Connect with us

Svijet

POLITIKO: Sjeverna Koreja pokazala da može probiti odbrambeni štit SAD

Sjeverna Koreja je upravo otkrila dovoljno veliki broj projektila da nadjača odbranu SAD od njih, čime je napravila rupu u decenijama politike denuklearizacije i nacionalne bezbjednosti, navodi Politiko.

Slike iz državnih medija pokazuju da sjevernokorejska vojska kroz Pjongjang vozi 10 do 12 interkontinentalnih balističkih projektila Hwasong-17 tokom parade koja je održana sinoć.

SAD ima 44 zemaljska presretača za lansiranje s Aljaske i Kalifornije koji mogu uništiti interkontinentalne rakete u letu. Pod pretpostavkom da oružje Sjeverne Koreje može staviti četiri bojeve glave na sebe, moguće je da Pjongjang može ispaliti više bojevih glava na SAD nego što Amerika ima presretača.

Američki funkcioneri i stručnjaci dugo su smatrali da je samo pitanje vremena kada će Sjeverna Koreja uspjeti da riješi problem raketne odbrane.
Hwasong-17 misterija
Hwasong-17 ima teoretski domet da iz Sjeverne Koreje stigne sve do Sjedinjenih Država. Ali Pjongjang tek treba dokazati sposobnost preživljavanja bojeve glave nakon ponovnog ulaska ili da može pogoditi željenu metu sa tako velike udaljenosti.
Bez obzira na to, poruka Sjeverne Koreje i njenog vođe Kim Jong Una je jasna: “Unaprkos konstatntim naporima, SAD nas ne može zaustaviti!” To je prkosan prikaz koji naglašava zadivljujući vojni napredak nacije i neuspjehe Zapada da natjeraju vladajuću porodicu Kim da se odvoji od svog oružja.

– To pravi rupu u više od 20 godina američke nacionalne protivraketne odbrambene politike koja se bazira na odbrani od “ograničene” raketne prijetnje iz Sjeverne Koreje. Ta prijetnja više nije ograničena i Sjedinjene Države ne mogu računati na raketnu odbranu koja bi pružila iole približnu neranjivost od sjevernokorejske odmazde u sukobu – rekao je Ankit Panda, viši saradnik u Udruženju Carnegie za međunarodni mir i autor knjige “Kim Džong Un i bomba”.

Kritičari zemaljskog odbrambenog sistema srednjeg puta (GMD) kažu da ne bi bilo potrebno toliko sjevernokorejskih projektila da ga prođu. Možda će biti potreban samo jedan.
– Testiranje je bilo krajnje nerealno – rekao je Džejms Akton, koji vodi Carnegiejev program nuklearne politike. GMD je samo jednom testiran noću i nije uspio, nastavio je, ističući da je to problem jer sunce olakšava praćenje vozila koje nosi bojevu glavu.
Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi protivnik mogao lansirati ICBM noću.
Bajden bez garda
Predsjednik Džo Bajden je u politici prema Sjevernoj Koreji zauzeo pristup bez garda. Sjeverna Koreja tek treba odgovoriti na ponudu administracije da sjedne bilo gdje, bilo kada bez preduslova. Cilj je natjerati Pjongjang da progovori o bilo kakvim problemima u odnosima, ali do sada je svaki napredak odbačen.
U međuvremenu, SAD su se približile Južnoj Koreji i Japanu, što je razbjesnilo Sjevernu Koreju. Pjongjang je ponovo izrazio ljutnju zbog nastavka i povećanja zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje koje Sjeverna Koreja smatra pretečom rata. Kako bi poboljšala svoj arsenal i odgovorila na te vježbe, Sjeverna Koreja lansirala je daleko najveći broj krstarećih i balističkih projektila tokom 2022. godine.
Ta istorija stopa djelimično je dovela do toga da južnokorejski predsjednik Jon Suk Jol otvoreno razmišlja o tome da njegova nacija razvije nuklearno oružje.
– Moguće je da se problem pogorša i da će naša zemlja uvesti taktičko nuklearno oružje ili ga sama izgraditi. Ako je to slučaj, možemo vrlo brzo imati vlastito nuklearno oružje, s obzirom na naše naučne i tehnološke sposobnosti – rekao je u januaru.
Šta kaže tehnički dio?
Problem se može samo pogoršati. Sjeverna Koreja takođe je predstavila seriju vozila koja nose spremnike projektila na kruto gorivo, predstavljajući njihov napor da razviju kopnene ICBM-ove na kruto gorivo. To oružje ne treba trošiti vrijeme na dopunjavanje goriva prije lansiranja, ono je u osnovi unaprijed napunjeno, skraćujući vrijeme koje Pjongjang ima za lansiranje prije nego što budu uništeni na zemlji.
Međutim, analitičari nisu dobili uvid u pravu stvar. Kažu da je spremnik na šasiji sa devet točkova vjerovatno maketa. Ali ovogodišnja verzija je veća od prethodnih, pokazujući da se Sjeverna Koreja sve više približava svom cilju postavljanja operativnog ICBM-a na čvrsto gorivo.
– Sjeverna Koreja generalno predstavlja sisteme koje namjerava da proizvede. Dizajni od parade do lansiranja mogli bi se malo promijeniti, ali dodavanje lansera odražava napore u zemlji da se proizvede kopneni ICBM na kruto goriv – rekao je Dejvid Šmerler, viši naučni saradnik na Institutu za međunarodne studije u Montereju.

