Šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić rekao je da je Gradski olimpijski bazen zatvoren isključivo greškom SNSD-a.

-Namjerno ili slučajno, stavili su katanac, a sada pokušavaju da se predstave kao spasioci. Mjesecima predlažemo realokaciju sredstava za rad bazena, a oni su te prijedloge uporno odbijali. Uprkos vapajima klubova, uprave bazena i roditelja, nisu htjeli da sazovu sjednicu Skupštine. Kada smo pokazali da imamo 11 potpisa odbornika, odlučili su se na ovaj korak, jer više nemaju izbora- rekao je Drinić i dodao:

-Ako su konačno spremni da isprave sopstvenu grešku, to pozdravljamo. Međutim, moram da upozorim da nam ne treba nova epizoda političke agonije- kazao je on.

Kada SNSD govori o osnivanju novih javnih ustanova, kaže Drinić, moramo podsjetiti kako su radili ranije.

-Dovoljno je pogledati šta se desilo sa „Akvanom“, „Toplanom“, „ZIBL-om“, zemljištem Poljoprivredne škole, „Autoprevozom“, „Radničkim univerzitetom“ i „Depotom“. To su primjeri preduzeća i javne imovine koja je, pod njihovom upravom, ili uništena ili dovedena na rub propasti. Građane Banjaluke takav pristup koštao je stotine miliona maraka- podsjeća Drinić.

Zato je, smatra on, sasvim legitimno pitati kome treba još jedna struktura po mjeri SNSD-a koja će upravljati na sličan način?

-Naš prijedlog je jasan. Treba formirati stručnu komisiju koja će objektivno sagledati sve opcije i predložiti najbolji model. U međuvremenu, neka usvoje realokaciju koja mjesecima čeka i prestanu da glume heroje rješavajući problem koji su sami napravili-zaključio je Drinić.

Humanitarnu akciju “Obradujmo vršnjake na Kosovu i Metohiji” koju provodi Odbor za pomoć Kosovu i Metohiji preko osnovnih i srednjih škola uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske do sad je prošlo preko 10 škola, prikupljeno je i uplaćeno oko 15.000 KM.

Predsjednik odbora Milorad Arlov ističe humanitarna akcija namijenjena za decembarske i januarske paketiće i djecu i mlade sa poteškoćama u razvoju na Kosovu i Metohiji traje do 31. decembra, te da žele da obraduju nekoliko hiljada djece sa Kosmeta, Zapadne Slavonije, Banije, Korduna i Dalmacije u Hrvatskoj.

– Vjerujemo da će do kraja godine kao proteklih godina ovu akciju podržati veliki broj osnovaca, srednjoškolaca i prosvjetnih radnika širom Srpske kojom ćemo izvući osmijehe velikog broja njihovih vršnjaka sa Kosmeta i Hrvatske – kazao je Arlov –

Dodaje da paralelno sa ovom akcijom do 30.novembra Odbor provodi humanitarnu akciju „61.dan humanosti za Kosovo i Metohiju“ preko Mtelovog humanitarnog broja 1434 namjenjenu djeci i maldima sa poteškoćama u razvoju iz Dnevnog centra „Podrži me-9.januar“ iz Kosovske Mitrovice-

Zahvalio je svima na humanosti i podršci humanitarnim projektima.

Vrane koje su u centru Banjaluke napale i ubile sovu, i dalje kruže i grakću iznad mjesta gdje se jutros odigrala prava drama. Doduše, nema ih ni blizu toliko, koliko ih je jutros oko pola sedam sletjelo na plato jedne zgrade u centru grada.

Podsjetimo, građane Banjaluke jutros je probudilo nesnosno graktanje desetina vrana, koje su na platou zgrade u centru grada kidisale na sovu, dok nesretna životinja nije uginula. Povrijeđena sova je, naime, pala na beton, a za samo nekoliko sekundi, desetine vrana se spustilo na to mjesto. Uz nesnosno graktanje, počele su da napadaju životinju koja se, najvjerovatnije zbog povrijeđenog krila, batrgala i nije mogla da poleti. Značajan broj kružio je u vazduhu, kao da nadgledaju situaciju, a ostale su stajale na ogradi koja ograničava plato i budno pratile šta se ispred njih dešava.

Mnogim korisnicima društvenih mreža zasmetalo je što niko nije rastjerao vrane i pritekao sovi u pomoć.

Drugi su poručili da je sova vranama sigurno nešto ranije uradila, na što je uslijedio njihov odgovor.

Jedan korisnik je objasnio da su vrane i sove prirodni neprijatelji. U suštini, sove love noću, dok vrane spavaju. Ako sova priđe njihovom području, posebno gnijezdu, vrane je doživljavaju kao prijetnju i napadaju, čak i ako je sova mirna ili povrijeđena.

Kada vrana vidi sovu, često glasno zove druge vrane i zajedno je napadaju. To se zove mobing — zajednički napad više manjih ptica na većeg predatora da bi ga otjerale. Čak i povrijeđena sova izaziva takvu reakciju, jer vrane ne znaju da je nemoćna.

Biolozi objašnjavaju da su vrane vrlo teritorijalne. Ako je sova u njihovom području, one je smatraju uljezom, bez obzira što je ranjena.
Sove često napadaju mladunce vrana, koje to “pamte”, a odlično pamte lica i mjesta, i zato instinktivno napadaju svaku sovu koju vide, kao osvetu ili prevenciju. Dakle, vrane ne napadaju zato što “mrze” ili prepoznaju da je sova ranjena, nego zato što svaku sovu smatraju prijetnjom i reaguju po instinktu da je otjeraju ili unište.
Srpskainfo