Privrednici i u Srpskoj i u Federaciji žale se da politika nije uradila ništa kako bi se BiH pripremila za sistem trgovine emisijama karbona, a zbog propusta najveću štetu će snositi privreda.

Naime, EU je već prije više godina informisala vlasti u BiH da bi trebalo da uspostavi vlastito sertifikovano tijelo za izdavanje CBAM sertifikata, kako bi novac od poreza na karbon ostajao u BiH.

EU uvodi sistem naplate poreza na karbon

Pojašnjenja radi, EU uvodi sistem naplate poreza na karbon na sve proizvode koji se uvoze u EU.

Da je BiH uspostavila tijelo za izdavanje sertifikata, ovaj porez bi naplaćivala BiH, a novac bi se vraćao privredi.

Kazne i nagrade

Ideja je da se “kazne” proizvođači koji u svojim proizvodnim procesima imaju veliki udio emisija štetnih gasova naplatom ovog poreza, a “nagrade” oni koji modernizuju svoje proizvodne procese tako da bi im se ovaj porez preusmjerio za nabavku opreme.

U pitanju su potencijalno stotine miliona maraka koje će naplatiti EU i usmjeriti svojim proizvođačima, umjesto da novac pomogne razvoju bh. privrede.

Banjaluka i Sarajevo se ne mogu dogovoriti

Problem je nastao u tome što se Banjaluka i Sarajevo ne mogu dogovoriti na kojem nivou bi bila nadležnost ovog tijela – na nivou entiteta ili na nivou države.

Ovo je sličan problem kao i sa Južnom interkonekcijom, samo što se u tom slučaju spor vodio između Mostara i Sarajeva, odnosno gdje bi bilo sjedište kompanije koja bi upravljala nabavkom gasa.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, tvrdi da Vlada Srpske nije objavila svoju odluku o tome da se ne prihvati tijelo na državnom nivou, kako tvrdi, jer bi time morala objasniti svojim privrednicima zašto ostaju bez ovog novca. I on smatra da je problem što se “posvađala politika”, i da se stvara problem od kojeg će najviše štete imati privrednici u oba entiteta.

Dodatni problem, kako kaže, predstavlja činjenica da država nije radila na vrijeme da se privredi pomogne kako da popunjava obrasce s deklaracijama o udjelu karbona u njihovom proizvodnom procesu.

“Ali ipak mora se reći, radi se na rješenju, jer smo prikupili eksperte i na nivou kompanija, i na nivou ministarstava, privrednih komora i taj neki operativni dio postoji i već funkcioniše”, naglašava on.

Ozbiljne posljedice po ekonomiju

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, tvrdi da nepostojanje tijela za izdavanje CBAM sertifikata može imati ozbiljne posljedice po našu ekonomiju.

“Ta sredstva se trenutno plaćaju u inostranstvo. EU praktično preuzima taj novac jer mi nemamo uspostavljenu domaću agenciju koja bi upravljala tim procesom”, naglašava on.

Ono što je neophodno, kako tvrdi, je da se zakon usvoji u Savjetu ministara, zatim potvrdi u parlamentu, i da se nakon toga formira odgovarajuća institucija ili agencija koja bi vodila taj posao.

“Drugi problem je što u našim kompanijama nema dovoljno stručnog kadra koji bi mogao odgovoriti na zahtjeve regulative, posebno kada je riječ o prijavi, praćenju i popunjavanju obrazaca. Mi kao komora smo kroz određene projekte, prije svega u saradnji s EU, radili na edukaciji i obuci konsultanata za digitalnu transformaciju i evropske procese. Sada pokušavamo te konsultante povezati s domaćim kompanijama kako bismo im pomogli da razumiju obaveze i riješe konkretne probleme s kojima se suočavaju u praksi”, naglašava on za “Nezavisne”.

Stav Vlade RS

U Vladi RS, pak, tvrde da nisu protiv ispunjavanja evropskih obaveza ni poštovanja propisa EU u vezi s naplatom CBAM-a, ali da se moraju poštovati nadležnosti.

“Prijedlozi nisu u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima Republike Srpske i BiH. Vlada Republike Srpske ne prihvata izradu i usvajanje Odluke Savjeta ministara BiH kojom se vrši direktna transpozicija pravne tekovine EU iz oblasti energetike i klimatskih promjena na nivo BiH i stvara osnov za donošenje primarnih i sekundarnih pravnih propisa iz oblasti klimatskih promjena i energetike na nivou BiH, jer je isto u isključivoj nadležnosti institucija Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH”, tvrde u Vladi.