Connect with us

Društvo

Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.

Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.

U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.

Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.

“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.

“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.

Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…

“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.

Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.

“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.

“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.

Društvo

PENZIONERI NAJAVILI PROTEST, Vlada FBiH im osniva vijeće

Vlada Federacije BiH ovlastila je Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, da u ime Vlade potpiše Sporazum o osnivanju vijeća penzionera Federacije BiH.

Pored Nikšića, sporazum će potpisati i predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera u FBiH te predsjednik Saveza kantonalnih udruženja penzionera FBiH.

Zanimljivo je da se Vlada Federacije BiH na formiranje ovog vijeća odlučila nakon ozbiljnih prijetnji penzionera da će izaći na ulice i tražiti svoja prava, odnosno veće penzije, koje im, kako su ranije rekli, i pripadaju.

Upravni odbor Saveza penzionera u Federaciji BiH na ranijoj sjednici donio je i odluku da se ide u štrajk, ali su ipak ostavili vremena Vladi i Parlamentu FBiH da promijene zakon i omoguće vanredno usklađivanje penzija, odnosno promijene formulu za usklađivanje penzija koja umjesto rasta BDP-a treba da sadrži rast prosječne plate.

Inače, sadašnji Zakon o PIO/MIO Federacije BiH omogućava samo jedno usklađivanje penzija godišnje, koje je posljednjih godina podrazumijevalo da penzije rastu simbolično, iako su troškovi života drastično porasli.

Vijeće penzionera, kako je saopšteno iz Vlade Federacije BiH, biće najviši oblik socijalnog dijaloga.

“Istovremeno, osnivanjem tog vijeća ne umanjuju se uloga, značaj, reprezentativnost i sveukupna pozicija saveza udruženja penzionera registrovanih na nivou Federacije BiH, koji i dalje imaju ključnu ulogu zastupanja interesa svojih članova prema Vladi Federacije i drugim institucijama”, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.

Između ostalog, sporazum predviđa da je vijeće penzionera savjetodavno tijelo Vlade FBiH koje o pitanjima iz svog djelokruga rada, područja penzionog i zdravstvenog osiguranja i socijalne politike prati, razmatra i ocjenjuje uticaj socijalne politike i mjera na razvoj i socijalnu stabilnost penzionog sistema i položaj penzionera.

Takođe, razmatra i predlaže izmjenu propisa iz oblasti penzionog i invalidskog osiguranja, preporuke, informacije, mišljenja i zaključke dostavlja Vladi putem resornog ministarstva, podstiče mirno rješavanje svih pitanja iz oblasti penzionog i invalidskog sistema, razmatra nacrte zakona, podzakonskih akata, programa i drugih dokumenata iz djelokruga svog rada i svoja mišljenja o tim dokumentima putem resornog ministarstva dostavlja Vladi.

Nastavi čitati

Društvo

RASPLAMSALI SE POŽARI U HERCEGOVINI: Vatrogasci ne pamte težu noć (VIDEO)

Veliki požari rasplamsali su se noćas u Hercegovini, na području Popovog Polja, sela Tulje i Mrkonjići, a nakon što su vatrogasci i mještani od kuća odbili vatru u naseljima Hrupjela i Podglivlju, novi požar prijeti kućama u Popovom Polju.

“Izuzetno teška noć za pripadnike nadležnih službi, ni najstariji vatrogasci ne pamte posljednjih 15, 20 godina da je tako nešto zabilježeno u našem gradu. Herojska borba u naseljima Hrupjela i Podglivlju, gdje su u pitanju porodične kuće, vatrogasne službe zajedno sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima i velikim brojem mještanima uspjeli da odbrane”, rekao je za RTRS Stevan Bekan, načelnik Štaba za vanredne situacije Trebinje.

Istakao je da su već jutros od 6 časova ekipe na terenu.

“Vatrogasne jedinice su uspjele da odbrane vatru od kuća, dejstvovaće i helikopter MUP-a Srpske. Očekuje nas izuzetno težak dan”, naveo je Bekan.

U podnožju planine Leotar požar se spustio do magistralnog puta Trebinje-Bileća.

Vatrogasci su na terenu, dežuraju da požar ne pređe put.

