje Ane Brnabić za predsjednicu Vlade 2017. godine, uprkos protivljenju dijela političke javnosti i Srpske pravoslavne crkve. Komiredi tvrdi da je Vučić tada odbio savjete saradnika da odustane od tog poteza, jer je želio da se društvo suoči sa predrasudama prema homoseksualnosti, prenosi Politika.

Britanski novinar smatra i da su politički sukobi u Srbiji postali izrazito oštri, uz optužbe i napade koji su, prema njegovom tumačenju, u pojedinim slučajevima zahvatali i Vučićevu porodicu.

Njegova ocjena o načinu na koji su Vučić i njegova politika predstavljani u javnosti dio je autorske analize, a ne nesporna činjenica.

Studentski pokret tek čeka pravi ispit

Komiredi ne dovodi u pitanje značaj pobjede studentskog pokreta, ali postavlja pitanje može li on izborni uspjeh pretvoriti u stabilnu i efikasnu vlast.

Prema njegovoj procjeni, pokret okuplja ljude različitih političkih uvjerenja, od sekularnih demokrata i idealista do izrazito nacionalistički orijentisanih grupa. Te razlike mogle bi da postanu ozbiljan problem kada budu morali da donose konkretne odluke o ekonomiji, institucijama i državnoj politici.

Nova vlast moraće da rasporedi ministarske funkcije, popuni državne institucije i diplomatska predstavništva, očuva povjerenje stranih investitora i odluči šta će biti sa projektima koji su već započeti.

Pobjeda na izborima ne znači automatski i sposobnost upravljanja državom, upozorava Komiredi, ukazujući na potrebu za stručnim kadrom, organizacijom i političkom kohezijom.

Beograd na vodi, Ekspo i strahovi investitora

Među izazovima za novu vlast nalaze se i veliki investicioni projekti, uključujući „Beograd na vodi“, koji podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i pripreme za specijalizovanu izložbu Ekspo.

Komiredi upozorava da bi neizvjesnost u vezi sa budućom politikom vlade mogla da utiče na očekivanja investitora i otvori pitanja o nastavku ranije preuzetih obaveza.

Nova administracija moraće da pokaže da li može da obezbijedi kontinuitet projekata i istovremeno odgovori na zahtjeve birača koji su glasali za političke promjene.

Rusija, Evropska unija i Kosovo i Metohija

Spoljna politika mogla bi da bude jedan od najtežih testova za novu vlast. Srbija će morati da definiše odnose sa Rusijom, Evropskom unijom, Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama, a da pritom izbjegne ozbiljne političke i ekonomske posljedice.

Prema Komiredijevoj analizi, naglo udaljavanje od Moskve moglo bi da izazove otpor dijela javnosti, dok bi snažnije približavanje Evropskoj uniji ponovo otvorilo pitanja uslova za članstvo, odnosa sa Prištinom i statusa Kosova i Metohije.

Istovremeno, nova vlada moraće da vodi računa o ekonomskoj saradnji sa Kinom i odnosima sa Vašingtonom.

Komiredi smatra da je Vučić u održavanju odnosa sa različitim međunarodnim centrima moći pokazao značajnu političku vještinu. Njegov pristup upoređuje sa diplomatskim balansiranjem Josipa Broza Tita.

Koliko će nova vlast uspjeti da održi takvu ravnotežu, pokazaće odluke koje bude donosila u narednim mjesecima.

Poraz bi mogao da postane prilika za povratak

U završnici analize Komiredi iznosi tezu da bi Vučić, nakon gubitka vlasti, mogao da dobije više prostora za političko djelovanje izvan svakodnevnih obaveza izvršne vlasti.

U takvoj poziciji mogao bi da se posveti reorganizaciji svog političkog bloka i pripremi za naredne izborne cikluse, dok bi nova vlada preuzela odgovornost za ekonomske rezultate, investicije i spoljnopolitičke odluke.

Komiredi smatra da bi početna euforija zbog pobjede studentskog pokreta mogla da splasne kada se nova vlast suoči sa konkretnim problemima i unutrašnjim neslaganjima. Ako ne uspije da odgovori na očekivanja birača, otvorio bi se prostor za politički povratak snaga koje su sada izgubile vlast.

Zaključak britanskog novinara je jasan: Vučića ne treba otpisivati.

Izborni poraz predstavlja veliki udarac za njegovu političku poziciju, ali ne mora da bude i kraj njegove uloge u srpskoj politici. Pitanje je da li će naredni period označiti početak njegovog dugoročnog povlačenja ili novu fazu političke borbe.

Politika

Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je da je noćas ispred ambasade Izraela u Beogradu izveden teroristički napad u kojem je povrijeđen pripadnik Žandarmerije, dok je napadač ubijen.

“Jedno maloljetno lice, za sada neutvrđenog identiteta, za koje se osnovano sumnja da je iz Šapca, uz povike ‘Alahu akbar’ nasrnulo je na pripadnika Žandarmerije i napalo ga sa dva noža”, rekao je Dačić.

Prema njegovim riječima, pripadnik Žandarmerije je u samoodbrani usmrtio napadača, ali je tom prilikom zadobio lakše povrede, odnosno posjekotinu na licu.

Podignut najviši stepen opasnosti od terorizma

Dačić je istakao da je istraga u toku i da se očekuje da svi detalji budu poznati tokom noći.

“Imajući u vidu da se teroristički napad dogodio na našoj teritoriji, kao ministar unutrašnjih poslova koji je za to nadležan, podigao sam nivo opasnosti od terorizma na najviši mogući nivo, odnosno na crveni stepen”, izjavio je Dačić.

Kako je objasnio, ova mjera podrazumijeva pojačano prisustvo i kontrolu policijskih snaga na lokacijama od posebnog bezbjednosnog značaja, uključujući infrastrukturne objekte i mjesta na kojima se okuplja veći broj građana.

Napadač bio pristalica Islamske države

Ministar je naveo da identitet napadača još nije utvrđen, ali da je odranije bio poznat bezbjednosnim službama.

“Iako njegov identitet još nije utvrđen, naša služba ga je pratila i poznato je da je bio pristalica Islamske države. Na svom Instagram profilu držao je crnu zastavu i znak Islamske države”, rekao je Dačić.

On je dodao da je zajedno sa direktorom policije, generalom Draganom Vasiljevićem, obišao povrijeđenog pripadnika Žandarmerije.

Prema njegovim riječima, povrijeđeni policajac se dobro osjeća i očekuje se da će tokom dana biti pušten na kućno liječenje.

Podsjetimo, ovo je drugi pokušaj terorističkog napada na ambasadu Izraela u Beogradu u posljednje dvije godine, a prvi se dogodio 29. juna 2024. godine, kada je napadač samostrijelom ranio pripadnika Žandarmerije

Direktna željeznička linija između Beograda, Budimpešte i Beča trebalo bi da bude uspostavljena 13. decembra, kada počinje da važi novi red vožnje.

Vršilac dužnosti direktora „Srbijavoza“ Ljubiša Pejičić izjavio je da bi karta do Budimpešte mogla koštati oko 35 evra, dok se za putovanje do Beča ranije pominjala cijena od 43 evra. Konačni iznosi još nisu utvrđeni.

Početak saobraćaja odgođen je zbog dodatnih bezbjednosnih testiranja na mađarskoj teritoriji, gdje postoji više od 90 pružnih prelaza, za razliku od denivelisane pruge u Srbiji.

Prema najavama, planirano je osam polazaka, od kojih bi dva bila za Beč, a šest za Budimpeštu. Prodaja karata trebalo bi da počne uskoro, nakon što željeznička preduzeća usaglase cijene.