Connect with us

Svijet

POLITIKO: Sjeverna Koreja pokazala da može probiti odbrambeni štit SAD

Sjeverna Koreja je upravo otkrila dovoljno veliki broj projektila da nadjača odbranu SAD od njih, čime je napravila rupu u decenijama politike denuklearizacije i nacionalne bezbjednosti, navodi Politiko.

Slike iz državnih medija pokazuju da sjevernokorejska vojska kroz Pjongjang vozi 10 do 12 interkontinentalnih balističkih projektila Hwasong-17 tokom parade koja je održana sinoć.

SAD ima 44 zemaljska presretača za lansiranje s Aljaske i Kalifornije koji mogu uništiti interkontinentalne rakete u letu. Pod pretpostavkom da oružje Sjeverne Koreje može staviti četiri bojeve glave na sebe, moguće je da Pjongjang može ispaliti više bojevih glava na SAD nego što Amerika ima presretača.

Američki funkcioneri i stručnjaci dugo su smatrali da je samo pitanje vremena kada će Sjeverna Koreja uspjeti da riješi problem raketne odbrane.
Hwasong-17 misterija
Hwasong-17 ima teoretski domet da iz Sjeverne Koreje stigne sve do Sjedinjenih Država. Ali Pjongjang tek treba dokazati sposobnost preživljavanja bojeve glave nakon ponovnog ulaska ili da može pogoditi željenu metu sa tako velike udaljenosti.
Bez obzira na to, poruka Sjeverne Koreje i njenog vođe Kim Jong Una je jasna: “Unaprkos konstatntim naporima, SAD nas ne može zaustaviti!” To je prkosan prikaz koji naglašava zadivljujući vojni napredak nacije i neuspjehe Zapada da natjeraju vladajuću porodicu Kim da se odvoji od svog oružja.

– To pravi rupu u više od 20 godina američke nacionalne protivraketne odbrambene politike koja se bazira na odbrani od “ograničene” raketne prijetnje iz Sjeverne Koreje. Ta prijetnja više nije ograničena i Sjedinjene Države ne mogu računati na raketnu odbranu koja bi pružila iole približnu neranjivost od sjevernokorejske odmazde u sukobu – rekao je Ankit Panda, viši saradnik u Udruženju Carnegie za međunarodni mir i autor knjige “Kim Džong Un i bomba”.

Kritičari zemaljskog odbrambenog sistema srednjeg puta (GMD) kažu da ne bi bilo potrebno toliko sjevernokorejskih projektila da ga prođu. Možda će biti potreban samo jedan.
– Testiranje je bilo krajnje nerealno – rekao je Džejms Akton, koji vodi Carnegiejev program nuklearne politike. GMD je samo jednom testiran noću i nije uspio, nastavio je, ističući da je to problem jer sunce olakšava praćenje vozila koje nosi bojevu glavu.
Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi protivnik mogao lansirati ICBM noću.
Bajden bez garda
Predsjednik Džo Bajden je u politici prema Sjevernoj Koreji zauzeo pristup bez garda. Sjeverna Koreja tek treba odgovoriti na ponudu administracije da sjedne bilo gdje, bilo kada bez preduslova. Cilj je natjerati Pjongjang da progovori o bilo kakvim problemima u odnosima, ali do sada je svaki napredak odbačen.
U međuvremenu, SAD su se približile Južnoj Koreji i Japanu, što je razbjesnilo Sjevernu Koreju. Pjongjang je ponovo izrazio ljutnju zbog nastavka i povećanja zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje koje Sjeverna Koreja smatra pretečom rata. Kako bi poboljšala svoj arsenal i odgovorila na te vježbe, Sjeverna Koreja lansirala je daleko najveći broj krstarećih i balističkih projektila tokom 2022. godine.
Ta istorija stopa djelimično je dovela do toga da južnokorejski predsjednik Jon Suk Jol otvoreno razmišlja o tome da njegova nacija razvije nuklearno oružje.
– Moguće je da se problem pogorša i da će naša zemlja uvesti taktičko nuklearno oružje ili ga sama izgraditi. Ako je to slučaj, možemo vrlo brzo imati vlastito nuklearno oružje, s obzirom na naše naučne i tehnološke sposobnosti – rekao je u januaru.
Šta kaže tehnički dio?
Problem se može samo pogoršati. Sjeverna Koreja takođe je predstavila seriju vozila koja nose spremnike projektila na kruto gorivo, predstavljajući njihov napor da razviju kopnene ICBM-ove na kruto gorivo. To oružje ne treba trošiti vrijeme na dopunjavanje goriva prije lansiranja, ono je u osnovi unaprijed napunjeno, skraćujući vrijeme koje Pjongjang ima za lansiranje prije nego što budu uništeni na zemlji.
Međutim, analitičari nisu dobili uvid u pravu stvar. Kažu da je spremnik na šasiji sa devet točkova vjerovatno maketa. Ali ovogodišnja verzija je veća od prethodnih, pokazujući da se Sjeverna Koreja sve više približava svom cilju postavljanja operativnog ICBM-a na čvrsto gorivo.
– Sjeverna Koreja generalno predstavlja sisteme koje namjerava da proizvede. Dizajni od parade do lansiranja mogli bi se malo promijeniti, ali dodavanje lansera odražava napore u zemlji da se proizvede kopneni ICBM na kruto goriv – rekao je Dejvid Šmerler, viši naučni saradnik na Institutu za međunarodne studije u Montereju.

Sjeverna Koreja, sviđalo se to nama ili ne, treći je odnos nuklearnog odvraćanja za Sjedinjene Države sa kojim će se morati pozabaviti, slično kao što bismo planirali da postupimo sa Rusijom i Kinom, piše Politiko.

Klix

Related Topics:

Svijet

ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”

Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.

– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.

– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.

On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.

– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.

– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.

Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.

Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.

Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.

Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.

Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.

Nastavi čitati

Svijet

Ko čini ukrajinsku delegaciju za MIROVNE PREGOVORE?

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja pravednog i održivog mira.

Dekret je objavljen na zvaničnom sajtu predsjednika.

U sastav delegacije uključeni su: šef kabineta predsjednika Andrij Jermak kao šef delegacije, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Kirilo Budanov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Andrej Hnatov, šef Spoljne obavještajne službe Oleg Ivaščenko, prvi zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Kislica, prvi zamjenik sekretara Saveta za nacionalnu bezbjednost Jevgenij Ostrjanski, zamjenik načelnika SBU Oleksandr Poklad i savjetnik šefa predsjedničkog kabineta Aleksandr Bevz.

Šefu delegacije je omogućeno da vrši izmjene u sastavu delegacije u dogovoru sa predsjednikom, kao i da uključi zaposlene u državnim organima, preduzećima, ustanovama, naučne savjetnike i stručnjake radi efikasnog rada tima, prenio je Ukrinform.

Troškove učešća delegacije u pregovorima obezbjediće Kabinet ministara Ukrajine.

Američki predsednik Donald Tramp 21. novembra je potvrdio da je njegova administracija odredila sljedeći četvrtak kao rok do kojeg bi Ukrajina trebalo da pristane na plan Bijele kuće za okončanje rata, koji se, prema američkim medijima, sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir u Ukrajini, garancije bezbjednosti, bezbjednost u Evropi i budući odnosi SAD sa Rusijom i Ukrajinom.

Zelenski je nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom rekao da će Ukrajina, SAD i Evropa raditi na nivou savjetnika kako bi put ka miru bio ostvariv.

Nastavi čitati

Aktuelno