Sjeverna Koreja, sviđalo se to nama ili ne, treći je odnos nuklearnog odvraćanja za Sjedinjene Države sa kojim će se morati pozabaviti, slično kao što bismo planirali da postupimo sa Rusijom i Kinom, piše Politiko.

Klix

Related Topics:

Svijet

TRAMP REKAO ‘STOP’: “Nema više migracija iz trećih zemalja u SAD”!

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.

Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.

“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.

Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.

Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.

Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.

Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.

Nastavi čitati

Svijet

STRAH OD ODMAZDE MOSKVE! EU želi koristiti zamrznutu rusku imovinu za Ukrajinu, Belgija koči plan

S obzirom na to da se Ukrajina suočava s velikim budžetskim manjkom u sljedeće dvije godine, Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garanciju država članica bloka.

Ali, Belgija, država domaćin klirinške kuće koja drži zamrznuta sredstva, suzdržava se iz straha od odmazde Moskve – pravne ili druge.

Ukrajinu čeka oštra zima, a vjerovatno će uslijediti još. Tokom sljedeće dvije godine, ratom razorena zemlja suočava se s rupom od 65 milijardi dolara u svom budžetu, prema najboljim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tramp nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu
Gotovo dvije trećine rastegnutog budžeta zemlje trenutno ide na finansiranje onoga što je postao mukotrpan rat iscrpljivanja kako bi se spriječilo rusko napredovanje. Svakodnevne potrebe ukrajinskih građana – uključujući penzije i plate u javnom sektoru – uglavnom se pokrivaju stranom pomoći zapadnih saveznika.

Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, SAD – prije najveći pojedinačni pristalica Ukrajine – nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da se bori kako bi popunila prazninu u vojnoj i humanitarnoj pomoći.

I dok je Evropska komisija obećala mobilisati do 100 milijardi evra za Ukrajinu kada sljedeći budžet EU-a počne 2028. godine, pronaći načine da se novac nastavi dostavljati u Kijev do tada nije bilo lako.

“Euroclear” upozorava EU da bi plan zamrzavanja ruske imovine mogao dovesti do viših troškova zaduživanja
Što nas dovodi do problema s 300 milijardi dolara. Godinama je ruska centralna banka ulagala svoje devizne rezerve u inostranstvu u obveznice i druge hartije od vrijednosti. Ta imovina sada stoji zamrznuta u bankama i klirinškim kućama u Evropi i šire, imobilisana pod zapadnim sankcijama otkako je započela potpuna ruska specijalna vojna operacija 2022. godine.

Od tada je Evropa podijeljena oko toga što učiniti s tim sredstvima. Francuska i Njemačka su se protivile ponovljenim pozivima Bajdenove administracije, Poljske te baltičkih i nordijskih država da zaplijene tu imovinu kako bi finansirale borbu Ukrajine protiv Rusije.

Kao državna imovina, ta imovina – koju Rusija još uvijek posjeduje, čak i ako je ne može dirati – imuna je na zapljenu prema međunarodnom pravu. Moskva je jasno dala do znanja da će pokrenuti hitne pravne mjere protiv bilo kakvog takvog poteza, vjerovatno zaplijenivši nepoznati iznos zapadne imovine koju je Rusija zamrznula u znak odmazde, prenosi “France24”.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Aktuelno