Svijet
POLITIKO: Sjeverna Koreja pokazala da može probiti odbrambeni štit SAD
Sjeverna Koreja je upravo otkrila dovoljno veliki broj projektila da nadjača odbranu SAD od njih, čime je napravila rupu u decenijama politike denuklearizacije i nacionalne bezbjednosti, navodi Politiko.
Slike iz državnih medija pokazuju da sjevernokorejska vojska kroz Pjongjang vozi 10 do 12 interkontinentalnih balističkih projektila Hwasong-17 tokom parade koja je održana sinoć.
SAD ima 44 zemaljska presretača za lansiranje s Aljaske i Kalifornije koji mogu uništiti interkontinentalne rakete u letu. Pod pretpostavkom da oružje Sjeverne Koreje može staviti četiri bojeve glave na sebe, moguće je da Pjongjang može ispaliti više bojevih glava na SAD nego što Amerika ima presretača.
Američki funkcioneri i stručnjaci dugo su smatrali da je samo pitanje vremena kada će Sjeverna Koreja uspjeti da riješi problem raketne odbrane.
Hwasong-17 misterija
Hwasong-17 ima teoretski domet da iz Sjeverne Koreje stigne sve do Sjedinjenih Država. Ali Pjongjang tek treba dokazati sposobnost preživljavanja bojeve glave nakon ponovnog ulaska ili da može pogoditi željenu metu sa tako velike udaljenosti.
Bez obzira na to, poruka Sjeverne Koreje i njenog vođe Kim Jong Una je jasna: “Unaprkos konstatntim naporima, SAD nas ne može zaustaviti!” To je prkosan prikaz koji naglašava zadivljujući vojni napredak nacije i neuspjehe Zapada da natjeraju vladajuću porodicu Kim da se odvoji od svog oružja.
– To pravi rupu u više od 20 godina američke nacionalne protivraketne odbrambene politike koja se bazira na odbrani od “ograničene” raketne prijetnje iz Sjeverne Koreje. Ta prijetnja više nije ograničena i Sjedinjene Države ne mogu računati na raketnu odbranu koja bi pružila iole približnu neranjivost od sjevernokorejske odmazde u sukobu – rekao je Ankit Panda, viši saradnik u Udruženju Carnegie za međunarodni mir i autor knjige “Kim Džong Un i bomba”.
Kritičari zemaljskog odbrambenog sistema srednjeg puta (GMD) kažu da ne bi bilo potrebno toliko sjevernokorejskih projektila da ga prođu. Možda će biti potreban samo jedan.
– Testiranje je bilo krajnje nerealno – rekao je Džejms Akton, koji vodi Carnegiejev program nuklearne politike. GMD je samo jednom testiran noću i nije uspio, nastavio je, ističući da je to problem jer sunce olakšava praćenje vozila koje nosi bojevu glavu.
Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi protivnik mogao lansirati ICBM noću.
Bajden bez garda
Predsjednik Džo Bajden je u politici prema Sjevernoj Koreji zauzeo pristup bez garda. Sjeverna Koreja tek treba odgovoriti na ponudu administracije da sjedne bilo gdje, bilo kada bez preduslova. Cilj je natjerati Pjongjang da progovori o bilo kakvim problemima u odnosima, ali do sada je svaki napredak odbačen.
U međuvremenu, SAD su se približile Južnoj Koreji i Japanu, što je razbjesnilo Sjevernu Koreju. Pjongjang je ponovo izrazio ljutnju zbog nastavka i povećanja zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje koje Sjeverna Koreja smatra pretečom rata. Kako bi poboljšala svoj arsenal i odgovorila na te vježbe, Sjeverna Koreja lansirala je daleko najveći broj krstarećih i balističkih projektila tokom 2022. godine.
Ta istorija stopa djelimično je dovela do toga da južnokorejski predsjednik Jon Suk Jol otvoreno razmišlja o tome da njegova nacija razvije nuklearno oružje.
– Moguće je da se problem pogorša i da će naša zemlja uvesti taktičko nuklearno oružje ili ga sama izgraditi. Ako je to slučaj, možemo vrlo brzo imati vlastito nuklearno oružje, s obzirom na naše naučne i tehnološke sposobnosti – rekao je u januaru.
Šta kaže tehnički dio?
Problem se može samo pogoršati. Sjeverna Koreja takođe je predstavila seriju vozila koja nose spremnike projektila na kruto gorivo, predstavljajući njihov napor da razviju kopnene ICBM-ove na kruto gorivo. To oružje ne treba trošiti vrijeme na dopunjavanje goriva prije lansiranja, ono je u osnovi unaprijed napunjeno, skraćujući vrijeme koje Pjongjang ima za lansiranje prije nego što budu uništeni na zemlji.
Međutim, analitičari nisu dobili uvid u pravu stvar. Kažu da je spremnik na šasiji sa devet točkova vjerovatno maketa. Ali ovogodišnja verzija je veća od prethodnih, pokazujući da se Sjeverna Koreja sve više približava svom cilju postavljanja operativnog ICBM-a na čvrsto gorivo.
– Sjeverna Koreja generalno predstavlja sisteme koje namjerava da proizvede. Dizajni od parade do lansiranja mogli bi se malo promijeniti, ali dodavanje lansera odražava napore u zemlji da se proizvede kopneni ICBM na kruto goriv – rekao je Dejvid Šmerler, viši naučni saradnik na Institutu za međunarodne studije u Montereju.
Sjeverna Koreja, sviđalo se to nama ili ne, treći je odnos nuklearnog odvraćanja za Sjedinjene Države sa kojim će se morati pozabaviti, slično kao što bismo planirali da postupimo sa Rusijom i Kinom, piše Politiko.
Klix
Svijet
GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara
Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.
Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.
U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara
U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.
Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.
Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.
U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.
Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.
Svijet
Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.
Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.
Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.
Svijet
URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”
– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.
Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.
“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.
Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.
“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.
-
Društvo1 dan agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika3 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika2 dana agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika2 dana agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika2 dana agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
-
Hronika1 dan ago“TO JE BUDUĆI SILOVATELJ” Učiteljica prijavila policiji učenika prvog razreda ZBOG PIPKANJA
-
Politika2 dana agoDodik o slučaju “Košarac, šljem i ambasade”: IZNENAĐEN SAM