Nastavi čitati

Društvo

PRI KRAJU ŽETVA PŠENICE! Teško do dogovara o cijeni hljebnog žita

Nakon ječma pri kraju je i žetva pšenice, prinosi i kvalitet su iznad svih očekivanja, ali sreću domaćih ratara kvari niska otkupna cijena, koja je višegodišnji razlog neslaganja otkupljivača i proizvođača koji će sutra sjesti za pregovarački sto da bi pokušali da nađu zajednički jezik i prevaziđu nezadovoljstvo.

Zbog aktuelnog stanja u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarske industrije Srpske u prostorijama Privredne komore sutra će biti održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, primarnih poljoprivrednih proizvođača i predstavnika Grupacije mlinsko-pekarska industrija koja djeluje unutar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore RS.

– Osnovni cilj sastanka je detaljna analiza aktuelnog stanja u sektoru uz učešće svih relevantnih subjekata – naveli su iz Privrede komore RS. Pomoćnik ministra poljoprivrede Saša Lalić za “Glas” kaže da ovim sastankom nastoje još jednom posredovati u prevazilaženju problema.

– Svake godine u junu se pravi kriza kada je riječ o otkupu pšenice i iako cijenu određuje tržište, počesto se percepira kao da ministarstvo diktira taj iznos. Cilj sastanka je da se vidi postoji li mogućnost za pregovore i dogovore, da mlinsko-pekarski sektor kaže koje su im sorte pšenice potrebne i interesantne i za koje bi na kraju platili više dabi ih poljoprivrednici imali u asortimanu, bar iduće godine. Da bude skrojen neki dogovor ili ugovorena proizvodnja, što bi bilo najbolje za proizvođače, ali i sve ostale u ovom sektoru – kazao je Lalić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ići će na sastanak, ali nema prevelika očekivanja. – Čisto sumnjamo da se na tom sastanku može postići bilo kakav dogovor, ali nada da će preovladati zdrav razum i da će konačno neko shvatiti važnost svega što poljoprivrednici rade postoji. Iznijećemo svoje stavove, ali nismo optimistični da će se to završiti išta bolje nego sastanci proteklih godina – rekao je Marinković.

Na sastanak bi trebalo da dođe i direktor Poljoprivredno-proizvodnog preduzeća “Jelena” iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević, koji smatra da probleme treba rješavati, ali ne u žetvi, već mnogo ranije.

– Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom. Stočnu pšenicu plaćamo 36 feninga, a visokokvalitetne sorte između 39 i 42 feninga. Do sada smo primili 5.000 tona žita na skladištenje, ali samo 1.500 tona je onog kvalitetnog koje ćemo otkupiti i samljeti u brašno. To je generalno najveći problem kada je riječ o domaćoj pšenici, mahom je stočna, oko 85 odsto, dok je svega 15 odsto pogodno za mlinsku proizvodnju. Nastojim bar sa ratarima u Kozarskoj Dubici da to promijenim, da nagnam kooperante da siju kvalitetnu pšenicu, zato i nudim višu cijenu za nju – rekao je Vlajsević.

On smatra da se na republičkom nivou mora težiti ka proizvodnji u omjeru 50 odsto stočna, 50 odsto kvalitetna mlinska pšenica. – U tom slučaju bismo manje uvozili, a ovako se ne možemo osloniti na domaće ratare, jer ako ne uvezemo pšenicu, uvozićemo brašno – smatra Vlajsević.

U Semberiji, kao najvećoj žitnici Srpske, otkupna cijena znatno je niža.

– “Žitopromet” je najavio okvirnu otkupnu cijenu pšenice za ovu sezonu, koja se kreće između 0,34 i 0,36 KM po kilogramu. To je van svake pameti, ali mi nemamo drugog izbora. Većina proizvođača im je već predala rod, jer nema gdje da je skladišti i sada nam je mogu platiti koliko hoće. Ne vjerujem da sastanak može šta promijeniti – istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić.

PODRŠKA

Saša Lalić kaže da je kvalitet ovogodišnjeg roda odličan te da prinosi u prosjeku dostižu oko šest i po tona po hektaru.

– To je iznad višegodišnjeg prosjeka, s tim da ima proizvođača kod kojih su prinosi po devet i deset tona po hektaru. I iako mi na cijenu otkupa ne možemo uticati direktno, indirektno i te kako utičemo kroz podršku koju pružamo ratarima. Lani smo proizvođačima pšenice isplatili devet miliona KM, a ove godine direktno blizu 12 miliona KM, kao i dva miliona za dizel gorivo – podsjetio je Lalić.

Nastavi čitati

Aktuelno