Poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj i FBiH izvjesno je narednih sedmica, a izmjene cjenovnika prema tvrdnjama domaćih pekara su nužno prilagođavanje izazvano skokom cijena energenata, repromaterijala, a ponajviše plata, koje u ovoj industriji konstantno rastu usljed odliva radnika.

Pritisnuti lančanim rastom troškova proizvodnje pekari u oba entiteta uveliko prave kalkulacije da bi obezbijedili održivost poslovanja. Iako su svjesni negativnih reakcija građana, tvrde da su odluke o poskupljenju neminovne i praktično već donesene.

Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš za “Glas” kaže da još ne znaju u kojem procentu će hljeb u Semberiji poskupjeti, ali da svi treba da očekuju da će do toga doći.

– S višim cijenama nećemo ići prije 20. januara, s tim da je 1. februar najrealniji datum. Prvo moramo vidjeti kako će se rast cijena struje i radničkih zarada odraziti na cijene naših repromaterijala i onda ćemo shodno tome izraditi kalkulaciju. Trudićemo se da poskupljenje hljeba bude minimalno, tek onoliko koliko je nužno, jer je u svim segmentima društva došlo do cjenovnih skokova pa ne želimo nepotrebno opterećivati sugrađane – rekao je Pelemiš i istakao da najjeftiniji hljeb u Bijeljini košta 1,70 KM.

Pelemiš tvrdi da su cijene brašna početkom godine podignute za nekoliko feninga te da su oscilacije pri nabavci osnovne pekarske sirovine izrazito česte zbog pšenice i berzanskih kretanja, ali da u ovom trenutku te promjene ne utiču značajno na cijenu pekarskih proizvoda.

– Ono što najviše utiče na cijenu naših proizvoda su plate zaposlenih te visoki porezi i doprinosi koji opterećuju domaću privredu. Svi se bore sa velikom odlivom radnika, taj problem ne zaobilazi ni pekarsku industriju i da bismo zadržali kadar moramo konstanto povećavati plate. To je sve ozbiljniji problem – kazao je Pelemiš.

I iz sarajevske kompanije “Klas” potvrdili su da će doći do rasta cijena hljeba i drugih proizvoda te će građani, umjesto dosadašnjih 1,7 KM, za hljeb morati izdvojiti dvije KM. Razlozi za to su, naveli su u pomenutoj kompaniji, direktno povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova.

Banjalučka kompanija “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja” neće podizati cijene svojih proizvoda na samom početku ove godine, a na korekcije će se odlučiti u narednim mjesecima ukoliko to bude nalagala ekonomska situacija na tržištu.

– Za sada imamo minimalan rast troškova brašna i električne energije, moraćemo minimalno korigovati i plate, tako da kada sve to iskalkulišemo vidjećemo gdje smo. Budno pratimo situaciju, svaki mjesec izrađujemo završne račune i kada rast troškova ugrozi poslovanje posegnućemo za korekcijom cijena. U ovom trenutku to nije slučaj – kazao je za “Glas” vlasnik kompanije “Krajina klas” Saša Trivić.

On je istakao je da proizvodnja u njegovom preduzeću u značajnoj mjeri automatizovana i ne zavisi toliko od rasta plata i radne snage kao kod drugih firmi u pekarskoj industriji.

– Učešće plata u cijeni proizvoda trenutno je oko 33 do 35 odsto, s tim da je kod nas taj procenat nešto niži u odnosu na druge kolege, upravo zbog toga što je proizvodnja više automatizovana – pojasnio je Trivić.

POTROŠAČI

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže za “Glas” da ga ne iznenađuje vijest o korekcijama cijena, jer se domaći privrednici, kako tvrdi, ponašaju po ustaljenoj matrici.

– Uvijek ista priča. Čim dođe do poskupljenja energenata, sirovina, većih plata pekari automatski pumpaju cijene, a kada god je situacija bila obrnuta, do pojeftinjenja nije došlo. Duže vrijeme smo imali niske cijene brašna, ali hljeb ni fening nije pojeftinio. To je ono što potrošačima smeta i stvara nezadovoljstvo, ali nažalost ništa ne možemo uraditi, ruke su nam vezane jer je tržište slobodno – priča Vasilić.

U protekla 24 časa u Republici Srpskoj rođeno je 14 beba, devet dječaka i pet djevojčica, potvrđeno je Srni u porodilištima.

U porodilištu Banjaluka rođeno je sedam beba, po dvije u Doboju i Prijedoru, a po jedna beba u Zvorniku, Foči i Trebinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i pet dječaka, u Doboju dva dječaka, u Prijedoru jedna djevojčica i jedan dječak, u Zvorniku i Foči po jedna djevojčica, a u Trebinju jedan dječak.

U porodilištima Istočno Sarajevo, Gradiška, Nevesinje i Bijeljina nije bilo poroda.

Peti put razbijena je spomen-ploča podignuta u znak sjećanja na 24 srpska borca i civila u Jelačićima kod Kladnja koje su ubili muslimani, rečeno je Srni iz Zavičajnog udruženje “Jelačići”.

Iz Udruženja su naveli da se skrnavljenje, odnosno rušenje spomen-ploče u Jelačićima, kao po nekom pravilu, uvijek dešava na srpske praznike.

Spomen-ploča ubijenim srpskim vojnicima i civilima podignuta je 2011. godine, a prvi put je skrnavljena uoči Vaskrsa, drugi put na Svetu Trojice, treći put kada je bila seoska molitva, a četvrti put na dan stradanja mještana Jelačića.

“Posljednje skrnavljenje dogodilo se prije dva dana na Božić ili danas na Svetog Stefana, imamo te dvije informacije”, rečeno je u Udruženju.

Podsjećajući da poslije svakog skrnavljenja podignu novu spomen-ploču, iz Udruženja su naveli da je svaki put prijavljeno Policijskoj stanici Kladanj, ali da se od obećanja da će “vidjeti” ili “pronaći nepoznate počinioce” nije odmaklo.

U Udruženju kažu da su prijavili i posljednje skrnavljenje spomen-ploče i da čekaju odgovor.

Podsjetili su da su na lokaciji sadašnje spomen-ploče bilo molitvište i veliki krst, koji je polomljen tokom rata, poslije je podignut novi, ali ga je zadesila ista sudbina.

U Udruženju navode da od opštine Kladanj nema nikakve pomoći mještanima, pa sami organizuju održavanje puteva i čiste groblje.

U selu Jelačići, u kojem je prije rata bilo 120 domaćinstava, sada niko od Srba ne živi jer nama uslova za život. Mještani povremeno dolaze i poprave ono što se u međuvremenu poruši.

Muslimani iz Kladnja napali su selo Jelačiće 14. januara 1994. godine, u ranim jutarnjim časovima na srpsku Novu godinu i ubili 24 vojnika i civila, od kojih je najstariji imao 90 godina.

Stradanje Jelačića dokumentovano je prikazano u filmu “Svjedok” Denisa Bojića.