Connect with us

Svijet

POLITIKOLOG BLIZAK PUTINU: Došlo je VRIJEME ZA NUKLEARNO oružje

U Kremlju su odlučili dramatično eskalirati retoričke napade na Zapad nakon što je predsjednik Vladimir Putin sredinom tjedna izjavio da bi napadi Ukrajine zapadnim visokopreciznim oružjem na ruski teritorij značili da su zemlje NATO-a izravno uključene u rat.

Prema njegovim riječima, same ukrajinske oružane snage nisu u stanju izvesti takve udare – to se može dogoditi samo korištenjem podataka s NATO-ovih satelita, koje Ukrajina nema. Putin je naglasio da će to “promijeniti samu bit, prirodu sukoba”, a to će značiti da su zemlje NATO-a u ratu s Rusijom.

Putinove optužbe adresirane su na London i Washington, gdje se trebaju sastati američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer. Biden i Starmer trebaju definitivno odlučiti hoće li dopustiti ukrajinskoj vojsci napade u dubinu Rusije projektilima ATACMS i Storm Shadow, što ih već dugo moli Volodimir Zelenski. Iako to neće suštinski utjecati na ratnu situaciju, moglo bi izazvati značajno razaranje ruskih vojnih kapaciteta, i u Moskvi su procijenili da moraju pokazati jedinstvo pred “zlim zapadnjacima”.

Odmah potom pokrenuta je sinkronizirana PR kampanja s dva cilja: pokazati kako je gotovo čitava Rusija stala iza Putina, ali i zaprijetiti zapadnim saveznicima da bi mogli skupo platiti svoju podršku Ukrajini. Zbog prvog cilja, dogovoren je susret Putina s ruskim patrijarhom Kirilom, koji je nakon toga objavio da “povijest pokazuje, a u budućnosti će pokazati još uvjerljivije, da je istina na našoj strani”. Nedugo poslije patrijarhova istupa državno kontrolirani mediji objavili su kako najnovija istraživanja pulsa javnosti pokazuju da “rad ruskog predsjednika Vladimira Putina odobrava 73,8 posto Rusa, dok mu vjeruje 77,2 posto ispitanika.”

Razumije se da su riječ dobili zagovornici politike tipa “ljutu travu na ljutu ranu” u odnosu na NATO. Budući da je napadnuta, Rusija smije uzvratiti svima koji naoružavaju Ukrajince.

“Sjedinjene Države i njihovi saveznici ustvari pokušavaju sebi dati dopuštenje da izvrše akte agresije projektilima protiv Rusije. Oni (osoblje NATO-a) određuju koji će gradovi u našoj zemlji biti napadnuti, koordiniraju vojne akcije i izdaju zapovijedi. NATO je postao sudionik vojnih akcija u Ukrajini. Oni vode rat protiv naše zemlje”, izjavio je Vjačeslav Volodin, predsjednik parlamenta, ruske Dume.

Još konkretniji bio je utjecajni politolog Sergej Karaganov, koji je pozvao na upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na nenuklearne napade na ruski teritorij. “Došlo je vrijeme da proglasimo da imamo pravo odgovoriti na bilo kakve masovne napade na naš teritorij nuklearnim napadom, to se također odnosi na bilo kakvo zauzimanje našeg teritorija”, rekao je u intervjuu za Kommersant.

“Dužnost Rusije je aktivirati nuklearni čimbenik u svjetskoj politici i uvjeriti naše protivnike da smo spremni upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju bilo kakvog zadiranja u naš teritorij i naše građane”, dodao je Karaganov pa predložio napade na europske prijestolnice konvencionalnim oružjem kao odgovor na napade na Rusku Federaciju. “Ako bespilotna letjelica opet leti na Kremlj, zašto prvo ne izvršiti redoviti raketni napad na Reichstag? Pustite ga da gori”, glasi rješenje koje citiraju ruski mediji.

Britanski premijer Keir Starmer komentirao je Putinovu izjavu da bi uporaba zapadnog dalekometnog oružja na ruskom teritoriju bila izravno sudjelovanje zemalja NATO-a u sukobu.

“Rusija je počela ovaj sukob. Rusija je ilegalno izvršila invaziju na teritorij Ukrajine i može prekinuti ovaj sukob. Ukrajina ima pravo na samoobranu, a mi očito u potpunosti podržavamo pravo Ukrajine na samoobranu kojoj pružamo mogućnosti obuke”, rekao je Starmer.

Treba podsjetiti da je Velika Britanija još u svibnju 2023. pristala isporučiti Ukrajini rakete Storm Shadow pod uvjetom da ih ukrajinske oružane snage neće koristiti za napade na ciljeve na ruskom teritoriju. U rujnu 2023. ukrajinske oružane snage upotrijebile su Storm Shadow za napad na Sevastopolj, koji je Rusija anektirala 2014.

Američki dužnosnici, uključujući predsjednika Joea Bidena i ministra obrane Lloyda Austina, usprotivili su se ukidanju ograničenja na udare dugog dometa protiv ciljeva duboko u Rusiji, strahujući da bi to moglo eskalirati sukob. Istodobno, u svibnju 2024. Biden je dopustio Ukrajini da izvede udare američkim oružjem na ciljeve u Rusiji – ali samo u blizini granice u regiji Harkiv. Nakon toga je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da je zahvaljujući ovoj odluci ruska ofenziva na Harkiv zaustavljena.

Matthew Savill, direktor vojnih službi londonskog obrambenog think-tanka RUSI, objasnio je da je svako proširenje savezničke potpore projektilima dugog dometa za Ukrajinu “test potpore i snage volje hoće li Zapad biti zaplašen ruskom retorikom ili ne”, iako neće bitnije promijeniti situaciju na ratištima, prenosi jutarnji.hr.

Nespremnost da se preuzme takva obveza dosad je bila usredotočena “oko rizika od nuklearne eskalacije i uzvraćanja udaraca međunarodnim partnerima”, primijetio je Savill, “ali u isto vrijeme Rusi ionako već godinu dana govore o tome kao da su već učinkovito u ratu sa SAD-om i Velikom Britanijom.”

Related Topics:

Svijet

OGLASILA SE MARIN LE PEN “Neću se kandidovati”

Marin le Pen, liderka francuske stranke Nacionalno okupljanje, donijela je odluku.

Ona je izjavila da se neće kandidovati za predsjednicu Francuske 2027. godine ako apelacioni sud ne poništi njenu trenutnu zabranu izbora, piše briselski “Politiko”.

Le Penova, koja je već tri puta učestvovala u predsjedničkim izborima, vratiće se na sud 13. januara nakon što se žalila na presudu krivice po optužbama za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, što je ona više puta negirala.Nakon što ju je proglasio krivom, sud je Le Penovoj izrekao trenutnu petogodišnju zabranu kandidovanja za funkciju, koju apelacioni sud može da poništi.

“Pošto će Apelacioni sud vjerovatno da donese presudu u septembru, neću dozvoliti da se ovo odugovlači. Ako mi bude zabranjeno da se kandidujem, ali najviši sud presudi u moju korist tri ili četiri mjeseca kasnije, biće prekasno za vođenje prave predsjedničke kampanje”, rekla je Le Penova za RTL.

Anketa koju je objavio francuski istraživački centar Elabe ranije ovog mjeseca pokazala je da i Le Penova i Bardela imaju dvocifrenu prednost u odnosu na svoje najbliže rivale u namjerama glasanja u prvom krugu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

TEŠKA SITUACIJA! Svaki peti samozaposleni u Njemačkoj NA IVICI OPSTANKA

Svaki peti samozaposleni u Njemačkoj, odnosno 19 odsto anktetiranih, smatra da će možda biti prinuđen da ugasi svoje poslovanje, zaključak je danas 12. novembra objavljenog izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za oktobar.

Poslovna klima među samostalnim preduzetnicima i mikropreduzećima sa manje od devet zaposlenih u Njemačkoj se dodatno pogoršala u oktobru.

Vrijednost indeksa Džimdo-ifo, koji mjeri poslovni sentiment za pomenutu grupu privrednih subjekata, pala je sa septembarskih minus 19,8 poena na minus 23,7 poena, navodi se u izvještaju. Ekonomski pritisak na samozaposlene i dalje je snažan. Mnoge firme odlažu nove narudžbine zbog nesigurne situacije, dok je raspoloženje potrošača i dalje slabo, ocjenjuje predstavnica IFO instituta Katrin Demelhuber.

Visok procenat samozaposlenih u Njemačkoj, čak 46,6 odsto, prijavljuje manjak narudžbina, što je porast u odnosu na julskih 43,6 odsto i znatno više od prosjeka u ukupnoj njemačkoj privredi koji iznosi 36,9 odsto.

Pored toga, 33,7 odsto ispitanika navodi da im je teško da procjene budući razvoj poslovanja, dok je u septembru taj udio iznosio 30,4 odsto. Neizvjesnost je pritom znatno viša nego u privredi u cjelini, gdje je u oktobru iznosila 22,6 odsto, navedeno je na veb stranici IFO, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KLIČKO ZABRINUT “Imamo problem s vojnicima, MUŠKARCI BJEŽE U EVROPU”

Ukrajina se suočava s pogoršanjem nedostatka vojnika jer rekordni broj muškaraca bježi u Evropu, upozorio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u intervjuu.

mamo ogromne probleme s vojnicima, s ljudskim resursima – rekao je Kličko za mrežu Axel Springer Global Reporters Network priznajući koliki je danak gotovo četiri godine rata ostavilo na sposobnost Ukrajine da popunjava svoje redove.

Kazao je da ruske trupe napreduju neumoljivo, opisujući njihove napade kao “poput kompjuterske igre, samo nastavljaju dolaziti, ne mare za poginule vojnike”. Prema trenutnim pravilima, Ukrajinci mogu biti mobilisani od 25. godine života. Kličko je sugerisao da bi se to trebalo promijeniti.

– Ranije su 18-godišnjaci služili vojsku, ali to su djeca. Sada se u Ukrajini može mobilisati tek od 25. godine. Taj prag bi se mogao spustiti za godinu ili dvije, na 23 ili 22 godine – poručio je.

Njegove izjave odražavaju sve veću zabrinutost zbog rastućeg egzodusa mladih muškaraca. Vladina uredba izdana u avgustu, koja je dozvolila muškarcima uzrasta od 18 do 22 godine da napuste zemlju, poklopila se s naglim porastom broja Ukrajinaca koji traže zaštitu u zemljama Evropske unije.

Najnoviji podaci pokazuju da su zemlje EU u septembru odobrile više od 79.000 novih odluka o privremenoj zaštiti za Ukrajince, što je najviši mjesečni broj u posljednje dvije godine, pri čemu je najveći porast zabilježen u Njemačkoj i Poljskoj.

Kličko je rekao da jaz između ljudskih resursa Ukrajine i brojčane nadmoći Rusije postaje sve veći.

– Oni (Rusi) imaju naređenje i napreduju. Mi svoju zemlju branimo uspješno već skoro četiri godine, ali je teško. Hrabrost za borbu i dalje postoji, i to je od ogromne važnosti – istakao je.

S milionima Ukrajinaca koji se sada nalaze u inostranstvu, kijevski gradonačelnik ističe da budućnost zemlje zavisi od povratka tih ljudi kada mir konačno bude uspostavljen, prenosi Klix. Linker
“- Bili bismo sretni ako bi se polovina mladih vratila. Ali za to su nam potrebni mir, poslovi i dobar kvalitet života. Nakon rata nas čekaju ogromni izazovi – zaključuje Kličko.

Nastavi čitati

Aktuelno